Geotermalna energija posljednjih godina sve je zanimljivija stručnjacima raznih profila, prije svega energetičarima i ekolozima, ali i investitorima koji u tom obliku obnovljive energije prepoznaju mogućnost unosnih ulaganja. Zaredali su se stoga u proteklom desetljeću brojni međunarodni skupovi, kongresi i konferencije o brojnim mogućnostima i koristima koje geotermalna energija može donijeti gospodarstvu u cjelini, a na takvim skupovima posljednjih godina aktivno su sudjelovali i hrvatski stručnjaci. S predsjednikom Hrvatske udruge za geotermalnu energiju HUGE, profesorom na Zavodu za naftno-plinsko inženjerstvo i energetiku i dekanom zagrebačkog Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta dr. Vladislavom Brkićem porazgovarali smo o tome je li Hrvatska do sada najbolje moguće predstavila svoj golemi geotermalni potencijal i što je donijelo sudjelovanje naših stručnjaka na prošlogodišnjem Europskom geotermalnom kongresu u Berlinu, koji je okupio brojne znanstvenike, stručnjake, bankare, predstavnike Europske komisije, političke predstavnike te brojne investitore, ali i na međunarodnoj konferenciji u ožujku ove godine u Frankfurtu, te u kojoj je mjeri taj potencijal prepoznat među investitorima.

MEGAWATT: Što konkretno geotermalna energija donosi Hrvatskoj i koliko je taj oblik „zelene energije“ zanimljiv potencijalnim investitorima?

Geotermalna energija je jedan od obnovljivih izvora energije čiji je doprinos ostvarenje ciljeva Strategije i tranzicije na niskougljično gospodarstvo. Geotermalna energija sadrži elemente oblikovanja nacionalne zelene politike sadržane u pet dimenzija energetske unije, a to su: dekarbonizacija, energetska učinkovitost, energetska sigurnost, unutarnje energetsko tržište te istraživanje, inovacije i konkurentnost. Korištenjem energije iz obnovljivih izvora ostvaruju se interesi Hrvatske u području energetike u smislu ostvarenja nacionalnog cilja od najmanje 36,6 posto obnovljivih izvora energije u konačnoj potrošnji energije do 2030. godine prema Planu razvoja geotermalnog potencijala Hrvatske do 2030. godine. Sukladno spomenutoj Strategiji, potrebno je poticati upotrebu geotermalne energije kroz nove istražne aktivnosti i proizvodnju kako bi se povećao udio obnovljivih izvora energije za potrebe proizvodnje električne energije te za grijanje i hlađenje, odnosno, razvoj toplinarstva. Proizvodnja geotermalne energije moguća je čitave godine te je uz proizvodnju električne energije moguće kaskadno korištenje preostale toplinske energije geotermalne vode u različite svrhe kao što su grijanje prostora, sušare, plastenici, turistički sadržaji itd. Korištenjem geotermalne energije smanjuje se potrošnja konvencionalnih energenata što rezultira pozitivnim utjecajem na okoliš. Legislativa potiče ulaganja u iskorištavanje geotermalne energije koja je trenutno nedovoljno iskorištena. Naime, temperaturni gradijent (povećanje temperature po jediničnom metru) u panonskom dijelu Hrvatske je 60 posto veći od europskog prosjeka. U Agenciji za ugljikovodike (AZU) uspostavljena je jedinstvena baza geoloških i geofizičkih podataka te je tako povećana učinkovitost državnog sustava u upoznavanju potencijalnih investitora s mogućnostima ulaganja. Stoga je u razdoblju energetske tranzicije sve veći interes investitora kojima je u cilju ulaganja u istraživanje i proizvodnju geotermalne energije omogućen viši stupanj pravne sigurnosti u realizaciji projekata. Također, novim izmjenama i dopunama Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika olakšane su administrativne prepreke koje se odnose na postupke prostornog planiranja i na mogućnost utvrđivanja geotermalnog potencijala prije provođenja postupka nadmetanja.

MEGAWATT: Hrvatska je još krajem 2020. godine otvorila priču o iskorištavanju geotermalnih izvora za proizvodnju energije predstavljanjem svojih geotermalnih potencijala na Međunarodnoj konferenciji o investicijama u geotermalnu energiju. Uslijedio je val interesa potencijalnih investitora za ulaganja u hrvatske geotermalne projekte. Kakva je situacija danas i je li taj interes investitora jednako snažan kao i prije tri godine?

