Kazališna hit-predstava o životu Lepe Brene – glazbenice koja je 1980-ih godina u bivšoj Jugoslaviji bila ne samo glazbeni već i društveni fenomen, a danas je uspješna i u glazbi, ali i poslovna žena – stiže u kazalište Kerempuh 6., 7. i 8. ožujka. U glumačko-pjevačko-plesnom komadu ‘’Lepa Brena Project’’ govori se o fenomenu njezine popularnosti, raspadu bivše zemlje, ali i sudbini svih njezinih građana. I sve to ispričano je kroz ženu koja je bila simbol Jugoslavije; čak pet likova Lepe Brene stopilo se u jednu zajedničku priču i poruku. Kazališna predstava nastala je iz monologa dramskih pisaca Olge Dimitrijević, Slobodana Obradovića, Maje Pelević, Tanje Šljivar i jedne hrvatske spisateljice Vedrane Klepice, a sva lica Lepe Brene prikazale su četiri glumice – Jasna Đuričić, Jelena Ilić, Anđela Jovanović i Jovana Gavrilović – te jedan glumac Vladimir Aleksić. Osim što igra Brenu, Aleksić je predstavu i režirao te je autor cijelog koncepta i producent predstave.

Vladimir Aleksić je rođen 1977. u Zrenjaninu. Diplomirao je glumu na Akademiji umetnosti u Novom Sadu, a neposredno nakon završetka akademije otišao je u Italiju, na poziv talijanskog kazališta Motus, s kojim i danas surađuje. S njima je napravio niz predstava, a 2004. projekt Rooms dobio je nagradu Ubu za najbolјi kazališni projekt u Italiji. Aleksić se u Srbiju vratio 2008. godine i od tada igra u mnogim predstavama, aktivan je i kao filmski i televizijski glumac, a 2016. napravio je svoju prvu autorsku predstavu sa Sanjom Mitrović ‘’Drugovi ja se ni sad ne stidim svoje komunističke prošlosti’’.

NACIONAL: Autor ste projekta ‘’Lepa Brena Project’’, otkud ideja, što je bila inspiracija?

Meni je karijera Lepe Brene oduvijek bila fascinantna. Lepa Brena je za mene, ali vjerujem i za mnoge druge, simbol bivše zemlje, našeg odrastanja, otkrivanja seksualnosti… Ovaj projekt nije zamišljen kao biografska predstava, već sasvim drugačije: kroz najveći šoubiznis simbol Jugoslavije želimo suštinski pričati o kompleksnosti i unutrašnjim kontradikcijama posljednje skoro četiri dekade ovih prostora, a prije svega o nama samima. Dakle, nije pitanje Lepe Brene kao ličnosti, nego svih različitih aspekata društvene stvarnosti koji se preko njene figure mogu iščitavati.

Aleksić igra Brennu Seksualnosti, transvestita koji imitira Lepu Brenu u svom drag-nastupu. FOTO: Bitef teatar

NACIONAL: Djetinjstvo ste proveli u Jugoslaviji, sigurno je Lepa Brena bila spomenuta, bila je prisutna u to vrijeme u jugoslavenskoj pop kulturi, čega se sjećate iz tog vremena? Jesu li ta sjećanja inkorporirana u ovaj projekt?

Lepa Brena je osamdesetih bila apsolutna zvijezda i mogu slobodno reći da je obilježila moje djetinjstvo. Sjećam se njenih koncerata u Zrenjaninu, redova ispred kina za film ‘’Hajde da se volimo’’. Sjećanja su inkorporirana u predstavu, što smo nekad zajedno živjeli, maštali i sanjali.

NACIONAL: Što znači Lepa Brena u Srbiji danas, koliko je popularna, kakav je vaš odnos prema tome?

Lepa Brena je bila i ostala zvijezda, ona je sada i vrlo uspješna poslovna žena čiji sjaj ne blijedi. Ja gajim veliko poštovanje prema onome što je ona napravila. Ona jest fenomen.

NACIONAL: Što vi osjećate kad netko kaže Lepa Brena, što vam prvo padne na pamet?

Za mene je Lepa Brena bila i ostala simbol ‘’joie de vivre’’.

NACIONAL: Predstava prikazuje Brenin život kroz pet glumaca, odnosno četiri glumice i vas koji igrate transvestita koji igra Brenu. O čemu se radi?

Predstava tek sekundarno govori o Lepoj Breni, a ponajviše o nama samima – o povijesti Jugoslavije, nadnacionalnom identitetu, spomeničkoj kulturi, progresivnim idejama, jednakosti, socijalnoj pravdi, ratu, tranziciji, gomilanju bogatstva, o onome što živimo danas. Pet pisaca je napisalo monologe Brene Jugoslovenstva, Brene Pesme, Brenne Seksualnosti, Brene Graditeljstva i Brene Biznisa koje smo mi inkorporirali u zajednički tekst.

NACIONAL: Što ste vi stavili u fokus pri igranju Brene?

Brenna Seksualnosti govori o čovjeku koji je imitirajući Brenu u svom drag-nastupu uspio osvojiti osobnu slobodu i živi svoj identitet.

NACIONAL: Osim što glumite i što je to vaš autorski projekt, vi i režirate i producent ste. Sve se češće događa da su glumci ujedno i redatelji i da rade još nekoliko poslova u kazalištu, kako se osjećate u višestrukim ulogama?

