Profesor međunarodne ekonomije sa Sveučilišta Libertas za B&B komentira zašto građani ne osjećaju visoke stope gospodarskog rasta te kako će pobjeda Donalda Trumpa i najava uvođenja visokih carina utjecati na Hrvatsku i Europu

Koncem proteklog tjedna intrigantan intervju za Business&Banking dao je 66-godišnji profesor međunarodne ekonomije Vladimir Čavrak sa Sveučilišta Libertas. On je i donedavni profesor makroekonomije na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu. U razgovoru za B&B Čavrak je iznio svoje viđenje aktualne gospodarske situacije u Hrvatskoj, osobito nakon nedavne izborne pobjede Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima koja će utjecati na Hrvatsku i Europu.

B&B: Hrvatska vlada hvali se visokom stopom gospodarskog rasta, jednom od najviših u Europskoj uniji. Zašto to ne zadovoljava i građane?

To je razumljivo jer građani to ne osjećaju u istoj mjeri kroz rast njihove kupovne moći. Do toga dolazi zato što građani uspoređuju svoju konkretnu tekuću osobnu potrošnju s onom iz ranijeg razdoblja. A veličina i struktura osobne potrošnje građana se razlikuje od pojedinca do pojedinca. Struktura potrošnje siromašnih građana bitno se razlikuje od potrošnje bogatijih pa onda i svatko ima svoju stopu inflacije na temelju koje formira svoje mišljenje i ponašanje. A Vlada za svoje izračune koristi prosječnu stopu inflacije. Zbog toga, na primjer, mnogima promiče jedan vrlo važan fenomen u Hrvatskoj koji ne ide u prilog ovom samozadovoljstvu s relativno visokom stopom rasta. Prosječna stopa inflacije, kao i svaki statistički prosjek, dulje vrijeme skriva sve veći jaz potrošačkih cijena i proizvođačkih cijena. Cijene proizvođačkog sektora u Hrvatskoj već godinu dana imaju obilježje deflacije. A to znači da prosječna stopa inflacije prikriva nešto veću stopu rasta cijena uslužnog sektora od prosjeka i deflaciju, pad cijena u sektoru proizvodnje. Treba nas zabrinuti pad industrijske proizvodnje od čak 2,8 posto u devet mjeseci ove godine prema prethodnoj te povećanje deficita robnog izvoza koji se događa u duljem razdoblju. To znači da je naš proizvodni sektor izvrgnut recesijsko-deflacijskim pritiscima koji nisu vidljivi kad promatrate prosjeke inflacije i bruto domaći proizvod.

B&B: Smatrate li da je ključni problem i dalje pad industrijskog sektora?

U slučaju daljnjeg gubitka industrijskog sektora, u budućnosti nam neće trebati brojni fakulteti i instituti na kojima se „proizvodi“ znanje, a mladi obrazovani ljudi će i dalje morati tražiti kvalitetna radna mjesta u razvijenim europskim zemljama. S druge strane, prekomjerni opseg uslužnog sektora s dominantnim udjelom turizma zahtijeva jeftinu i manje obrazovanu radnu snagu koja će masovno doseljavati u Hrvatsku i mijenjati demografski profil zemlje. Drugim riječima, demografska politika se ne može voditi u Ministarstvu demografije, nego je ona dio ministarstva koje treba brinuti o gospodarskom razvoju. Zbog toga nije čudno što ovih dana slušamo novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa, ali i Marija Draghija, bivšeg talijanskog premijera i donedavnog predsjednika Europske središnje banke, koji govore o tome da se treba posvetiti reindustrijalizaciji. U Hrvatskoj se takve ideje uglavnom smatraju ahistorijskim aberacijama i ideološkim zabludama.

‘Treba nas zabrinuti pad industrijske proizvodnje od čak 2,8 posto u devet mjeseci ove godine u odnosu na prethodnu’

B&B: O čemu govore Trump i Draghi?

Obojica govore o potrebi nove industrijalizacije. O novoj industriji. Međutim, Hrvatska ne samo u ovom trenutku, nego u duljem razdoblju samo gubi industriju. Zato ljudi i iseljavaju iz Hrvatske.