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja i Agencija za ugljikovodike unazad par godina intenzivno rade na razvoju geotermalnih energetskih projekata. Zajedničkim naporima Hrvatska je pozicionirana kao zemlja koja služi kao primjer u načinu provedbe geotermalnih energetskih projekata. Geotermalni potencijal hrvatskog dijela Panonskog bazena je dokazan te je iznimno povoljan za istraživanje i eksploataciju geotermalne vode za potrebe proizvodnje električne i toplinske energije te za grijanje staklenika i plastenika. Cjelokupno područje je temeljito istraženo i obuhvaćeno mnogobrojnim bušotinama, 2D i 3D seizmičkim podacima. Nadalje, istraživanje i eksploatacija geotermalnih voda regulirani su vrlo transparentnim i povoljnim zakonodavnim okvirom. Upravo ta kombinacija čimbenika stvara iznimno poticajno okruženje za investiranje u geotermalne resurse, nudeći mogućnost maksimiziranja postojećeg, dokazanog potencijala uz pružanje stabilnost potencijalnim investitorima te uz smanjenje rizika ulaganja.

‘U sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, Agencija za ugljikovodike je dobila 30 milijuna eura za ispitivanje i potvrđivanje geotermalnog potencijala’

MEGAWATT: Koliko je i što konkretno od tada pa do danas učinjeno kako bi se geotermalni potencijal Hrvatske dodatno predstavio potencijalnim investitorima i s kakvim rezultatima?

Tijekom proteklih nekoliko godina Agencija za ugljikovodike provodila je temeljne aktivnosti usmjerene na pripremu, procjenu, promociju i unaprjeđenje geotermalnih energetskih projekata. Uz izvođenje sveobuhvatnih procjena i izrade stručnih studija, posebna pažnja posvećena je prilagođavanju zakonodavstva kako bi se stvorio poticajan okvir za razvoj geotermalne energije. Nadalje, snažan naglasak je na edukaciji i promociji svih aspekata geotermalnog sektora. Uz sve to, Agencija aktivno razvija suradnju s međunarodnim partnerima i relevantnim organizacijama kako bi potaknula transfer znanja, tehnologije i investicija, što je ključno za održivi rast i razvoj geotermalnog sektora. Na području Hrvatske trenutno se nalazi sedam eksploatacijskih polja geotermalne vode i 28 istražnih prostora geotermalne vode koji su regionalno rasprostranjeni na području Međimurja, Podravine, Pokuplja i Slavonije. Od 28 istražnih prostora njih čak 16 pripada privatnim investitorima koji su uglavnom zainteresirani za proizvodnju električne energije. Preostalih 12 istražnih prostora pripada jedinicama lokalne samouprave koje su prepoznale potencijal iskorištavanja geotermalne energije. Veliki potencijal Hrvatske leži u prenamjeni i prilagodbi centralnih toplinskih sustava gdje bi se geotermalna energija predana u sustav mogla koristiti za grijanje kućanstava ili neku drugu primjenu, ovisno o potrebama potencijalnih korisnika i potrošača toplinske energije. 2021. godine kroz Izmjene i dopune Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, kao i kroz izmjene i dopune Zakona o Agenciji, uvrštena je odredba kojom se Agencija ovlašćuje u ime Hrvatske izvoditi i istražne radove potrebne za utvrđivanje geotermalnog potencijala Hrvatske. Odmah po donošenju tih izmjena i dopuna izrađen je projekt Razvoja geotermalnog potencijala za potrebe toplinarstva te je uvršten u Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO). Kroz mjeru C1.2. R1-I2 „Poticanje energetske učinkovitosti, toplinarstva i obnovljivih izvora energije za dekarbonizaciju energetskog sektora“ u sklopu NPOO-a, Agenciji za ugljikovodike namijenjena su sredstva u iznosu od gotovo 30 milijuna eura za ispitivanje i potvrđivanje geotermalnog potencijala. Cilj provedbe tog tehnički i kapitalno intenzivnog projekta jest povećanje udjela obnovljivih izvora energije – točnije, geotermalne energije – u sektoru toplinarstva. Za ispitivanje geotermalnog potencijala odabrano je šest lokacija odnosno preliminarnih istražnih prostora, sukladno geološkim i tehničkim kriterijima. Na istim preliminarnim istražnim prostorima tijekom prve polovice ove godine izvedena su geofizička snimanja 2D seizmike i magnetotelurike. Obradom i interpretacijom navedenih podataka, uz uključivanje postojećih geofizičkih podataka, dobit će se jasnija slika podzemlja i potencijala iskorištavanja geotermalne vode. Svi podaci objedinit će se u integriranim geološko-geofizičkim studijama za svaki od šest preliminarnih istražnih prostora. Po završetku studija izradit će se po jedna istražna geotermalna bušotina unutar dvaju od šest preliminarnih istražnih prostora. Izradom i testiranjem bušotina utvrdit će se potencijal iskorištavanja geotermalne vode i parametri nužni za privođenje bušotina proizvodnji.

