Hrvatska Vlada uskoro bi se mogla suočiti s dramatičnim negativnim posljedicama zbog svoje aljkavosti i nemarnosti u izvršavanju obaveze energetske obnove javnih zgrada u državnom vlasništvu. Vlada kasni u ispunjavanju obaveza iz Direktive 2012/27/EU, direktive o energetskoj obnovi zgrada u vlasništvu centralne države. Zato Europska komisija može započeti službeni postupak zbog povrede prava Europske unije, što se novčano kažnjava.

[quote_box_center]

• Hajdaš Dončić je obnovu “kockice” nazvao pokaznom vježbom za druge javne zgrade

• Trenutno je taj projekt još na čekanju, jer Hamag Bicro, koji će financijski pratiti obnovu, ne može izvođaču radova osigurati jamstva

[/quote_box_center]

Upućeni tvrde da zbog dosadašnjeg kašnjenja u energetskoj obnovi zgrada u državnom vlasništvu u 2014. Hrvatskoj prijete novčane kazne od 18 tisuća eura dnevno. Ako se i dalje bude kasnilo s energetskom obnovom zgrada u državnom vlasništvu, odnosno ako se i ove godine ne smanji potrošnja energenata i vode u njima, ta kazna bi mogla od početka 2016. narasti čak na 50 tisuća eura dnevno, tvrdi upućeni poslovni izvor. Hrvatska zasad iz Bruxellesa još nije dobila upozorenje zbog kašnjenja u energetskoj obnovi zgrada u vlasništvu središnje države, no kako su neke druge članice EU iz istog razloga plaćale ogromne kazne, zasigurno ni Hrvatska neće biti iznimka.

PO OKONČANJU ENERGETSKE OBNOVE ZGRADA u državnom vlasništvu stvorili bi se uvjeti i za energetsku obnovu zgrada u vlasništvu regionalne i lokalne samouprave. Ukupan potencijal investiranja u te radove bio bi, prema procjenama upućenih poslovnih izvora, oko 30 milijardi kuna. Ta obnova smanjila bi sadašnju potrošnju energije i vode s 5 na 2 milijarde kuna godišnje. Uštedjelo bi se 3 milijarde kuna. Hrvatska kao članica EU, prema Direktivi 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća Europe, od 1. siječnja 2014. mora svake godine energetski obnoviti 3 posto ukupne površine grijanih ili hlađenih zgrada u vlasništvu i uporabi središnje vlasti.

Model energetske obnove javnih zgrada postoji. Agencija za pravni promet i posredovanje nekretnina (APN) provodi Program energetske obnove zgrada javnog sektora za razdoblje 2014. – 2015. koji je Vlada usvojila 31. listopada 2014. Cilj Programa u razdoblju 2014. i 2015. je obnova 200 objekata, ukupne površine oko 420 tisuća kvadrata. Procijenjena vrijednost investicija je 400 milijuna kuna. Obnova bi smanjila potrošnju energije od 30 do 60 posto, odnosno na 150 kWh po kvadratu godišnje i smanjila emisiju CO2 za oko 20.500 tona godišnje.

Program bi značio i uspostavu primjenjivog modela za poticanje energetske učinkovitosti na tržišnim načelima u Hrvatskoj, odnosno nastanak i tržišno jačanje tvrtki specijaliziranih za pružanje energetskih usluga (ESCO). Taj model je značajan i zbog toga što rizike energetske obnove prenosi na privatni sektor a državi omogućuje dugoročne koristi u racionalnom upravljanju nekretninama u svojem vlasništvu bez rizika i troškova obnove. Sustavno praćenje potrošnje energije rezultirat će racionalnijom potrošnjom javnog sektora, što će smanjiti pritisak na proračun. Učinak ušteda bit će čak izraženiji ako cijene energenata budu u budućnosti rasle.

ZA SADA JE APN OBJAVIO 15 NATJEČAJA kojima su obuhvaćene 22 zgrade procijenjene vrijednosti nabave od 60 milijuna kuna. Do sada je zaključeno 6 natječaja na kojima su odabrani ponuditelji za radove čija vrijednost doseže 33 milijuna kuna, a od toga 4 ugovora vrijednosti 25 milijuna kuna već duže vrijeme čekaju potpis naručitelja. Kako najviše nekretnina imaju Ministarstvo socijalne politike i mladih i Ministarstvo unutrašnjih poslova, započelo se natječajima za energetsku obnovu njihovih objekata. APN je preuzeo i projekte za koje je, prema prethodnom Programu energetske obnove zgrada javnog sektora 2012. i 2013., provodio Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija (CEI). Prema prethodnom Programu već duže vrijeme na obnovu čekaju 4 projekta vrijednosti 12 milijuna kuna.

