Vlada proglasila utorak Danom nacionalne sućuti za Olivera

Autor:

Zagreb, 29.07.2018 - Arhivska fotografija od 15.11.2013. godine prikazuje Olivera Dragojeviæa tijekom koncerta  u koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu. Otišao je èovjek koji nam je osvajao srca svojim Galebom, Malinkonijom, Skalinadom..., u nedjelju je umro Oliver Dragojeviæ (71). Velikan hrvatske popularne glazbe umro je u splitskoj bolnici, izgubio je bitku od teške bolesti, s kojom se proteklu godinu dana nosio u tišini, strpljivo. Životnu bitku Oliver je izgubio u nedjelju u 5 sati na Odjelu onkologije KBC Split, potvrðeno je Hini iz kruga obitelji. Dragojeviæ se  borio s teškom bolešæu, imao je tumor na pluæima, posljednjih je dana bio jako loše, te je jutros preminuo.
foto HINA/ Denis CERIÆ /dc

Na inicijativu premijera Andreja Plenkovića, Vlada je na današnjoj telefonskoj sjednici donijela Odluku o proglašenju Dana nacionalne sućuti u povodu smrti Olivera Dragojevića, koji će se obilježiti u utorak, 31. srpnja, izvijestili su iz Vlade.

Dan nacionalne sućuti obilježit će se isticanjem zastave Republike Hrvatske na pola koplja na svim zgradama u kojima su smještena tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te zgradama u kojima je sjedište ili se obavlja djelatnost pravnih osoba, odnosno u kojima fizičke osobe obavljaju samostalnu djelatnost.

Dan nacionalne sućuti, za razliku od Dana žalosti, ne podrazumijeva otkazivanje ranije planiranih priredbi.

Podsjetimo, legendarni hrvatski glazbenik Oliver Dragojević preminuo je u nedjelju na Odjelu onkologije KBC Split u 71. godini života. Iza Olivera Dragojevića ostala su 23 studijska albuma, brojne kompilacije, nagrade struke i publike, te koncerti u najpoznatijim svjetskim dvoranama kao što su njujorški Carnegie Hall, londonski Royal Albert Hall, pariška Olympia, Opera House u Sydneyu…

Podrijetlom je iz Vele Luke na otoku Korčuli, (rođen 7. prosinca 1947.) gdje je proveo djetinjstvo, u Splitu je pohađao glazbenu školu. Karijeru je počeo daleke 1963. godine kao pjevač i klavijaturist splitske grupe Batali, no prvi uspjeh doživio je na Splitskom festivalu 1974. kada je osvojio prvu nagradu publike sa skladbom “Ča će mi Copacabana”.

Nakon toga, iduće godine na Splitu nastupa sa šansonom “Galeb i ja” skladatelja Zdenka Runjića, koja postaje njegov zaštitni znak i početak višegodišnje plodonosne suradnje najnakladnijeg i najnagrađivanijeg autorsko-izvođačkog dvojca na hrvatskoj glazbenoj sceni.

Redaju se hitovi kao što su “Skalinada”, “Malinkonija”, “Oprosti mi, pape”, “Vjeruj u ljubav”, “Piva klapa ispo’ volta”, “Nadalina” (duet s Borisom Dvornikom), “Karoca” itd., koji su danas evergreeni hrvatske zabavne glazbe.

Dragojević je nastavio s uspjesima i u samostalnoj Hrvatskoj, gdje je postao laureatom prve dodjele Hrvatske diskografske nagrade Porin, koja je prošla u znaku njegove izvedbe “Cesarice”, autora Zlatana Stipišića Gibonnija. Dobitnik je ukupno osam Porina i odličja Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića.

Od splitske publike Oliver se oprostio nastupom u Hrvatskom narodnom kazalištu u listopadu prošle godine, na kocertu naslovljenom po jednoj od njegovih pjesama Vjeruj u ljubav u organizaciji Županijske lige za borbu protiv raka, bolesti od koje je i sam obolio.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.