Vladimir Ferdelji prošlog tjedna se zbog sukoba sa zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Bandićem, povukao iz Nadzornog odbora Zagrebačkog holdinga, tvrdeći da je to tijelo postalo marioneta u Bandićevim rukama. Predsjednik Hrvatskog udruženja menadžera i poslodavaca (CROMA) na prošlim lokalnim izborima bio je kandidat HSLS-a i HSS-a za gradonačelnika Zagreba, a nakon što nije uspio proći prvi krug, ostao je blizak tim strankama i član je njihova kluba u Skupštini Grada Zagreba.

Taj poduzetnik na početku mandata aktualne vlade nakratko je bio pomoćnik ministra prometa Zlatka Komadine, no dobio je otkaz nakon što je u intervjuu za Globus izjavio da Vladi nedostaje hrabrosti za promjene. Danas, tri i pol godine kasnije, kaže da svi u Hrvatskoj mogu vidjeti da je bio u pravu i tvrdi da vlada Zorana Milanovića obmanjuje javnost kada govori da Hrvatska izlazi iz krize. Unatoč tome, Ferdelji u razgovoru za Nacional kaže da je jedina šansa za Hrvatsku da dođe do suglasja između velikih stranaka i da se nakon izbora stvori velika koalicija.

 

 

• ‘Pitajte bilo kojeg ministra podatke o apsolutnim vrijednostima u vrijeme dolaska na vlast i sada. Svi ti pokazatelji s kojima se hvale pali su jer imamo vladu koja je pogoršala rezultate’

• ‘Prve naznake kampanje koja je krenula pokazuju da se opet baziramo na postulatima iz povijesti i da i dalje vodimo rat ustaša i partizana, iako je taj rat završio prije sedamdeset godina’

• ‘Nemojmo vjerovati da će strani instituti riješiti naše probleme. Njih možemo riješiti samo mi sami jer kakav godd taj strani institut bio, on će uvijek štititi i braniti interese strane zemlje’

 

 

NACIONAL: Zašto ste dali ostavku u Nadzornom odboru Holdinga?

Jednostavno nisam vidio da mogu svrsishodno doprinijeti nekom boljem načinu upravljanja Holdingom. Po mojem svjetonazoru smatram da u jednom poduzeću koje je peto po veličini u Hrvatskoj treba upravljati kao i sa svakim drugim gospodarskim subjektom takve veličine. Dakle, s izuzetno motiviranom i profesionalnom upravom koja će najbolje iskoristiti resurse poduzeća. S druge strane, praksa koja se u Hrvatskoj provodi već dobrih dvadesetak godina, a po kojoj se takva poduzeća smatraju izbornim plijenom i po kojoj se fotelje dijele poput dužnosničkih, dovela nas je do situacije da smo sve dublje i dublje u krizi, i to je jedan od važnih faktora koji nam smeta u nastojanju da izađemo iz krize. Čak je i Europska unija u svojem izvještaju dala jasno do znanja da je način izbora u državnim poduzećima neprihvatljiv te je tražila od Vlade da to promijeni. Nažalost, na primjeru Holdinga vidimo da ima i drukčijih gledanja i sve više otpora tim zahtjevima, jer je potpuno jasno da nepotizam i politokracija koji nas zagušuju ne mogu opstati pri jednoj takvoj promjeni kakvu od nas traži Europska unija.

NACIONAL: Je li gradonačelnik Bandić jedan od tih kojima smetaju te promjene?

Gospodin Bandić je skupština Holdinga, zajedno s gospođom Vesnom Kusin i gospodinom Slavkom Kojićem, a u društvu s ograničenom odgovornošću skupština ima svu moć. Naravno da Grad Zagreb kao osnivač Holdinga ima pravo u skupštinu postaviti koga želi i s obzirom na to da gradonačelnik ima izvršnu vlast, Bandić ima apsolutno pravo kako će organizirati skupštinu i Holding. Drugo je pitanje je li to optimalno ili nije i može li takav način organizacije dati optimalne rezultate. Gradonačelnik očito misli da može, a ja se s tim mišljenjem ne slažem. Međutim, to nije glavni razlog moje ostavke. Glavni razlog je to što su novi članovi Nadzornog odbora pokazali jedan potpuno drugačiji svjetonazor u tome kako bi trebalo upravljati Holdingom i kako bi Odbor trebao funkcionirati. Jedan je stav da Odbor ne može imati različito mišljenje od skupštine, a drugi je da se unutar upravljanja jednim takvim mehanizmom donose političke odluke. Za mene su oba stava neprihvatljiva jer je to gospodarski subjekt za koji bi trebala vrijediti pravila gospodarskog upravljanja. Dakle, neki posve drugi principi od onih koji se primjenjuju.

