Znanstveno vijeće za obrazovanje i školstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) jednoglasno je odlučilo da Ekspertnu radnu skupinu za provedbu Cjelovite kurikularne reforme (CKR) treba proširiti sa sadašnjih sedam na dvadeset članova, pa tako to nije politički, već profesionalni i stručni zahtjev izuzetno važan za budućnost Hrvatske i standard njezinih građana, izvijestio je u srijedu navečer predsjednik toga vijeća akademik Vladimir Paar.

U iscrpnu priopćenju akademik Paar ocijenio je kako je pozitivno da u Hrvatskoj svi podržavaju potrebu za reformom školstva, ali da nedostaje sučeljavanje stručnih argumenata i postoji sklonost političkim diskvalifikacijama.

Smanjiti enciklopedijske sadržaje, povećati kreativnost i sposobnost povezivanja znanja

Paar smatra kako svi relevantni pisani dokumenti u posljednja dva desetljeća i brojni stručni skupovi svjedoče o tomu da školstvo treba reformirati.  Objasnio je kako se to prije svega odnosi na potrebu da se smanji gomila enciklopedijskih sadržaja u školskome gradivu, te da se istakne uloga temeljnih znanja koja imaju veliki transferni potencijal za daljnji razvoj znanja i primjene znanja u daljnjemu školovanju i cjeloživotnom obrazovanju, te na veću kreativnost i sposobnost uporabe i povezivanja znanja. Podsjetio je kako je u dokumentima HAZU, počevši od 2002., a slično je i u razvijenijim zemljama, istaknuto kako reforma školstva treba biti kontinuirani proces.

Istaknuo je kako je reforma kurikula važna komponenta reforme školstva jer se odnosi na ono što, zašto, kako, kada i gdje treba poučavati i učiti.  Uz napomenu kako je prošle godine predložen CKR, podsjetio je da postoji i drugi prijedlog reforme kurikula – sada nazvan Hrvatska srednjoeuropska kurikulna reforma obrazovanja (HSKRO) koji je razvijan u HAZU od 2002. do danas), u Hrvatskom pedagoško-književnome zboru (HPKZ) od 2010. do danas, a tijekom 2003. do -2006. na tim načelima je 448 stručnjaka sa škola, sveučilišta, instituta i iz HAZU izradilo prvi kurikul za osnovnu školu pod nazivom HNOS (Hrvatski obrazovni nacionalni standard).

CKR i HSKRO u nekim aspektima su u suglasju, u važnima se bitno razlikuju

U nekim aspektima CKR je u suglasju s HSKRO, primjerice u dijelu koji se odnosi na potrebu rasterećenja gradiva od pretjeranih enciklopedijskih podataka i činjenica, na potrebu većega poticanja na kreativno i inovacijsko mišljenje, na projektne aktivnosti, terensku nastavu i veću interdisciplinarnost, a može se reći da u tome postoji konsenzus u Hrvatskoj.

Ključni faktor u kritičkoj evaluaciji prijedloga CKR-a, istaknuo je Paar, jest da u Znanstvenome vijeću za obrazovanje i školstvo HAZU postoji stotinjak kritičkih stručnih recenzija prijedloga CKR koje, među ostalim, ukazuju i na to da CKR nema kao orijentir srednjoeuropsko školstvo i udaljava Hrvatsku od Srednje Europe, dok HSKRO predlaže kao orijentir kvalitetno srednjoeuropsko školstvo (naročito njemačko i austrijsko), prilagođeno našim uvjetima i okolnostima.

Spomenuo je kako u tim recenzijama stoji i da “CKR nije provediv u školskoj praksi, u prvom redu zbog isključivoga naglaska metodologije na tzv. ishode, zanemarivanja uloge znanja, što je u nekim zemljama već pokazalo u praksi bitne nedostatke, a nasuprot tomu HSKRO se orijentira na provjereni srednjoeuropski model kurikula. U recenzijama je istaknuto i da “CKR obiluje sa začuđujuće mnogo pogrešaka, nerazumijevanja i nejasnoća, negativno bi utjecao i ugrožavao razvoj hrvatskoga gospodarstva zbog neadekvatnoga tretiranja STEM područja (fizika, kemija, biologija, geologija, tehnologija, inženjerstvo, matematika) koje je u 21. stoljeću ključ uspješnog gospodarskog razvoja u svijetu, dok HSKRO naglašava važnu ulogu STEM područja i potiče učenika prema tom području”.

