Hrvatska vlada je odlučila pronaći strateškog partnera koji će kupiti HŽ Cargo, državnu tvrtku za prijevoz tereta željeznicom koja već godinama posluje s milijunskim gubicima. Ta je informacija Nacionalu potvrđena iz Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, iz kojeg navode da je odluka donesena početkom srpnja u okviru projekta modernizacije i restrukturiranja željezničkog sektora, a temeljem preporuke financijskog savjetnika koji je, nakon procjene operativnog i financijskog poslovanja društva te tržišnog okruženja i stanja imovine tvrtke, sugerirao da je strateška opcija za HŽ Cargo pronalaženje strateškog partnera. Nakon što je Nadzorni odbor nedavno odobrio odluku o smanjenju temeljnog kapitala tvrtke koju je 31. svibnja donijela Skupština HŽ Carga – a nju čini ministar Oleg Burković – u kuloarima su krenule špekulacije i glasine o tome da je cilj ovog poteza srozati vrijednost tvrtke kako bi se ona prodala zainteresiranim kupcima za simboličan iznos. Temeljni je kapital tom odlukom s dotadašnjih milijardu kuna smanjen na svega 171,8 milijuna kuna. Nadzorni odbor HŽ Carga, na čelu s HDZ-ovim Damirom Sesvečanom, odobrio je odluku Skupštine o smanjenju temeljnog kapitala.

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković ima punu podršku premijera Andreja Plenkovića da pokuša restrukturirati HŽ Cargo i potom pronaći strateškog partnera. PHOTO: Nel Pavletic/PIXSELL

No srozavanje vrijednosti HŽ Carga nije nov proces. Prema informacijama koje su iz više izvora potvrđene Nacionalu, on traje već niz godina, a vidljiv je kroz svjesno i namjerno pogodovanje privatnim tvrtkama koje se bave željezničkim prijevozom tereta, kojima se nudi preuzimanje unosnih poslova prijevoza na profitabilnim linijama unutar Hrvatske, a na štetu HŽ Carga koji već godinama grca u dugovima. Iza tih pogodovanja, tvrde isti izvori, stoje i neke državne tvrtke i institucije. U međuvremenu je značajan broj zaposlenika HŽ Carga napustio tvrtku našavši bolje plaćene poslove u tim istim privatnim, konkurentskim željezničkim kompanijama, odnoseći sa sobom znanje, iskustvo ali i brojne klijente. Svaki takav odlazak sve je više gurao HŽ Cargo na dno. S druge strane, loša organizacija poslovanja, tromost i sporost u prilagodbi tržišnom načinu poslovanja i nedovoljna motiviranost zaposlenika i Uprave koji nisu htjeli ili nisu znali brže reagirati na nove momente na tržištu, ali i kriminalne radnje koje su nanosile štetu tvrtki dodatno su uništili HŽ Cargo koji u ovakvom obliku više nije u stanju opstati.

Kada je pak riječ o kriminalnim radnjama kojima je dio zaposlenika svjesno nanosio štetu HŽ Cargu, Nacional je još u srpnju prošle godine upozorio na organiziran sustav krađe više od 100.000 litara dizel goriva iz tankova u Vinkovcima, ali i zaprimanje goriva neadekvatne kvalitete (pomiješan s lož uljem ili plavim dizelom) u spremnicima u Šibeniku i Vinkovcima, koja je otkrivena nakon što je opskrbu gorivom za HŽ Cargo preuzeo Crodux. Uz to, izvori dobro upućeni u poslovanje HŽ Carga tvrde kako rukovodstvo tvrtke donosi odluke o preranom otpisu dijela teretnih vagona koje nakon toga po gotovo simboličnim cijenama otkupljuju konkurentske tvrtke, rekonstruiraju ih i koriste za transport robe, čime povećavaju vlastitu dobit na štetu HŽ Carga. Jedan od značajnih problema koji “pomaže” nakupljanju dugovanja jest i loše održavanje kompozicija, česti kvarovi i činjenica da je od ukupno 147 lokomotiva u vlasništvu HŽ Carga manje od polovine u voznom stanju. Potvrda toj činjenici jest i nedavni sudar dvaju teretnih vlakova koji se 11. kolovoza dogodio na pruzi između Križevaca i Koprivnice. U toj nesreći, koja je na sreću prošla bez ljudskih žrtava, tek s golemom materijalnom štetom, teretna kompozicija u vlasništvu privatnog prijevoznika ENNA Transporta udarila je u kompoziciju HŽ Carga koja je bila zaustavljena na pruzi zbog kvara lokomotive. Zbog svih navedenih propusta u poslovanju spas se traži u novom vlasniku koji bi tvrtku trebao oživjeti i ponovno je postaviti na tračnice.