MEGAWATT: Agencija za ugljikovodike još je prije tri godine potvrdila da je značajan broj potencijalnih investitora iz cijelog svijeta posjetio njihov „data room“ i iskoristio mogućnost dubljeg uvida u potencijalna ležišta geotermalne vode na više lokacija u sjevernoj i istočnoj Hrvatskoj. Koliko je takvih posjeta pretvoreno u konkretne projekte?

Prema evidenciji AZU-a, zabilježen je značajan broj posjeta sobi s podacima (data room) u razdoblju od 2019. do 2023. godine. Mogućnost pregleda podataka te njihovih analiza i interpretacija tijekom posjeta sobi s podacima, rezultirali su geotermalnim portfeljem koji danas imamo. Sobi s podacima bilo je moguće pristupiti fizički ili s udaljene lokacije, u obliku „virtual data rooma“, što je značajno utjecalo na broj zainteresiranih posjetitelja.

‘Najdalje je otišao Grad Bjelovar, oni su spremni za početak bušenja istražne bušotine. Geotermalna bušotina u Korenovu trebala bi biti u funkciji iduće godine’, rekao je Brkić. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

MEGAWATT: Poznato je i da su neke lokalne samouprave i lokalne zajednice poput općina i gradova zainteresirane za razvoj projekata iskorištavanja geotermalnih izvora na svom prostoru. Mogu li se na već raspisanim nadmetanjima za koncesije lokalne zajednice, općine i gradovi ravnopravno natjecati s velikim inozemnim investitorima koji u pravilu mogu ponuditi puno veće iznose na ime koncesijskih naknada?

Naknada za istraživanje i eksploataciju propisana je odgovarajućom Uredbom i Odlukom o izdavanju dozvole za istraživanje geotermalnih voda u istražnom prostoru prema tržišnoj vrijednosti proizvedene energije. Geotermalni projekti iziskuju značajnija sredstva te tako za potrebe iskorištavanja topline, bušotine su duboke oko 2000 metara, što je investicija od oko pet milijuna eura po bušotini, s tim da su potrebne barem dvije takve bušotine, jedna za proizvodnju, a druga za povrat vode i podržavanje ležišnog tlaka. Lokalna zajednica se može orijentirati na pliće bušotine s nižim temperaturama koje bi služile za zagrijavanje objekata, bazena i poljoprivrednu proizvodnju. Ta ulaganja ne zahtijevaju velike iznose i mogu se brzo vratiti.

MEGAWATT: Je li neki od projekata iza kojih stoje lokalne zajednice, općine i gradovi već dovršen i kako funkcionira? Je li ispunio očekivanja investitora?

Najdalje je otišao Grad Bjelovar, oni su spremni za početak bušenja istražne bušotine. Geotermalna bušotina u Korenovu trebala bi biti u funkciji iduće godine. Geotermalnom energijom iz tog izvora trebale bi se napajati tvrtke poput Bjelovarskog sajma, ali i buduće toplice te poslovna zona. Oko 1,3 milijuna eura osigurale su Kraljevina Norveška, Lihtenštajn i Island kroz svoj fond, a dodatnih milijun eura Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Također, Grad Karlovac je dobio sredstva za pripremu bušotinskog radnog prostora za prvu bušotinu. Ostali malo zaostaju jer traže financijska sredstva. Dakle, model financiranja je preduvjet za pokretanje samih projekata, a lokalna zajednica se aktivirala u zadnje vrijeme i želi iskoristiti geotermalne potencijale uglavnom za potrebe toplinarstva. Tome je pridonijela pozitivna kampanja iskorištavanja geotermalne energije, kao i mogućnost financiranja iz europskih fondova, a postoji mogućnost i javno-privatnog partnerstva.

MEGAWATT: Je li se netko od zainteresiranih investitora javljao Hrvatskoj udruzi za geotermalnu energiju i tražio neke dodatne podatke ili informacije o kapacitetima i potencijalima istražnih prostora? Ako jest, tko su bili ti zainteresirani investitori?