Recenzenti smatraju i da “CKR ne naglašava bitnu ulogu dualnoga strukovnog obrazovanja, koje je pokazalo punu uspješnost u Njemačkoj i Austriji. Nasuprot tome, HSKRO predlaže razvoj dualnog obrazovanja po tom razvojnom modelu, pri čemu bi se mogla iskoristiti pomoć koja je već ranije bila ponuđena Hrvatskoj putem Konrad Adenauer fondacije”.

Paar je spomenuo i ocjenu da “CKR ne naglašava bitnu ulogu temeljnih znanja iz STEM i iz društveno-humanističkoga područja, a nasuprot tomu HSKRO zastupa potrebu usklađene zastupljenosti  oba ta područja umjesto da se ide na ranu izbornost. Takav stav HSKRO-a u skladu je i s najnovijim spoznajama neuroznanosti o postupnom razvoju kognitivnih sposobnostima čovjeka do 20. godine života”.

Dodao je kako je u recenzijama istaknuto i da “CKR zanemaruje važnu ulogu odgoja, dok HSKRO predlaže da odgojni i socijalizirajući sadržaji budu integrirani u nastavu svih predmeta (kao u ranijem kurikulu HNOS, CKR ne posvećuje dovoljnu pažnju kulturnoj baštini i nacionalnom identitetu, što je suprotno trendu prisutnom u srednjoeuropskim zemljama, a HSKRO ističe važnost orijentacije kurikula na nacionalni identitet”.

CKR ne analizira sadašnje stanje obrazovanja, HSKRO  ističe važnost toga koraka

Uz to, navedeno je u recenzijama, “CKR nema prethodno izvršenu nužno potrebnu analizu sadašnjeg stanja obrazovanja, a HSKRO ističe važnost takvog prethodnog koraka, CKR ne vodi dovoljno računa o potrebi dugotrajnog intenzivnog stručnog usavršavanja nastavnog kadra, kao i materijalnoga i statusnoga stimuliranja i privlačenja talentiranih studenata u nastavnički poziv, dok HSKRO naglašava bitnu ulogu poboljšanja materijalnoga i statusnoga položaja prosvjetnih djelatnika, privlačenja talentiranih mladih ljudi u nastavnički poziv materijalnim stimuliranjem i efikasnog neprekidnog stručnog usavršavanja nastavnog kadra.

Iz toga pak, ustvrdio je Paar, slijedi da bi pokušaj uvođenja predložene Cjelovite kurikularne reforme u škole bio neuspješan, sa štetnim posljedicama za učenike i njihove mogućnosti daljnjega školovanja, a posebno štetne posljedice bile bi za inženjerske, medicinske, biotehničke, prirodoslovno-matematičke i druge razvojno orijentirane struke temeljene na STEM području.

Zbog krupnih nedostataka, ocijenio je, treba temeljito revidirati prijedlog CKR-a , a velik dio dokumenata treba pisati sasvim od početka u okviru HSKRO-a. Ustvrdio je kako je preduvjet za to proširenje sastava Ekspertne radne skupine i svih stručnih povjerenstava vrhunskim stručnjacima iz matičnih znanstvenih disciplina sa sveučilišta i iz HAZU, kao i s najuspješnijim učiteljima, nastavnicima i profesorima, a naročito iz STEM područja, hrvatskog jezika, književnosti i povijesti. Smatra kako bi izbor dodatnih članova  Ekspertne radne skupine trebalo izvršiti Ministarstvo znanosti i obrazovanja na prijedlog sveučilišta, HAZU i županijskih strukovnih nastavnih vijeća. Tako proširena radna skupina trebala bi izvršiti izbor dodatnih članova svih predmetnih povjerenstava (u kojima sada najvećim dijelom nedostaju vrhunski znanstvenici matičnih disciplina sa sveučilišta i iz HAZU, ali i mnogi od najboljih praktičara sa škola.

Podsjetio je kako je takav prijedlog iznijela grupa od 23 akademika još 2014., Predsjedništvo HAZU ponovilo ga  je 2015., a dokumenti su preneseni u potpunosti u knjizi “Hrvatsko školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva – doprinos kurikulnim promjenama”, te da je sličan zaključak donesen i na dva okrugla stola u Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu, a jednoglasno ga je donijelo i Znanstveno vijeće za obrazovanje i školstvo HAZU.