Na kritike da je zabilježeni rast BDP-a utemeljen isključivo na povlačenju novca iz europskih fondova, odgovorio je u emisiji Hrvatskog radija ‘A sada Vlada’ Šime Erlić, ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije.

Zahvaljujući rastu potrošnje i investicija, hrvatsko gospodarstvo poraslo je i u četvrtom lanjskom tromjesečju, već 12. kvartal zaredom, i to za 4,3 posto na godišnjoj razini, dok je u cijeloj prošloj godini ojačalo 2,8 posto.

“Impresivni podaci, nastavak visokih stopa rasta, iznad prosječnih stopa rasta u odnosu na EU, što znači da već 12 kvartala Hrvatska neprekidno raste, visokim stopama rasta i to iznad prosjeka rasta EU-a, što znači da mi konvergiramo, odnosno približavamo se stupnju razvoja razvijenih zemalja od nas”, rekao je ministar u uvodu.

“To je i cilj i svrha politike i Vlade, ali i cilj i svrha europskih fondova koje smo stavljali na raspolaganje, koje ulažemo u sve krajeve Hrvatske, kako bi se približavali standardom i razvojem razvijenima od nas, rekao je Šime Erlić dodajući kako Vlada vjeruje da će se rast nastaviti i ove godine”, nastavio je.

NASTAVLJEN TREND SNAŽNOG RASTA Sada treba poraditi na kvaliteti strukture BDP-a

Rast BDP-a, rekao je Erlić, posljedica je mjera koje je Vlada poduzimala, ali i sredstava iz europskih fondova, kojih je osigurano nikada više.

“Dobrom organizacijom uspjeli smo potrošiti i Fond solidarnosti u 2023. godini i u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti smo među prvim zemljama po isplatama sredstava”, pohvalo se Erlić.

“U redovnoj omotnici kohezijskih sredstava na raspolaganju je zadnjih 10 godina bilo 11,33 milijarde eura i postavljalo se pitanje hoćemo li uspjeti iskoristiti sva ta sredstva. 2023. godina je bila završna godina i uspjeli smo potrošiti sva sredstva koja su na stavljena na raspolaganje i upravo to je jedan od razloga zbog čega imamo snažan skok BDP-a”, dodao je.

Kaže da sve to znači jednu pozitivnu atmosferu za hrvatsku ekonomiju i državu, ali i trend koji Vlada želi nastaviti u budućnosti, objavio je HRT.

Indeks razvijenosti

U Hrvatskoj je 555 jedinica lokalne samouprave, odnosno gradova i općina. Imamo indeks razvijenosti koji se donosi na trogodišnjoj razini. Posljednji važeći indeks je bio 2018. Indeks razvijenosti pokazuje trogodišnje podatke i mjeri performans rasta razvoja prema šest ključnih pokazatelja, kao što su dohodak po stanovniku, izvodni prihodi proračuna, kretanje stanovništva te obrazovanost stanovništva.

“Vidimo da po svim ključnim pokazateljima svih 555 jedinica lokalne samouprave raste. Tako primjerice imamo rast dohotka po stanovniku, pa i po izvornim proračunskim prihodima, isto kao i obrazovanje. I, naravno, zaposlenost je svugdje padala. Interesantno je da je 17 jedinica lokalne samouprave prešlo iz potpomognute kategorije u razvojnu kategoriju u trogodišnjem razdoblju”, rekao je Erlić komentirajući najnoviji indeks razvijenosti za 2024.

Promet industrije porastao 14,2 posto na godišnjoj razini

Na temelju indeksa razvijenosti resorno ministarstvo određuje sustav potpora, pa jedinice koje spadaju u potpomognuta područja imaju malo širu paletu mogućnosti ulaganja kroz potporne programe.

“Često se tu radi o područjima koja su udaljena, pogranična, u zaleđu, teže dostupna i samim time njihov gospodarski rast je sporiji”, rekao je ministar.

Naglasio je da je u ovom mandatu Vlade napravljeno mnogo kada je riječ o regionalnim programima – novčano su dvostruko povećani i razvijena je dodatna paleta novih programa, poput programa Like, Dalmatinske zagore, Slavonije Baranje Srijema, programa Sjever, Gorskog kotara, posebne omotnice sredstava za otoke.

Osijek vodeći prema povlačenju sredstava za investicije

Lokalna samouprava dobila je nove zadatke, zahvaljujući nekim drugim zakonima. Međutim, lokalne jedinice mogu povlačiti sredstva za pojedine investicije. Osijek se pokazao kao jedan od boljih.

“Osijek je jedan od gradova koji ne samo je dobro povlačio sredstva nego je iza toga stajala jedna dobra vizija investicija koje se trebaju realizirati. Osijek je drugi grad u odnosu na ono što je bio prije desetak godina, s obzirom na kvalitetu javne infrastrukture, od ulaganja u tramvaje, ulaganja u Tvrđu, gospodarske centre, regionalne distributivne centre, cijeli niz prometnih pravaca, nove autobuse, studentske domove, bolnicu itd.”, rekao je Erlić.

Šonje: Sadašnji model rasta BDP-a ne može biti dugotrajan

Brojne mogućnosti EU fondova

Za dobru apsorpciju europskih fondova, naglasio je Erlić, važno je pratiti aktualnosti jer se često mijenjaju određene stvari. Upravo zato Ministarstvo različitim formatima informira gradove i županije.

“Pred nama je novi val ulaganja iz europskih fondova, dakle dvije milijarde eura natječaja za dodjelu bespovratnih sredstava u ovoj godini i preko sto poziva za dodjelu bespovratnih sredstava. U idućoj godini ćemo imati veliki val novih investicija koje su upogonjene onime što radimo. Naša intencija je da organiziramo što bolji i što kvalitetnije sustav, da ti natječaji idu što brže van, da se novac što brže zavrti u gospodarstvu”, naglasio je Erlić.

Podsjetio je da je do kraja 2030. Hrvatskoj na raspolaganju 25 milijardi eura, iz svih mogućih izvora financiranja.

SLUŽBENI PODACI HrvatskI BDP u prošloj godini porastao 2,8 posto

“Sustav Europskih fondova nisu dotacije iz Europskog proračuna Hrvatskoj, nenamjenski. To je razvojni mehanizam, razvojni instrument koji se daje državama za ulaganje. To nije dajem ti sredstva da ti riješim neki problem, nego su dajem ti štap da naučiš pecati”, objašnjava ministar.

“Znači, mi ulaganjem u sve moguće sektore i resore u koje se ulaže zadnjih godina podižamo standard, kvalitetu javne infrastrukture na potpuno viši nivo, ali i produktivnih investicija. Primejerice nešto manje od 100 poduzetničkih inkubatora i poslovnih zona je realizirano u zadnjih 6-7 godine iz europskih fondova”, rekao je Erlić.