NACIONAL: Jeste li bolje surađivali sa Sandrom Švaljek nego s Bandićem?

Mene je Sandra Švaljek i pozvala da budem član Nadzornog odbora i da sa svojim iskustvom pomognem u radu Holdinga. Mislim da sam u šest mjeseci koliko sam bio član Odbora dao niz dobrih prijedloga kako da se riješe neki od važnih problema Holdinga i da se stanje u tom poduzeću popravi. Međutim, ako se usvoje principi o kojima sam govorio, a za koje se zalaže gradonačelnik Bandić, onda to moje znanje više nije svrsishodno jer se odluke donose na drugom mjestu i one se moraju poštivati. Zato smatram da bi moj boravak tamo bio gubljenje vremena.

NACIONAL: Koji su najveći problemi u Holdingu?

Holding ima niz organizacijskih i kadrovskih problema. Znatan je višak administracije u odnosu na izvršne djelatnike i tu bi se trebali napraviti znatni rezovi. Taj proces je započet i smanjenje broja zaposlenih je evidentno. Međutim, strukturne promjene se ne događaju dovoljno brzo. Holding ima i velikih financijskih problema, a tu prije svega mislim na zaduženost, odnosno na dospijeće obveznica koje na naplatu dolaze 2017. i za koje će trebati obaviti refinanciranje. To je izuzetno težak i kompliciran posao i važno je da se on obavi na dobar način jer bi posljedice građane Zagreba mogle skupo stajati. Kad tad će se u Holdingu morati početi racionalno voditi posao i morat će se riješiti neki problemi, poput lažnih diploma, jer je to prije svega u interesu zaposlenih u toj tvrtki.

NACIONAL: Je li ta racionalizacija i u interesu gradonačelnika?

Ne mogu to tvrditi, ali shvaćanje gradonačelnika je očito takvo da on svojim subjektivnim izborom može postići takvu kadrovsku strukturu koja će bolje raditi te poslove nego da se to pokuša objektivizirati. Moje iskustvo govori da to nije moguće, ali naš gradonačelnik je specifičan čovjek pa je moguće da sam ja u krivu, a on u pravu.

NACIONAL: Kako gledate na pravosudnu situaciju oko gradonačelnika Bandića, smatrate li da se protiv njega vodi politički proces?

To ne znaju ni ljudi koji imaju puno više podataka od mene. Nisam iz DORH-a ni iz Uskoka i nemam podatke o tome što je Bandić radio i kako je radio. Po gradu kruži puno priča, ja u njih baš i ne vjerujem, ali možda su neke i istinite. Jesu li one istinite i ne, to će utvrditi organi koji se time bave i to je njihova dužnost. Po meni je neprihvatljivo da se s čovjekom poigrava, kao što se poigravalo s Bandićem koji je malo bio u pritvoru, pa malo na slobodi. Trebao bi ili biti na slobodi i raditi svoj posao ili biti u zatvoru i ne raditi svoj posao. Mislim da je to jedna pravna praznina koja se ne odnosi samo na Bandića, nego na niz drugih dužnosnika.

NACIONAL: Može li Bandić uopće biti gradonačelnik dok se protiv njega vodi postupak?

Ako gledam praksu nekih drugih država, onda mislim da ne. U tim državama je i sama sumnja dovoljna da se političari maknu s javnih dužnosti. Naravno, postavlja se pitanje živimo li u društvu u kojem iza opravdane sumnje postoje objektivne činjenice ili se tu radi o određenim političkim namještaljkama. Mi smo još uvijek društvo daleko od demokratske zrelosti i imamo čudne svjetonazore koje smo ugradili u sustav.

NACIONAL: Na posljednjim izborima kandidirali ste se za gradonačelnika Zagreba, imate li još tih ambicija?

