Na pješačkome prijelazu ‘Sljeme’ u kolodvoru Sesvete HŽ Infrastruktura i zagrebačka policija u četvrtak su, u sklopu obilježavanja 13. Međunarodnog dana svjesnosti o opasnostima na željezničko-cestovnim prijelazima ILCAD, koji se provodi u više od 50 zemalja svijeta, provele edukativno-preventivnu akciju ‘Vlak je uvijek brži’.

“Kako bi se smanjio broj nesreća na željezničko-cestovnim i pješačkim prijelazima ponajprije je neophodno poštovati prometne znakove i prometnu signalizaciju. Međutim, od iznimne su važnosti i edukacija i prevencija koje HŽ Infrastruktura kontinuirano provodi kroz akciju ‘Vlak je uvijek brži’ dulje od 20 godina. Drago nam je što se ove godine na tu temu družimo s građanima na pješačkome prijelazu ‘Sljeme’ u kolodvoru Sesvete kojim prođe gotovo 170 putničkih i 60 – 70 teretnih vlakova na dan”, poručio je član Uprave HŽ Infrastrukture Darko Barišić.

Dodao je da HŽ Infrastruktura uz projekte modernizacije željezničke infrastrukture koji obuhvaćaju i radove na željezničko-cestovnim prijelazima, bez obzira na to je li riječ o podizanju razine sigurnosti u smislu ugradnje signalno-sigurnosne opreme ili denivelacije ceste/pruge, trenutačno provodi i dva velika projekta obnove željezničko-cestovnih prijelaza diljem Hrvatske u sklopu kojih će biti modernizirano ukupno 145 prijelaza.

Tema ovogodišnje kampanje ILCAD, koja se održava i u sklopu Europske godine željeznice 2021., jest distrakcija na željezničko-cestovnim odnosno pješačkim prijelazima preko pruge. To može biti audio (smanjenje mogućnosti osluškivanja prometa), vizualno (promjena percepcije prostora), fizičko (ometanje kretanja u prostoru) i kognitivno ometanje (utjecaj na koncentraciju na promet).

Međunarodne statistike pokazuju to da su u čak 98 posto slučajeva nesreće na željezničko-cestovnim prijelazima posljedica toga što sudionici u cestovnome prometu zanemaruju i ne poštuju prometne znakove i prometnu signalizaciju. Veći broj ozbiljnih nesreća događa se na željezničko-cestovnim prijelazima osiguranima višom razinom osiguranja odnosno na prijelazima osiguranima signalno-sigurnosnim uređajima i polubranicima/branicima, što dovodi do zaključka da modernizacija željezničko-cestovnih prijelaza u smislu osiguranja nije jamstvo smanjenja broja nesreća. Kako bi se smanjio broj nesreća, ponajprije je neophodno poštovati prometne znakove i prometnu signalizaciju.

Iz HŽ Infrastrukture napominju da su svi željezničko-cestovni prijelazi u Republici Hrvatskoj, njih 1499, osigurani u skladu sa Zakonom o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava. Od toga je njih 413 osigurano svjetlosnim i zvučnim signalima te polubranicima, 43 mehaničkim branicima s ručnim postavljanjem, a 127 svjetlosnim i zvučnim signalima.

Godišnje se, dodaju, bilježi oko 400 lomova branika i polubranika zbog nesavjesnih vozača cestovnih vozila koji se zalijeću u spuštene (polu)branike ili voze tzv. slalom između njih.