Nacionalovi izvori tvrde da teretni vlakovi HŽ Carga nailaze na opstrukcije na velikim kontejnerskim terminalima, poput onog u Rijeci, jer upravitelji tih terminala prednost daju vlakovima privatnih prijevozniika. PHOTO: Goran Kovacic/PIXSELL

Iz Butkovićeva Ministarstva ovim riječima objašnjavaju odluku o smanjenju temeljnog kapitala tvrtke: “S obzirom na zatečeno stanje oko kapitala, Uprava društva HŽ Cargo je poduzela sve zakonske mjere radi ostvarenja adekvatnosti kapitala. Smanjenje se odnosi na pokriće gubitaka iz prethodnih razdoblja te gubitak iz 2020. godine. Navedena odluka o pojednostavljenom smanjenju, sukladno odredbama Zakona o trgovačkim društvima spada u nadležnost Skupštine društva. Dakle, sukladno Zakonu o trgovačkim društvima, temeljni kapital smanjen je isključivo zbog pokrića gubitaka ostvarenih u poslovanju društva HŽ Cargo koji su nastali u prethodnim godinama zaključno s 2020. godinom, a navedeno smanjenje temeljnog kapitala ne utječe na poslovanje društva HŽ Cargo budući da je smanjenje kapitala već nastalo kontinuiranim poslovanjem s gubitkom zaključno s 2020. godinom. Prema Zakonu o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, u slučaju kad je kapital društva postao neadekvatan uprava je dužna predložiti mjere potrebne za ostvarenje adekvatnosti kapitala nadzornom odboru, početi provoditi mjere iz svoje nadležnosti za koje je dobila suglasnost te odmah sazvati skupštinu i predložiti provođenje mjera koje je potrebno za ostvarenje adekvatnosti kapitala koje su u njenoj nadležnosti (primjerice smanjenje temeljnog kapitala društva radi pokrivanja nepokrivenih gubitaka uz istodobno povećanje temeljnog kapitala).”

No Andrej Grubišić, financijski savjetnik iz tvrtke Grubišić&partneri i profesor na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta (ZŠEM), kojega smo zamolili da nam objasni načelnu pozadinu odluke o smanjenju temeljnog kapitala neke tvrtke, kaže da takvu odluku treba promatrati kao svojevrsno gašenje požara”, ali da se time nakupljeni dugovi tvrtke nisu stvarno sanirali, već su samo računovodstvenim preknjiženjem pokriveni umanjenjem temeljnog kapitala tvrtke. Kako nam je objasnio, tvrtki koja se odluči na ovakav potez, on ne donosi realnu korist ali ni štetu. “Njime su naizgled sanirani dugovi. Ako tvrtka ima akumulirane računovodstvene gubitke iz prethodnih godina, posebno u vlasničkom kapitalu i rezervama, onda se prilagođavanjem odnosno smanjivanjem temeljnog kapitala računovodstveno umanji gubitak. Kolokvijalno možemo reći da su gubici ‘pokriveni’ smanjenjem temeljnog kapitala, iako realno dugovi i dalje postoje. To je novac koji su vlasnici tvrtke u prethodnim godinama izgubili. Taj gubitak nije nužno nenadoknadiv, ako se poslovanje u budućim godinama popravi, no gubitak ipak postoji i on smanjenjem kapitala nije stvarno umanjen. Samo je preknjiženjem formalno pokriven”, objasnio je Grubišić i dodao kako odluka o smanjenju temeljnog kapitala, iako je naizgled umanjila dugovanje, nije drastično promijenila ekonomsku realnost tvrtke. “Tvrtka koja je bila u dugovima i dalje je u dugovima. Dugovanje je samo preknjiženo s jedne računovodstvene pozicije na drugu”, rekao je.