Još je rano o tome pričati. U svakom slučajuk, još ne mislim baciti koplje u trnje. Primjereno svojim mogućnostima i zadržavajući svoje principe da nisam ovisan ni o kome, pokušat ću pomoći da ova zemlja i moj rodni grad naprave brže korake prema boljem životu, a to ne mora biti na funkciji gradonačelnika.

‘MI SMO DRŽAVA PARADOKSA, GDJE SU NA JEDNOJ STRANI SIROMAŠNI PARTIZANI I BOGATI PARTIZANI, A NA DRUGOJ SIROMAŠNE USTAŠE I BOGATE USTAŠE’
FOTO: Saša Zinaja

NACIONAL: Znači li to da se planirate kandidirati na parlamentarnim izborima?

Ne planiram još ništa. Znam da su parlamentarni izbori blizu, ali želim vidjeti hoće li se stranke i dalje baviti politokracijom i nepotizmom, ili će angažirati nezavisne stručnjake u pojedinim područjima koja se nalaze u teškoj situaciji. Dakle, sve će ovisiti o situaciji uoči samih izbora. Ja ne pripadam ni jednoj stranci jer one zahtijevaju slijepu poslušnost, a za mene argumentirana diskusija za svaki stav jedina može dovesti do najboljih rješenja.

NACIONAL: Vlada se hvali rastom BDP-a, znači li to da Hrvatska napokon izlazi iz dugogodišnje krize?

Hrvatska ne izlazi iz krize, ona je daleko od toga. Prije tri i pol godine sam prvi put rekao da ova Vlada nema hrabrosti za strukturne reforme i promjene. Nažalost bio sam u pravu jer u te tri i pol godine nije napravljena ni jedna ozbiljna promjena. Od promjene monetarne i fiskalne politike, rasterećenja privrede, reindustrijalizacije, novog teritorijalnog ustroja, pa sve do reforme pravnog sustava i reforme poljoprivrede, niti jedan element nije napravljen u ozbiljnom smjeru da se napokon u ovoj državi krene trošiti ono što se zaradilo. Mi i dalje imamo budžetski deficit, povećavamo zaduživanje i živimo od rasprodaje nečega što smo naslijedili te imamo sve više i više poreza i parafiskalnih nameta. To je potpuno pogrešan put koji sigurno ne vodi državu iz krize, a rast na visini statističke greške nije dovoljan ni za što, jer bi po nekim procjenama tek rast od četiri posto omogućio normalno vraćanje dugova bez novih zaduživanja. To je minimum koji Hrvatska mora ostvariti. Mi samo jako daleko od toga i uz svu pomoć Europske unije koja nam stoji na raspolaganju, a čiju pomoć jako slabo koristimo.

NACIONAL: Ali ministri se hvale rastom industrijske proizvodnje, rastom izvoza, investicija i drugih ekonomskih pokazatelja.

Takve teze mogu progutati laici i amateri, ali profesionalci ne mogu. Pitajte bilo kojeg ministra podatke o apsolutnim vrijednostima kada je došao na vlast i kada odlazi. Svi ti pokazatelji o kojima se hvale ministri su pali jer imamo Vladu koja je u četiri godine pogoršala rezultate. Zamislite, nama Vlada daje privremeni izvještaj o rastu BDP-a od 0,5 posto, a onda se pokaže da je rast zapravo od 0,1 posto. Ako netko može u tim vrijednostima pogriješiti za pet puta, to znači da su svi podaci podložni manipulacijama. Ja u razgovorima s poduzetnicima i gospodarstvenicima jednostavno ne vidim da je došlo do poboljšanja.

NACIONAL: Kako gledate na situaciju u Grčkoj i prijeti li Hrvatskoj sličan scenarij?

Mislim da bi bilo pametno pogledati što se događa u Grčkoj jer je glavni uzrok njihovih nevolja politika koja se vodila u toj zemlji. Dakle, politika prekomjernog zaduživanja zbog koje su došli na dug od 177 posto BDP-a. Hrvatska još nije u takvoj situaciji, ali sigurnim korakom idemo prema tim veličinama. Tu je i stopa nezaposlenosti koja je u Hrvatskoj je 17 posto i polako se približava grčkoj stopi nezaposlenosti. Zato moramo biti jako oprezni, dobro proučiti grčki scenarij i prestati vjerovati populistima koji nas već 25 godina uvjeravaju da ćemo odlično živjeti bez rada, prodavajući sunce, more i našu krasnu zemlju. Mi zaista imamo krasnu zemlju punu dobrih resursa, ali tek s mnogo mukotrpnog rada se može postići blagostanje kojem težimo.

