Dok druge države razvijaju željeznicu, hrvatska stvara sve više gubitaka, vlakovi su nam sve sporiji i prevoze sve manje putnika, poručili su u četvrtak oporbeni zastupnici u saborskoj raspravi o novom zakonu o željeznici za koji HDZ vjeruje da je “korak” koji će pridonijeti povećanju konkurentnosti željezničkog prometa.

Naša je željeznica kao iz vremena divljeg zapada, infrastruktura je dovoljno sačuvana za snimanje western filmova, ustvrdio je Miro Bulj (Most) navodeći da se od Splita do Osijeka brže dolazi biciklom, nego vlakom.

Za razliku od nas, druge zemlje razvijaju željeznicu, koriste je kao gospodarski i element za razvoj države, kaže Anka Mrak Taritaš (Glas). Željeznica nam sve sporije vozi, sve manje zna kuda vozi, sve više stvara gubitke, a to je i slika hrvatske Vlade, kaže Ivan Lovrinović (PH) koji ne polaže previše nade da će novi zakon to promijeniti.

Emil Daus (IDS) ističe da je stanje željeznice u Istri katastrofalno, da se ne koristi fenomen riječke luke, kao ni prednosti manjih istarskih luka. Modernazcija pruge donijela bi pozitivan pomak u turističkim dolascima, moderni vlakovi očuvali bi okoliš, kaže zastupnik, pa navodi kako sada vožnja vlakom Pula-Zagreb, kombinirana, s autobusom, traje minimalno devet sati.

HŽ infarstruktra ne ide u privatizaciju

“Apsolutno nema nigdje govora da HŽ infrastruktura ide u privatizaciju, nigdje to nije bilo rečeno”, odgovorila je državna tajnica u Ministarstvu mora i prometa Nikolina Brnjac SDP-ovu Alenu Prelecu na pitanje koji će se dio željezničke infarstrukture dati privatnicima – stajališta, kolodvori, pruga?

Reforma željezničkog sektora trebala bi građanima omogućiti da koriste njegove benefite, da željeznica bude kralježnica kopnenog prijevoza naslonjena na autobusni sustav, odgovorila je Brnjac na pitanje Božice Makar (HNS) planira li se nadogradnja u korištenju karata za vlak, odnosno autobus?

I dok oporba tvrdi da novim zakonom nećemo dobiti bolju željeznicu, HDZ-ovi zastupnici ga hvale, Ivan Šuker nada se da će biti početak restrukturiranja hrvatskih željeznica, jer su one, podsjeća, uz brodogradnju, bile najveći konzument državnih jamstava, 30-ak milijardi u proteklih 28 godina.

Pero Ćosić uvjeren je da će se građani vratiti željeznici, zakon vidi kao korak za povećanje njene konkurentnosti, predlaže da se razmisli o osnivanju željezničkog hodlinga po uzoru na susjede.

Vlada koja je novi zakon predložila ističe da je njegov cilj potpuno usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije, i to s četvrtim željezničkim paketom, koji je predstavljen kroz dvije domene, tehnički i upravljački (tržišni) stup.

Glavni ciljevi tog paketa su uspostava jedinstvenog europskog željezničkog prostora i pojednostavljenje zakonodavnog okvira.

Jedna od značajki novog zakona je liberalizacija tržišta željezničkog prijevoza putnika.