Izvor blizak vrhu HŽ Carga za Nacional je također potvrdio da je smanjenje temeljnog kapitala tvrtke u situaciji nagomilanih dugovanja bila zakonska obveza koju je trebalo poduzeti. “Ovime dug nije nestao. Financijske obveze su i dalje prisutne i one će se rješavati kroz restrukturiranje tvrtke, a ono će trebati obaviti kvalitetnije nego što je to učinjeno 2016. jer je nakon tog procesa restrukturiranja, koji nije dovršen, tvrtka u posljednjih pet godina nagomilala nove gubitke. Ovaj put će se to restrukturiranje izvršiti u skladu sa smjernicama Europske komisije”, objasnio je Nacionalov izvor, dodajući kako je taj proces u tijeku te da bi prema planovima trebao biti gotov u narednih par mjeseci.

Prema informacijama koje su potvrđene Nacionalu iz neslužbenih izvora dobro upoznatih s poslovanjem HŽ Carga, ta je tvrtka posljednjih godina ostala bez značajnog broja poslova teretnog prijevoza na profitabilnim linijama i s velikim klijentima koje su mu preoteli privatni prijevoznici (ENNA Transport, Adria Transport Croatia, Train Hungary, Rail Cargo Carrier, Slovenske železnice – Tovorni promet, Eurorail Logistic, Transagent Rail, Rail & Sea…), dok su HŽ Cargu kao sve slabijem konkurentu privatnim tvrtkama ostale neprofitabilne linije i slabije plaćeni transportni poslovi koje privatne tvrtke nisu željele i zbog kojih njegovi dugovi stalno rastu. Drugi pak Nacionalov izvor vrlo blizak vrhu HŽ Carga tvrdi posve suprotno. Taj izvor kaže da je poslovanje u posljednjih godinu dana stabilizirano, da je nakon liberalizacije tržišta 2016. HŽ Cargo i dalje zadržao 40 posto tržišta željezničkog teretnog prijevoza i da se trend gubitaka klijenata zaustavio. Dapače, tvrdi taj izvor, dio klijenata im se vratio, ali se borba s privatnim tvrtkama nastavlja. U međuvremenu se, kako je rekao, čeka odluka EK-a kojom će se Vladi omogućiti da još jednom restrukturira tu tvrtku i da, prema nekim načelnim planovima, već do kraja ove godine raspiše natječaj kojim će nastojati pronaći strateškog partnera za HŽ Cargo. U ovoj situaciji, tvrdi i taj izvor, nitko pametan neće kupovati tvrtku opterećenu stotinama milijuna kuna dugova.

Na čelu HŽ Carga je nestranački čovjek Dragan Marčinko (lijevo), predsjednik Nadzornog odbora je HDZ-ov kadar Damir Sesvećan (u sredini), a predstavnik radnika u NO-u je Nenad Mrgan (desno). PHOTO: Nikola Cutuk/PIXSELL, Sandra Simunovic/PIXSELL, Luka Stanzl/PIXSELL

S druge strane, izvor blizak Vladi za Nacional je oštro demantirao tvrdnje o navodnom namjernom umanjivanju vrijednosti HŽ Carga, nazvavši ih “čistom gluposti”. On kaže: “HŽ Cargo u ovom trenutku nitko ne bi niti htio kupiti čak ni za kunu jer je tvrtka u gubicima i tako posluje već duže vrijeme. Međutim, isto tako, ne možemo lagati Europskoj komisiji i reći da je temeljni kapital tvrtke 5 ili 10 milijuna, figurativno govoreći, ako to nije istina. HŽ Cargo je već 2014. išao u restrukturiranje, država je tada dala milijardu kuna za saniranje dugovanja. Iz tvrtke je otišlo preko tisuću ljudi, ali činjenica je da i dalje ima problema, a s obzirom na konkurenciju i tržište koje svi operateri nagrizaju, kao i da HŽ Cargo nema monopol, on i dalje otežano posluje. Stari dugovi veći su od milijardu kuna, od toga dug prema bankama iznosi oko 700 milijuna kuna, a prema HŽ Infrastrukturi oko 350 milijuna. Ta činjenica vam već potvrđuje da nitko ne bi ni uzeo poduzeće ni za kunu.” Isti izvor kaže kako je Vlada ponovno otvorila razgovor s Europskom komisijom, zatražili su dozvolu da država još jednom intervenira i stabilizira tvrtku kako bi je mogla prodati jer, kako je objasnio, ostane li Cargo u državnom vlasništvu, EK više neće dozvoliti da se dugovi pokrivaju iz državnog proračuna.