Našu udrugu čine eminentni stručnjaci i znanstvenici koji su svoja znanja i iskustva stjecali vrijedno radeći prvenstveno u Ini u segmentu djelatnosti koja se bavi istraživanjem i proizvodnjom nafte i plina te u visokoobrazovnim ustanovama kao što su Rudarsko-geološko-naftni fakultet i Geotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Naime, u dugoj naftno-geološkoj povijesti na prostoru Hrvatske izbušeno je preko 4000 bušotina koje su raskrile i ležišta geotermalne vode. Takva bogata iskustva i prijenos znanja omogućili su zapošljavanje naših seniora i juniora u tvrtkama koje su dobile dozvole za istraživanje ležišta geotermalnih voda. Investitori su to itekako prepoznali te je Udruga postala mjesto ne samo za izmjenu iskustava, već i mjesto koje služi za traženje rješenja, prije svega u cilju bržeg rješavanja tzv. regulativnih zahtjeva, zatim onih tehnoloških, ali i kao poveznica s lokalnom samoupravom. Praktično nema investitora koji nema svoga člana u Udruzi i koji kroz Udrugu ne djeluje proaktivno.

‘Počelo je bušenje u Legradu, gdje dozvolu za istraživanje ima turska kompanija Terra Energy Exploration, koja planira izgradnju 50 MW geotermalne elektrane’

MEGAWATT: Osim geotermalne elektrane u Velikoj Cigleni, koja je bila prvi takav projekt u Hrvatskoj i koja uspješno radi već pune četiri godine, koliko je još geotermalnih elektrana dovršeno i pušteno u pogon u protekle četiri godine, a koliko ih je u pripremi?

Od tada nije puštena u rad nijedna nova geoelektrana. Naime, ove godine je započelo bušenje na području Legrada, gdje dozvolu za istraživanje ima turska kompanija Terra Energy Exploration, koja planira izgradnju 50 MW geotermalne elektrane. Iza Terre Energy stoji turska kompanija Soyak, koja ima veći broj geoelektrana u Turskoj. Prema planu investicijskih ulaganja očekuje se da bi projekt izgradnje druge geoelektrane mogao biti završen za dvije godine. Što se pak tiče projekata u pripremi, teško je u ovom trenutku točno predvidjeti koliko će biti novih geoelektrana dok ne završe svi radovi na postojećim i novim istražnim prostorima za koje je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja dalo dozvole za istraživanje geotermalnih voda s ciljem njihove eksploatacije. Izdavanje dozvola, a u posljednje vrijeme izdano ih je pet, predstavlja tek početak projekta.

MEGAWATT: AZU je upravo pred zaključenjem više nadmetanja za odabir koncesionara za istražne prostore na nekoliko potencijalno vrlo bogatih lokacija. Je li vam poznato kakav je interes za ta nadmetanja i hoće li koncesije biti dodijeljene za sva istražna polja za koja su nadmetanja raspisana?

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja i Agencija za ugljikovodike su tijekom prve polovice 2023. godine proveli nadmetanje za šest istražnih prostora geotermalnih voda, i to za istražne prostore Leščan, Međimurje 5, Kotoriba, Pčelić, Sječe i Ferdinandovac-1. Za pet istražnih prostora interes je iskazalo 11 europskih kompanija te je ukupno zaprimljeno 16 ponuda. Ponuditelji i društva na koja se ponuditelji oslanjaju poznate su i ugledne europske kompanije iz Hrvatske, Turske, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Švedske i Italije. Ministarstvo i AZU objavili su da ukupni radovi uključuju izradu 21 geotermalne bušotine, a vrijednost ponuđenih istražnih radova iznosi 191,7 milijuna eura. Ukupna vrijednost investicija u slučaju pozitivnih rezultata istraživanja i utvrđenog potencijala te realizacije projekata u cijelosti iznosi preko 400 milijuna eura, a Hrvatskoj može donijeti preko 600.000,00 MWh nove obnovljive električne energije godišnje.

MEGAWATT: I na kraju, kakva je geotermalna budućnost Hrvatske?

Realizacijom geotermalnih projekata kaskadne primjene doprinijet će se jačanju energetske samostalnosti te će se omogućiti prijelaz na niskougljični razvoj gospodarstva. Geotermalni potencijal Hrvatske postoji zahvaljujući izrađenim mnogobrojnim bušotinama za potrebe istraživanja i eksploatacije nafte i plina, postoje znanje i ljudski potencijali kao i stručne udruge koje mogu pomoći u što većem iskorištenju geoenergije. Budući da su raspoloživi podaci izbušenih bušotina, procjene su da bi Hrvatska mogla izgraditi geotermalne elektrane ukupne snage i do 500 MW. Trenutne aktivnosti te ulazak novih investitora na nedavnim natječajima sigurno bude optimizam da će geotermalni potencijal biti znatno više iskorišten u bliskoj budućnosti.