B&B: Trump je najavio visoke carine, ne samo za proizvode iz Kine, poput električnih automobila, nego i više carine za Europsku uniju, a to će se reflektirati i na Hrvatsku.

To će biti dodani pritisak na Europu. Naravno da će i Europa morati na to odgovoriti. Zemlje koje su članice Europske unije u tom kontekstu će imati dodatnih problema jer su trgovinsku politiku, a to znači i politiku carina, prenijele s nacionalne na europsku razinu i u tom smislu su se odrekle dijela suvereniteta. U slučaju uvođenja jedinstvenih carina na robu iz zemalja EU-a doći će do različitog utjecaja tih carina na različite zemlje ovisno o razini i strukturi njihove trgovinske razmjene sa SAD-om. Budući da su moguće velike distorzije učinaka, ne treba nas iznenaditi pojava neslaganja pa čak i konflikata unutar Europske unije o načinu odgovora na američke carine. To neće povećati koheziju, nego će pridonijeti dezintegracijskim pritiscima, a to znači nove izazove za očuvanje stabilnosti Europske unije.

‘Ne treba nas iznenaditi pojava neslaganja, pa čak i konflikata unutar Europske unije o načinu odgovora na američke carine’, ističe profesor Vladimir Čavrak, FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

B&B: Rusija trenutno radi i na grupaciji zemalja oko BRICS-a koje već imaju veći udio u svjetskom BDP-u od najrazvijenijih zapadnih, industrijskih zemalja. Kakva je perspektiva tog novog preslagivanja u svijetu?

Činjenica je da se proizvodnja i tehnologija ubrzano sele na istok, na to odgovor nije našla ni Amerika, a Europska unija još manje. Kada je počela invazija Rusije prema njenom okruženju, ne samo prema Ukrajini nego i Gruziji, očekivanje političke elite Zapada i posebno Europske unije bilo je da će se problemi brzo riješiti sankcijama i da će sankcije trenutačno uništiti Rusiju. To se još nije dogodilo unatoč više od desetak krugova sankcija. Zanemaren je fenomen koji se u međunarodnoj ekonomiji zove efekt skretanja trgovine. Kako je svijet ipak otvoren, ako vi ne želite s nekim trgovati to ne znači da to isto i drugi ne žele. Europa se odrekla jeftine ruske energije i sada grca u problemima zbog rasta cijena i pada cjenovne konkurentnosti, a Rusija energiju prodaje Kini, Indiji i drugim zemljama koje profitiraju jer sada kupuju još jeftiniju energiju nego ranije. Sankcije u području platnog prometa su izazvale ubrzanje rada zemalja BRICS-a na stvaranju paralelnog sustava međusobnog plaćanja i pritisak na dedolarizaciju svijeta. Kako je dolar ipak i dalje otporan u poziciji najvažnije svjetske valute, najveći stradalnik i gubitnik je europska valuta, euro. Njegov udio u svjetskim transakcijama u zadnjih pet godina se gotovo prepolovio.

B&B: Kakva je u tim svjetskim ekonomskim i društvenim kretanjima perspektiva Hrvatske?

Hrvatska je u europskom prostoru manja od jedan posto u svim mogućim pokazateljima. To znači da ne može određivati politiku i ekonomske trendove, ali to ne znači da smije biti nijemi i pasivni promatrač. Volio bih kad bi naša politička elita i njezini najvažniji predstavnici jasnije i glasnije zastupali politiku Hrvatske na prvom mjestu. Zato se ne bih odmicao od europskog stola, nego bih mu se pokušao što više približiti i za sebe izvući neku dobru kartu.

‘Trump ne može narediti uvođenje carina. Jasno je da je ishod uvođenja carina manje razumljiv i predvidiv’

B&B: Pobjeda Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima u Americi nije uzdrmala samo SAD, nego i cijeli svijet. Što možemo očekivati?