Na pitanje planira li Vlada prodati kompletnu tvrtku ili pak samo njezin određeni dio strateškom partneru, taj izvor kaže: “Ne znamo još hoćemo ići na kompletnu prodaju ili tražiti strateškog partnera, tržište će dati odgovor kad sve prethodne radnje dovršimo, ali ne možemo više lagati Europskoj komisiji i svake dvije, tri godine upumpavati novac. Država ne želi prodati Cargo, pogotovo ne za jednu kunu niti ikome pogodovati, mi želimo spasiti tvrtku, ali Europska komisija nam neće dozvoliti da im ponovno saniramo dugove.” Isti visoki Vladin izvor kategorički tvrdi da tvrdnje kako neke državne tvrtke, uključujući i HŽ Infrastrukturu, pogoduju privatnim željezničkim prijevoznicima na štetu HŽ Carga, nemaju temelja. “To su priče koje nemaju uporišta u istini. Upravo HŽ Infrastruktura maksimalno pomaže HŽ Cargu, ne naplaćuje im dug ni za osnovno korištenje infrastrukture. HŽ Infrastruktura bi sutra mogla ići u prisilnu naplatu duga, ali to ne čine”, tvrdi naš sugovornik.

Još jedan Nacionalov izvor iz Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture tvrdi kako objede o navodnom namjernom uništavanju HŽ Carga kako bi ga se prodalo za simboličan iznos nemaju nikakve osnove. “Ministar Butković se bori za opstanak HŽ Carga, odobrio im je 50 milijuna kuna subvencija temeljem otežanog poslovanja zbog korone, a Europska komisija tek treba dati zeleno svjetlo za to. On sigurno ne bi dozvolio da se tvrtka uništava. Već je dva puta bio u Bruxellesu na tu temu, obećao je da ćemo dignuti poslovanje tvrtke i mi u Ministarstvu sve radimo da podignemo i stabiliziramo tvrtku. Međutim, činjenica je da HŽ Cargo ima stare lokomotive, stare vagone, a privatnik je privatnik. Država ne može pratiti taj tempo”, kaže taj izvor i dodaje kako ministar Butković nije zagovornik prodaje HŽ Carga, ali da Europska komisija ostaje pri stavu da tvrtka koja je 15 godina u teškoćama i stalno ide u restrukturiranje ne može više dobivati državnu pomoć. Isti izvor tvrdi da Bruxelles tek treba uvjeriti da je još jedno, posljednje restrukturiranje HŽ Carga doista nužan i ispravan potez, nakon čega bi država krenula u potragu za strateškim partnerom koji bi trebao oživiti tvrtku.

No koliko je realno očekivati da će potencijalni strateški partner doista prepoznati interes u preuzimanju tvrtke koja već više od desetljeća grca u dugovima? Isti izvor iz Ministarstva kaže: “Nitko se još nije javio. U kuloarima se spominje PPD, čak i češka industrijska grupacija Czechoslovak koja je prošle godine kupila Đuro Đaković Grupu. No niti jedna od tvrtki svoj interes nije službeno stavila na papir niti je poslala pismo namjere. U svakom slučaju, država nije HŽ Cargo ostavila na cjedilu, ali mi više ne diktiramo pravila igre.” Na direktno pitanje snose li ipak Vlada i HDZ odgovornost za uništavanje tvrtke zbog činjenice da su njome upravljale generacije nesposobnih direktora, predsjednika Uprave i ostalih rukovodećih kadrova koje je na te pozicije imenovao upravo HDZ, izvor iz Ministarstva odgovara kako su to samo paušalne ocjene. “Aktualni predsjednik Uprave Dragan Marčinko nije uopće član HDZ-a, već je došao kao stručnjak za restrukturiranje, a ne po partijskoj knjižici. Međutim, istina je da cijela ta situacija traje već 15 godina i da se pokušavalo s raznim rješenjima”, kaže. Upravo na tragu tih njegovih riječi stoji i činjenica da je odluku o smanjenju temeljnog kapitala tvrtke, kojim je računovodstveno “pokriven” golemi dug HŽ Carga odobrio upravo HDZ-ov kadar – predsjednik Nadzornog odbora Damir Sesvečan. On je na mjesto prvog čovjeka NO-a HŽ Carga došao nesumnjivo po političkoj liniji. Diplomirani pravnik, član Središnjeg odbora HDZ-a i pravni savjetnik u Glavnom tajništvu stranke, saborski zastupnik u dva mandata (od 2003. do 2011.) i svojevremeno savjetnik ministra Olega Butkovića, od stranačkog je vrha procijenjen kao osoba od povjerenja najpogodnija za provođenje Vladine odluke restrukturiranja HŽ Carga i traženja kupca koji će preuzeti brigu o tvrtki koja već godinama izvlači golem novac iz državnog proračuna i ne uspijeva stabilizirati poslovanje.