NACIONAL: Koliko je zbog takve populističke politike teško biti poduzetnik u Hrvatskoj?

Mnogo teže nego u drugim europskim zemljama i zato danas investitori praktički i ne dolaze u Hrvatsku jer kapital je najveći zec koji postoji. On traži vrlo sigurno mjesto na kojem će se lako razmnožavati, a to sigurno nije Hrvatska, i to prije svega zbog silnih opterećenja koji kod nas postoje. Danas u Hrvatskoj postoji 572 parafiskalna nameta, dok ih je 2008. bilo 245. Veliki problem je i nabujala administracija koja je do te mjere zakomplicirala administrativne postupke pri svakom pokretanju posla, da onaj tko ulaže kapital jednostavno traži bolje mjesto za ulaganje. Zanimljivu stvar je nedavno rekao i jedan naš pravni stručnjak koji je zaključio da u Hrvatskoj ne postoji niti jedan zakon koji je istovremeno u skladu s Ustavom, u skladu s pravnom stečevinom Europske unije i da nije suprotan ni jednom drugom zakonu iste razine. To znači da što god vi radili i koji god zakon primjenjivali, kršite neki drugi zakon. Poduzetnici tako postaju taoci administracije koja ima diskrecijsko pravo o tome hoće li ga kazniti ili ne. U takvim uvjetima biti poduzetnik je izuzetno teško i zato sam nedavno rekao da čestitam svima koji uspijevaju uspješno poslovati u Hrvatskoj jer su to najžilaviji poduzetnici u Europi.

NACIONAL: Očekujete li da se nakon izbora neke stvari promjene i da se napokon krene u radikalne reforme?

Treba pogledati programe koje će stranke predložiti i onda treba vidjeti ima li koja od tih opcija snage provesti mjere koje su potrebne. Međutim, za svaku političku opciju je vrlo opasno raditi radikalne promjene. Prije svega zato što radikalne promjene u početku traže žrtve jer one daju rezultate tek na neki srednjoročni i dugoročni rok, a mi znamo da u stvari imamo situaciju da svaka vlast radi na mandat od izbora do izbora. To je prekratko vrijeme da bi se mogli vidjeti svi rezultati, ako se te promjene naprave. Zato vjerujem da će prevladati razum u ovoj zemlji i da će nakon izbora doći do suglasja između velikih stranaka oko nužnih promjena koje se moraju napraviti, te da će se koristiti svi najbolji kadrovi jedne i druge stranke i nezavisni stručnjaci. Nadam se da bi ta, kako ju političari vole zvati, velika koalicija u jednom mandatu izvukla zemlju iz krize. Ja to vidim kao jednu ozbiljnu opciju, ali nažalost prve naznake kampanje koja je krenula pokazuju da se opet baziramo na našim postulatima iz povijesti te da i dalje vodimo rat ustaša i partizana, iako je taj rat završio prije sedamdeset godina. Nadam se da ti različiti svjetonazori neće biti presudni faktor u određivanju naše budućnosti jer bi prije svega trebali imati u vidu naše gospodarske mogućnosti i efekte s ključnim ciljem da iz ove zemlje ne odlaze najsposobniji ljudi. Bojim se da bi, dok se svađamo oko ustaša i partizana, mogli postati zemlja staraca u kojoj neće više biti nikoga tko bi mogao provesti reforme.

NACIONAL: Ekonomski strateg HSLS-a Josip Budimir smatra da bi iduća vlada trebala biti vlada stručnjaka. Slažete li se s njim i smatrate li da u HDZ-u ima volje za takvu vladu?

Ne znam, nisam tako vješt političar da bi mogao procijeniti kakvi su interesi unutar HDZ-a. Po nekoj mojoj logici, interes svakog inteligentnog političara trebao bi biti da postavi sposobnu vlast koja može pokrenuti ozbiljne reforme. Zašto? Zato što ako uspiju, onda vješti političari vrlo lako taj uspjeh pripišu sebi, a ako ne uspiju onda je kriva ta vlada pa se ona mijenja. To su kategorije s kojima bi pametan i racionalan političar računao. Nažalost mi imamo stranke u kojima su instalirani hranidbeni lanci i u kojima se moraju zadovoljiti osobni interesi, pa to predstavlja izuzetno veliku kočnicu jednom takvom racionalnom razmišljanju, odnosno imamo prilično veliki problem jer te stranačke poslušnike treba zaposliti. Na kraju to stvara jedan neracionalni sustav u kojem nije moguće više izaći iz začaranog kruga.

