Vlada RH na današnjoj je sjednici donijela odluku o rebalansu kojom se 141 milijun kuna usmjerava na sufinanciranje hitne sanacije i nabavku bojlera građanima pogođenim potresom. Odluku o novčanoj pomoći za privremenu i nužnu zaštitu i popravak zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije predstavio je potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar.

Odluku je označio kao preduvjet da se osiguraju sredstva za hitne sanacije rebalansom proračuna, a s ciljem da se podigne razina sigurnosti na područjima pogođenim potresom, omogući topla voda i grijanje građanima koji će se nakon tih popravaka moći vrati svojim domovima.

Hitna pomoć stradalim kućanstvima 

“Obnova će trajati godinama, pogotovo obnova zaštićenih kulturnih spomenika, simbola Zagreba, ali ljudi koji su ostali bez doma ne mogu toliko čekati. Zato je bitno ljudima vratiti sigurnost, smjestiti one koji neće tako brzo moći u svoje kuće i stanove i omogućiti im osnovne uvjete za život, a to je topla voda i siguran krov nad glavom. Vlada RH pomoći će svakom kućanstvu s iznosom do 20 tisuća kuna, ali to je samo početak jer mnogi domovi su pretrpjeli značajno veća oštećenja. Čeka nas cjelokupna obnova kako Zagreba tako i dijelova Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije. Inzistiramo od samog početka na transparentom trošenju sredstava te su ovom odlukom predviđena i sredstva za izradu aplikacije koja će omogućiti svim institucijama, ali i građanima  uvid u troškove u realnom vremenu”, rekao je Štromar.

20 tisuća kuna za obnovu oštećenih dimnjaka i bojlera

Spomenuti iznos do 20 tisuća kuna namijenjen je za financiranje sanacije dimnjaka i ugradnju novih bojlera, kao i za popravak ili zamjenu zabatnog zida, popravak dizala te nužnu privremenu zaštitu zgrade od utjecaja atmosferilija i uklanjanja/pridržanja opasnih dijelova zgrade koji su mogli, odnosno koji mogu ugroziti život ili zdravlje ljudi. Iz Ministarstva graditeljstva osigurat će se 12 tisuća kuna po kućanstvu za spomenute sanacije, dok će se ostatak osigurati u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji će sufinancirati nove kondenzacijske bojlere s 80 posto od ukupnog iznosa, odnosno do iznosa od 8000 kuna.

Rebalans proračuna

Financijska sredstva potrebna za provedbu ove Odluke osiguravaju se izmjenama i dopunama Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu, na pozicijama Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja u iznosu od 100.000.000,00 kuna, što je namijenjeno za sanaciju dimnjaka i ostale hitne radove da bi se osigurala sigurnost boravka ljudi u kućama i stanovima. Također, sredstva se osiguravaju i izmjenama i dopunama Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2020. godinu u iznosu od 41.000.000,00 kuna, što je namijenjeno za ugradnju novih bojlera.

Fondovi Europske unije

Preostali dio iz sredstva Fonda za solidarnost Europske unije. Republika Hrvatska će putem Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije podnijeti zahtjev za dobivanje pomoći iz Fonda solidarnosti Europske unije koji godišnje ima na raspolaganju 500.000.000,00 eura za pružanje financijske podrške državama članicama, državama pristupnicama ili regiji u slučaju velikih elementarnih nepogoda s teškim posljedicama na životne uvjete, prirodni okoliš ili gospodarstvo jedne ili više regija u državi članici ili državi koja se prijavljuje za članstvo.

Suradnja ministarstava i fondova EU

Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja zajedno sa Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije već radi na pripremi te dokumentacije. Upravo zato su Građevinski fakultet i Komora građevinara izradili prvu i preliminarnu procjenu troška obnove, što je temeljna informacija za proceduru osiguravanje sredstava. Istovremeno traju svakodnevni pregovori sa Svjetskom bankom na istu temu.

Podsjetimo, prema prvoj preliminarnoj i okvirnoj procjeni iznos troška obnove je oko 42 milijarde kuna. Stručnjaci su izradili nekoliko modela, a sugerirali su upravo ovaj, s tim da će konačni iznos biti poznat tek kad se ispitaju sve oštećene zgrade, ali i izrade projekti i troškovnici, dok je spomenuti iznos služi isključivo kao informacija za apliciranje prema različitim izvorima financiranja.