Nacionalovi sugovornici iz HŽ Carga pak upozoravaju i da ne treba smetnuti s uma da je za velik dio gubitaka HŽ Carga kriv i nemar države kao vlasnika i podilaženje konkurenciji, ali i činjenica da HŽ Cargo obavlja jedan dio poslova transporta na manje profitabilnim linijama (cargo transport za državne tvrtke poput Podravke ili Đure Đakovića), ili na dijelovima neelektrificirane pruge na kojima također ostvaruje gubitke, za koji bi trebao dobiti državne subvencije, ali ih ne dobiva, za razliku od austrijskih ili slovenskih željeznica koje dobivaju subvencije za takve poslove. No izvor blizak Vladi tvrdi da subvencioniranje državne tvrtke nije tako jednostavno kako to neki žele prikazati te da ono ne bi spriječilo gomilanje dugova HŽ Carga. “Subvencioniranje unutar EU-a na ovakav način nije dozvoljeno. Neke linije možda možemo subvencionirati, poput prijevoza na dijelu pruge koja nije elektrificirana, ali to je sitnica u odnosu na ono što bi Cargo trebao”, tvrdi isti izvor.

Iz Ministarstva pak tvrde da “intenzivno rade na pronalasku modela za subvencioniranje usluga za prijevoz na neprofitabilnim prugama (Lička pruga) te poticanju pojedinačnih vagonskih pošiljaka na cijelom teritoriju Hrvatske”. Pismo sektorske politike koje je Vlada već donijela te Strategija željezničkog sektora, koja je u procesu donošenja, i nacionalni planovi za izgradnju, razvoj i upravljanje željezničkom infrastrukturom, tvrde u Ministarstvu, u tome bi im trebali pomoći. Ti dokumenti obvezuju Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture da u određenom roku donese odgovarajuće mjere kako bi se pronašlo rješenje za dugoročnu održivost poslovanja društva HŽ Cargo, ali i kako bi se povećala konkurentnost i učinkovitost željezničkog sektora.

HŽ CARGO: ‘Prijevoz ličkom prugom stvara gubitke, a država nas ne subvencionira’

Nacional je HŽ Cargu postavio više pitanja o razlozima smanjenja temeljnog kapitala i glavnim problemima u poslovanju tvrtke.

S kojim je povodom, na čiju inicijativu i s kojim obrazloženjem Skupština društva dana 31.05.2021. godine donijela odluku o pojednostavljenom smanjenju temeljnog kapitala društva sa iznosa od 1.000.000.000,00 kuna za iznos od 828.241.971,07 kuna na iznos od 171.758.000,00 kuna?

Obzirom na zatečeno stanje oko adekvatnosti kapitala, bilo je neophodno u kratkom vremenu provesti neke od mjera kojima je cilj očuvanje cjelokupnog Društva i radnih mjesta. Uprava Društva je poduzela sve zakonske mjere za ostvarenje adekvatnosti kapitala. Naime, u slučaju kad je kapital društva postao neadekvatan uprava je dužna predložiti mjere potrebne za ostvarenje adekvatnosti kapitala nadzornom odboru, početi provoditi mjere iz svoje nadležnosti za koje je dobila suglasnost te odmah sazvati Skupštinu i predložiti provođenje mjera koje je potrebno za ostvarenje adekvatnosti kapitala koje su u njenoj nadležnosti (primjerice smanjenje temeljnog kapitala društva radi pokrivanja nepokrivenih gubitaka uz istodobno povećanje temeljnog kapitala).

Možete li pojasniti na što se odnosi to smanjenje – i na koji je način ono provedeno – je li riječ o prodaji neke nekretnine, koje, kome je i za koliki iznos?

