Nacional je nakon ruske agresije na Ukrajinu otkrio da hrvatska vlada ni u izvanrednim okolnostima divljanja cijena sirove nafte zbog ruske agresije, nije željela zabraniti izvoz domaće nafte u Mađarsku i prisiliti Inu da tu naftu prerađuje u Rijeci – iako joj Zakon o energiji daje takvu mogućnost.
Hrvatska vlada, naime, ima i zakonski temelj za to da u izvanrednim okolnostima divljanja cijena sirove nafte na svjetskom tržištu i upitnih izvora njezine nabave na tržištu koje je ruska agresija na Ukrajinu gurnula u sveopći kaos, zabrani izvoz domaće nafte u Mađarsku i prisili Inu da tu naftu prerađuje u Rijeci, no tu odluku, koja se ne bi svidjela Mađarima, očito se boji donijeti. Zakon o energiji u članku 26. jasno navodi da Vlada „u slučaju poremećaja na domaćem tržištu zbog neočekivanog ili neprekidnog manjka energije, neposredne ugroženosti, neovisnosti i jedinstvenosti države te velikih prirodnih nepogoda ili tehnoloških katastrofa (krizne situacije), može propisati: mjere ograničenja trgovine pojedinim energentima i/ili energijom, posebne uvjete trgovine, mjere ograničenja izvoza ili uvoza energije, posebne uvjete za izvoz ili uvoz energije i mjere obvezne proizvodnje energije.“
Ni premijer Andrej Plenković ni donedavni ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić nisu hrvatskoj javnosti objasnili zbog čega su izbjegli, na temelju tog članka, donijeti odluku o zabrani prodaje domaće nafte Mađarima i njezinoj obaveznoj preradi u riječkoj rafineriji. Tim više što su se tehničke pripreme, odnosno dodatni zahvati na postojećem JANAF-ovu naftovodu koji bi omogućili dvosmjerni transport nafte, mogli obaviti u relativno kratkom roku. Naime, preradom nešto manje od 600.000 tona sirove nafte, koliko Ina na godinu proizvede s domaćih naftnih polja, zadovoljilo bi se nešto manje od 25 posto hrvatskih potreba za benzinskim i dizel gorivima, što je značajna količina koja bi pomogla stabilizaciji cijena derivata i smanjenoj ovisnosti Hrvatske o uvozu. Prema službenim podacima Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Ina je tijekom 2020. godine sa svojih polja proizvela oko 580.000 tona sirove nafte, a u 2021. oko 550.000 tona. No gotovo sva ta nafta je umjesto na preradu u Rijeku, otišla u Mađarsku.
Ostalo je otvoreno pitanje što su to premijer Plenković i bivši ministar Ćorić obećali Mađarima i na što su sve pristali kad šutke promatraju odlazak domaće nafte u Mađarsku, kao i tko i zbog čega godinama koči dovršetak preostalih pripremnih radova koji bi omogućili dvosmjerni transport sirovine naftovodom i preradu nafte s Ininih naftnih polja u rafineriji u Urinju.
Komentari