Da, sve je češće da glumci budu redatelji ili producenti. Mislim da to ide iz potrebe da se ispričaju i neke druge priče za kojima sami glumci imaju potrebe. Prije svega to možemo primijetiti u Hollywoodu gdje su glumci odlučili uzeti stvar u svoje ruke kako ne bi ovisili o producentima. Meni se sviđa da budem i s druge strane, da smišljam ili produciram projekte. Uživam jednako i na sceni i iza nje.

NACIONAL: U Hrvatskoj glumci isto tako sve češće rade predstave i projekte u kojima imaju višestruke uloge, ali je to prije svega proizašlo iz nužde, zato što nemaju mogućnost raditi u javnim kazalištima. Nezavisna scena zbog toga je nikad aktivnija, nikad življa, radi se zaista puno, izvodi se po raznim nekazališnim prostorima. Kako to komentirate? Koliko je važna nezavisna scena?

Nezavisna scena je od presudnog značaja za kulturni život. Mislim da to sve ide iz potrebe da se ponudi nešto novo i da glumci ne žele sjediti i čekati da dobiju priliku zaigrati u nekom od gradskih kazališta.

NACIONAL: Kakva je nezavisna scena u Srbiji, mogu li mladi glumci dobiti priliku u javnim kazalištima?

Nezavisna scena je sve življa u Srbiji ali, nažalost, nema dovoljnu podršku institucija, iako po kvaliteti to zaslužuje. Većina mladih glumaca nema šansu glumiti u javnim kazalištima, što zbog smanjene produkcije, što zbog toga što kazališta već imaju stalno zaposlene glumce.

NACIONAL: Na koji način ste saznali podatke za ovu predstavu, informacije o Breninom životu, što vam je bilo najinteresantnije i je li zaista biografska predstava ili je sve fikcija?

Prvi dio procesa podrazumijevao je istraživački rad, razumijevanje materijala kojim se želimo baviti. Onda smo to u dogovoru s piscima teme produbili u jedinstvenu cjelinu.

Uz Aleksića, Brenu igraju Jasna Đuričić, Jelena Ilić, Anđela Jovanović i Jovana Gavrilović. FOTO: Bitef teatar

NACIONAL: Lepa Brena je zaista bila simbol Jugoslavije u pravom smislu riječi, značila je zajedništvo, jedinstvo, sreću, zadovoljstvo. Je li i to bio dio onoga što ste željeli prikazati u predstavi?

Između ostalog, to je jedan od osnovnih razloga za rad na ovoj predstavi.

NACIONAL: Raspala se Jugoslavija, ali raspao se i taj kult Lepe Brene, ili griješim?

Upravo tako, u predstavi Brena Jugoslovenka izgovara: kako se raspala Jugoslavija tako se raspala i Lepa Brena.

NACIONAL: Jednom prilikom ste rekli, opisujući predstavu, da su u fokusu teme društveno-političkih transformacija, ponosa, bola, identiteta, raspada i mogućnosti promjena. Čime se bavite u predstavi, je li i koliko važna politika kad se govori o fenomenu Brene?

Politika je jako važna kada se govori o predstavi koja se bavi poviješću Jugoslavije, odnosno onoga što danas živimo. Za nas je jako bilo važno da kritički sagledamo temu kojom se bavimo.

NACIONAL: Ovo nije vaš prvi autorski projekt, zašto vam se sviđa takav način rada u kazalištu? Što je prednost autorskih projekata naspram onih predstava koje se rade po nekom predlošku? Iako i ovo je projekt rađen prema predlošku, ali ne klasičnom tekstu već ste ukomponirali čak pet tekstova.

Kroz autorske projekte imam priliku govoriti o nekim temama koje su meni važne na osobnoj razini, onako kako se meni to sviđa. Volim s ostalim suradnicima kreirati projekte koji pričaju o današnjem trenutku.

NACIONAL: Nakon diplome radili ste u Italiji, a i danas nastupate po cijeloj Europi, koliko je važno za glumca ta razmjena energije, država, kolega, suradnika, publike?

Za mene nema ljepšeg osjećaja nego kada predstava u kojoj sudjelujem putuje svijetom, kada surađujem s kolegama iz drugih država, kada snimam seriju ili film na stranom jeziku. Tek tada se osjećam da zaista živim. To je za mene sloboda. Ja nisam jugonostalgičar, ali sam siguran da je naša budućnost u suradnji i razumijevanju.

NACIONAL: Još jedan vaš autorski projekt je i ‘’Sveta Prada’’, o modnom biznisu. Oba vaša projekta se tiču pop kulture, pretpostavljam nečega što je vama blisko. Zašto ste željeli baviti se baš takvim fenomenima?

Obožavam pop kulturu i mislim da kroz simbole pop kulture, koji su svima bliski, možemo govoriti o temama koje su važne. Predstava ‘’Sveta Prada’’ analizira odnose moći unutar modnog tržišta kao principe kapitalističkog društva. Bismo li željeli određeni proizvod kada bismo znali u kakvim uvjetima on nastaje?

NACIONAL: Zašto volite glumu, zašto ste se posvetili baš glumačkom poslu, umjetnosti?

Kao glumac mogu ispričati priče koje nas se tiču. Volim glumu jer je prostor slobode koji nema granica.

NACIONAL: Koji su vam planovi, što radite i što planirate?

Zahvalan sam jer zaista imam puno posla. Predstave ‘’Lepa Brena Project’’, ‘’Sveta Prada’’ i ‘’Hotel 88’’ se igraju jako često. Upravo je izašla i serija koju sam snimao u Italiji u produkciji SKY televizije. Radim i novi autorski projekt za televiziju.