Smanjenje se odnosi na pokriće gubitaka iz prethodnih razdoblja te gubitak tekuće godine (2020.). Sukladno čl. 349 i čl. 465. Zakona o trgovačkim društvima, temeljni kapital smanjen je isključivo zbog pokrića gubitaka ostvarenog u poslovanju društva HŽ Cargo d.o.o., a koji su nastali u prethodnim godinama zaključno s 2020. godinom. Dakle, navedeno se ne odnosi na prodaju nekretnina.

Kako će to utjecati na poslovanje HŽ Carga?

Kao što je i vidljivo u javno objavljenim financijskim izvještajima za poslovnu 2019. i 2020. godinu, preneseni gubici zajedno s gubitkom iz tekuće 2019. i 2020. godine prelaze polovinu visine temeljnog kapitala društva i to zbog kontinuiranog poslovanja s gubitkom. Provedenom radnjom pojednostavljenog smanjenja temeljnog kapitala poslovanje Društva nije ugroženo. Smanjenjem temeljnog kapitala za pokriće gubitaka iz prethodnih razdoblja te gubitka tekuće godine doći će do ponovne uspostave adekvatnosti kapitala sukladno Zakonu o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi

Možete li navesti koji su glavni problemi u poslovanju HŽ Carga, imate li dovoljno lokomotiva, u kakvom su one stanju i na koji je način HŽ Cargo bori za dobivanje poslova u situaciji sve veće konkurencije na tržištu željezničkog cargo prijevoza?

Zbog specifičnog položaja u kojem je društvo HŽ Cargo d.o.o. dočekalo liberalizaciju tržišta, društvo HŽ Cargo d.o.o. ulaže značajne napore da kroz Program restrukturiranja i dalje osigura preduvjete za nesmetan nastavak poslovanja. Ulazak privatnih operatera na liberalizirano tržište RH i njihov sve veći tržišni udio za posljedicu ima pad prihoda od prijevoza za društvo HŽ Cargo d.o.o.

Glavni problemi u poslovanju su:

zastarjeli vozni park (lokomotive i vagoni) čija je prosječna starosna dob preko 45 godina što za posljedicu ima česte kvarove, visoke troškove održavanja te visoke troškove amortizacije. Ostali željeznički teretni operateri posluju s moderniziranim voznim parkom, koji uglavnom iznajmljuju (trošak održavanja), te su u mogućnosti pružiti puno fleksibilniju uslugu. Trenutno raspolažemo sa 71 aktivnom lokomotivom i 3.864 aktivnih vagona neadekvatna informatizacija poslovni procesa visoka prosječna starosna dob zaposlenika neriješeni imovinsko-pravni odnosi nakon podjele HŽ Hrvatske željeznice pružanje javne usluge prijevoza Ličkom prugom i prijevoza pojedinačnih vagonskih pošiljka bez adekvatne kompenzacije, što je prepoznato kao jedan od glavnih uzroka gubitaka u poslovanju.

Možete li pojasniti kako to da upravo na tržištu željezničkog cargo prijevoza druge kompanije nalaze velik interes i ulaze u taj biznis te uspješno posluju, dok HŽ Cargo neprestano ima problema te je to sada dovelo i do smanjenja temeljnog kapitala tvrtke?

HŽ Cargo d.o.o. kao nacionalni prijevoznik nije stvaran početkom liberalizacije tržišta željezničkog prijevoza kao ostali privatni prijevoznici, već je u otvorenu tržišnu utakmicu ušao opterećen prošlošću što podrazumijeva veliki broj zaposlenih radnika, zastarjeli vozni park, izostanak ulaganja u vozni park, te obvezom pružanja usluga prijevoza tereta Ličkom prugom što je usluga od općeg gospodarskog interesa koju društvo HŽ Cargo d.o.o. pruža svim korisnicima, ali po cijenama koje su niže od troškova te usluge. Ova usluga nije subvencionirana od strane Republike Hrvatske budući se svaka uplata u kapital promatra u kontekstu zaštite tržišnog natjecanja te je upravo ona je jedan od ključnih generatora velikih gubitaka.

Koliko tko uspješno posluje ovisi o politikama vlasnika tih prihvatnih prijevoznika. Primjerice radi, iza privatnog prijevoznika RCC stoji austrijski nacionalni prijevoznik OBB koji je subvencioniran milijunskim iznosima i zasigurno tim novcem pomaže svoje osnovane prijevoznike u drugim zemljama.