POZNATA ZAGREBAČKA ZGRADA “KOCKICA”, sjedište Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, jedina je do sada državna zgrada za koju je, nakon provedenog natječaja, potpisan i ugovor za energetsku obnovu prema vladinom programu. Još u kolovozu prošle godine potpisivanje ugovora o energetskoj obnovi “kockice” svečano su obilježili pred tv kamerama ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić i ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak Taritaš. No od obnove za sada nema ništa.

Ministar pomorstva, prometa i veza Siniša Hajdaš Dončić ispred zgrade poznate kao kockica u kojoj se nalazi njegovo MinistarstvoFoto: Petar Glebov/PIXSELL

Ministar Hajdaš Dončić je obnovu “kockice” nazvao “pokaznom vježbom” za druge javne zgrade. “Kockica” je u energetskom smislu katastrofalna, spada u energetski niski D razred i na granici je E razreda. Zbog toga za režije Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture godišnje plaća 3,3 milijuna kuna. Prema ugovoru o energetskoj obnovi “kockice” iz kolovoza 2014., za dvanaest mjeseci režije bi se trebale prepoloviti.

Ugovor o energetskoj obnovi “kockice” potpisali su Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama te izvođač projekta i radova Reflex iz Zagreba. Ugovorom je planirano da se na “kockici” zamijene postojeće staklene stijene trostruko izolirajućim staklom, da se napravi toplinska izolacija zidova i krova, poboljša učinkovitost termotehničkog sustava i izvedu drugi obnoviteljski zahvati.

Model obnove javnih zgrada je jednostavan. Na primjeru “kockice”, gdje su radovi procijenjeni na 17 milijuna kuna, platit će ih, prema ugovoru, izvođač. Ugovor predviđa da Ministarstvo dobije energetski obnovljenu zgradu, a da izvođaču 11 godina plaća rentu. Računica je jasna, energetska ušteda na “kockici” u 11 godina je 1,5 milijuna kuna, od te uštede Ministarstvo izvođaču radova plaća rentu u tom razdoblju u iznosu od 1,4 milijuna kuna, što znači da godišnje uštedi 123 tisuće kuna. Nakon 11 godina ušteda je višestruko veća.

SVI SU PROJEKTI NA ČEKANJU zbog toga što Hamag Bicro, koji bi trebao financijski pratiti energetsku obnovu, ne može osigurati jamstva izvođačima radova. Naime, Hamag Bicro je ograničen na izdavanje jamstava do 3 milijuna kuna, a svi su projekti veće vrijednosti od tog iznosa. “Točno je da su određene poteškoće u energetskoj obnovi zgrade u kojoj je sjedište Ministarstva prometa nastale zbog ograničenja maksimalnih vrijednosti jamstava koje može izdati Hamag Bicro i ovaj problem će uskoro biti otklonjen. Trenutno se radi na izmjeni Programa energetske obnove zgrada javnog sektora”, šturi je odgovor glasnogovornice Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja Đurđice Čočić na pitanje o razlozima, posljedicama i mogućim rješenjima zbog kašnjenja energetske obnove “kockice”. Najavila je da se početak radova na energetskoj obnovi “kockice” planira početkom ljeta, a završetak krajem ljeta 2015. Teško je predvidjeti hoće li se ti rokovi uspjeti ispoštovati.

Vlada, naime, već tri godine rješava problem financijskog praćenja projekta. Nitko iz Vlade nam nije mogao konkretno reći kako će se osigurati jamstva za energetsku obnovu, niti o tomu želi javno govoriti itko iz tvrtki koje su na javnim natječajima angažirane za izvođenje radova. Neslužbeno se tvrdi kako je od samog početka bio pogrešan izbor da Hamag Bicro daje jamstva za energetsku obnovu. To nisu bili spremni učiniti niti u HBOR-u, a na Vladi nije prošao prijedlog da se za projekt formira posebni jamstveni fond. Izvori upućeni u vladin program energetske obnove tvrde kako se u ovom slučaju čak može tvrditi da nema političke volje za njegovu realizaciju, što bi se vjerojatno moglo početi mijenjati tek nakon što se Vlada dobije sankcije zbog kašnjenja u realizaciji tog programa. Osim toga, više izvora Nacionalu je potvrdilo da tvrtke koje su dobile poslove energetske obnove državnih zgrada i na posao uzaludno čekaju nekoliko godina, sada državi prijete tužbama za plaćanje odštete od nekoliko desetina milijuna kuna. Upućeni tvrde da je program energetske obnove državnih nekretnina mogao zaposliti nekoliko desetina tisuća građevinskih radnika da je pokrenut prošle godine.