Naglašenu euforiju oko Donalda Trumpa, Amerike i utjecaja svega toga na Europu treba staviti u objektivni kontekst globalnih promjena koje su se dogodile zadnjih desetljeća. U svijetu i osobito kod nas mnogi su sada iznenađeni Trumpovom pobjedom. Puno je takozvanih analitičara, političara i posebno medijskih moćnika koji su ostali u šoku pa sad imaju problem kako prihvatiti tu činjenicu, kako opravdati i javno objasniti svoje pogrešne procjene i prognoze i kako uhvatiti novi vlak promjena. Za mene je to samo dodatni dokaz da u javnost ne dopiru ili se uopće ne rade ozbiljne analize stanja i svjetskih trendova, nego se javnost oblikuje prema željama i interesima onih koji simuliraju i produciraju paralelnu stvarnost. Svjetski politički i ekonomski poredak pod utjecajem različitih geoekonomskih i geopolitičkih silnica stalno se mijenja i rezultira novim odnosima moći. To treba stalno pomno i dubinski analizirati. Hladni rat je davno završio, Berlinski zid je pao još prije tri i pol desetljeća, a mnogi još uvijek razmišljaju u tadašnjim kategorijama.

B&B: Trump uz naglasak da mu je Amerika najvažnija potencijalno najavljujući i povlačenje velike financijske potpore Ukrajini, najavljuje i „zlatno doba“ ne samo u Americi, nego i svjetskoj ekonomiji.

Iz perspektive novih odnosa moći u svijetu jasno je da Amerika gubi primat na globalnoj razini. Zato Trump i govori da ga primarno zanima Amerika. Baviti se cijelim svijetom postaje za Ameriku jako skupo i njeni građani u tome ne vide korist. Osobito ako to ide na račun pada njihova standarda. Koliko ja razumijem njegov program, on se fokusira na ono što je bitno i na ono što zaista može učiniti. Ne zavarava se lažnim idejama i nadama bez pokrića. To proizlazi iz njegova poduzetničkog duha. U tom kontekstu on svijet i različite države kategorizira u prijateljske i one koje to nisu. Prijateljske su one koje žele s njim surađivati i trgovati, odnosno koje su spremne na kompromisne sporazume i dogovore. S onim drugima neće ratovati, nego će se od njih izolirati. Kao što vidite, njegova retorika nije pokretanje i razbuktavanje ratova, nego prekidanje ratova. Suprotno tome, europski čelnici su zaboravili retoriku koja poziva na mir, suradnju i dogovore. Oni se uglavnom bave razbuktavanjem rata u Ukrajini i borbom za uništenje Rusije bez obzira na to koliko to koštalo. Ono što će biti novost u tom kontekstu je to da Europa neće biti u primarnom fokusu novog američkog predsjednika, a Europa, ako želi voditi ratove, to će morati činiti sa svojim novcem. Američki fokus se pomiče na Tihi ocean jer se tamo danas događa preko 60 posto svjetske trgovine i gospodarskih aktivnosti. I tamo je njihov glavni konkurent Kina.

B&B: Zašto mislite da rat ne može ponuditi dobra rješenja ako se uspije pobijediti u obrambenom ratu, a tu je i ekonomski probitak u jednoj od ekonomski najunosnijih grana, industriji naoružanja?

Današnji ratovi nemaju obilježja nekadašnjih ratova za kolonije u kojem je jedna vojno i ekonomski snažna sila porobljavala siromašne i nenaoružane zemlje u Africi, Aziji i Južnoj Americi. I potom desetljećima pljačkala njihova prirodna bogatstva i njihovo stanovništvo pretvarala u roblje. Danas zemlje imaju sposobnost i mogućnost da se naoružaju i da vode dugotrajne ratove koji su tehnološki sasvim drugačiji i koji drastično razaraju materijalnu i ljudsku supstancu na svim ratujućim stranama. Zbog toga, kad se podvuče crta, ekonomski nitko nije i ne može biti dobitnik. Današnji ratovi su partija šaha u kojoj obojica igrača gube. Jedino povoljno rješenju su pregovori i dogovori koji sprječavaju početak ratovanja.

B&B: Je li ista situacija i s carinskim ratovima koji najavljuje Trump? On se zalaže za završetak vojnih sukoba, ali ne libi se zaprijetiti carinama i carinskim ratom, posebno kad je u pitanju odnos s Kinom.