NACIONAL: Kako gledate na činjenicu da je HDZ za gospodarski program angažirao strani institut?

Dobro je čuti sva mišljenja, ali nemojmo vjerovati da će strani instituti riješiti naše probleme. Njih možemo riješiti samo mi sami jer kakav god taj strani institut bio, on će uvijek štititi i braniti interese strane zemlje. Kada se oni poklapaju s našim to će im odgovarati, ali kada se ne poklapaju onda će nam predložiti one koji odgovaraju njima. To je njihovo legitimno pravo. Dobro je čuti kakva rješenja nude, pogotovo ako ona dolaze iz zemalja koja imaju puno više iskustva s takvim situacijama, ali treba odabrati ono što je primjereno našoj situaciji i što bi mogli u datom momentu provesti.

NACIONAL: U zadnje vrijeme se mogu čuti razne izjave da je koalicija između HDZ-a i HSLS-a pred raspadom zbog različitih stavova oko gospodarskih pitanja, ali i nekih svjetonazorskih pitanja. Možete li to komentirati?

Ne znam ništa o tome. S ljudima iz HSLS-a i HSS-a kontaktiram na nivou grada i ne primjećujem neku veliku razliku. Koliko sam ja shvatio tu koaliciju, ona nije bazirana na sličnim svjetonazorima, nego na istim ili vrlo sličnim stavovima o potrebi gospodarskih reformi i ako se ta koalicija postavi tako, onda ima velike šanse da uspije. Međutim, ako se ne postavi tako, onda bi se ti svjetonazori, oko nekih pitanja koji za ovu zemlju ne bi trebali biti u prvom planu, mogli spriječiti funkcioniranje koalicije. Nadam se da to toga neće doći jer nama se neće ništa desiti niti s našim ustašama niti s našim partizanima, ako četiri godine zaboravimo da je to glavno pitanje. Duboko sam uvjeren da je to moguće zaboraviti ako postoji važniji cilj, a važniji cilj bi trebao biti izlazak iz krize. Ali, mi smo država paradoksa u kojem ne postoji jedan sloj nezadovoljnih, onih koji ne primaju plaću ili su nezaposleni pa se skupljaju u nekakvu političku opciju. Kod nas su na jednoj strani siromašni partizani i bogati partizani, a na drugoj siromašne ustaše i bogate ustaše. Oni jednostavno ne vide da je ta ideološka podjela potpuno kriva i da ona neće riješiti našu ekonomsku krizu. Da živimo u nekim drugim vremenima onda bi ta ideologija možda bila značajna, ali mi živimo u vremenima gdje su materijalni temelji cijele zemlje poljuljani i jedino o čemu bi prioritetno morali voditi računa je da te temelje ustabilimo. Ako nemamo tih materijalnih temelja onda nemamo ni razvoja kultura, nema novca za sport, za obrazovanje i na kraju nema novca za budućnost. Dakle, sve je utemeljeno na tim tvrdim materijalnim temeljima i oni se moraju napraviti i učvrstiti da bi uopće sačuvali naš nacionalni i kulturni identitet i da bi na ovom području sretno živjeli.

NACIONAL: Na početku mandata nakratko ste bili dio Vlade Zorana Milanovića, biste li opet prihvatili mjesto u nekoj budućoj vladi?

Moj je stav prepoznatljiv. Ako svojim znanjem i iskustvom mogu pomoći, pomoći ću svakome. Nisam vezan ni za jednu političku opciju, ali od mene se ne može tražiti da budem poslušnik i da provodim tuđe ideje jer takvih u ovoj državi ima jako puno. Ja mogu svoje ideje argumentirano suprotstaviti drugim idejama i ako netko argumentima pokaže da su te ideje dobre, ja ću ih rado prihvatiti. Međutim, slijepo slušati ne mogu nikoga. Odgovor na vaše pitanje je da ću pomoći svakom tko me treba jer nisam politički vezan, ali samo pod uvjetom da argumentirana borba za mišljenja bude temelj za prave i stvarne odluke koje se donose.