U tom pogledu situacija je prilično slična. Carinski ratovi također završavaju gubitcima za obje „ratujuće strane“. Upravo ta spoznaja je bila u temeljima niza rundi međunarodnih pregovora o općem sporazumu o carinama i trgovini (GATT) i osnivanju Svjetske trgovinske organizacije. Ti su pregovori rezultirali snažnim padom carinskih stopa od Drugog svjetskog rata do danas. To je u velikoj mjeri pridonijelo rastu svjetske trgovine i visokim stopama rasta u svijetu. Zbog toga Trumpova najava uvođenja visokih carinskih stopa za neke proizvode i zemlje za sada služi kao dobra priprema za buduće bilateralne pregovore s Kinom i Europskom unijom. Uz statički učinak, jednostrano uvođenje carina ima i dinamički učinak. Ono što se mnogima čini privlačno kod uvođenja carina jest ideja zaštite domaćih proizvođača i radnih mjesta, recimo u sektoru električnih automobila. Uz to se očekuje da će carine kao dodatni fiskalni prihod pomoći u rješavanju proračunskog deficita. Ali postoji i druga strana medalje. Kompletan iznos carina ne plaćaju kineski proizvođači elektromobila, nego američki građani kojima se uskraćuje mogućnost kupovine jeftinijih automobila, što znači pad njihova standarda. Kineski proizvođači će zbog uvođenja carina osjetiti pad potražnje za njihovim elektromobilima u Americi, ali kako je svijet puno veći od Amerike, nužno dolazi do učinka skretanja trgovine u Afriku, Južnu Ameriku i druge zemlje kojima Trump ne može narediti uvođenje carina. Bez ulaženja u druge tehničke detalje ove problematike, jasno je da je ishod uvođenja carina manje razumljiv i predvidljiv nego što se čini u prvom času. To su nešto bolje razumjeli njemački menadžeri automobilske industrije koji su se protivili prijedlogu Europske komisije da uvede carine na kineske elektromobile.

‘Američki fokus pomiče se na Tihi ocean jer se tamo danas odvija preko 60 posto svjetske trgovine’

B&B: Kako objašnjavate nevjerojatni skok burzovnog indeksa, pa onda vrijednosti dionica na američkoj burzi Wall Streetu, dok su sve ostale burze u svijetu, uključujući i one u Šangaju i Hong Kongu, u padu nakon Trumpove pobjede? Wall Street je porastao kao nikada u povijesti.

Sve te volatilnosti, nagle i skokovite promjene u dobitima i gubicima uobičajene su za događaje koji imaju karakter tektonskih promjena u politici. Svijet je očekivao, pa čak i utjecajni The Economist, da će u Americi pobijediti demokrati, odnosno Kamala Harris, otvoreno se izjašnjavajući za nju. Ali se to nije dogodilo. Takva neočekivana promjena na burzama uvijek izaziva nervozu jer burza je zapravo neka vrsta klađenja. Zato burze trenutno reagiraju na iznenađenja. Ali nakon kratkoročnih šokova u pravilu slijedi smirivanje dugoročnih trendova. Osim toga, kratkoročne burzovne volatilnosti se sporije prenose na realno gospodarstvo.

B&B: Trump je u svoju administraciju uvrstio i Elona Muska, prvog na Forbesovoj listi najbogatijeg milijardera, koji se iz tabora demokrata prebacio u Trumpov stožer. Trump mu je namijenio ulogu kontrolora troškove američke administracije. Koji je tu interes Trumpa, a koji Muska, osim što je vrijednost njegovih dionica u samo četiri sata porasla za 26,5 milijardi, da bi se zadržala na ogromnih 290 milijardi dolara?

Prelazak Muska u njegov tabor imao je veliki značaj za Trumpa. Treba imati na umu da su u Trumpovoj pobjedi važnu ulogu odigrale i društvene mreže, a jednu od tih društvenih mreža, X, bivši Twitter, kupio je Musk. Taj prelet iz demokratskog tabora kod Trumpa možda je politički problematičan iz naše perspektive, ali iz aktualnog američkog konteksta nije. Trumpov pristup politici nema velikih sličnosti s onim što mi u Hrvatskoj stavljamo u prvi plan, na primjer ideologiju. U Americi je interes očito ispred ideologije.