Objavljeno u Nacionalu br. 565, 11. rujan 2006.

Ministar Kalmeta i njegovi suradnici ovih će dana predstaviti Nacionalni program izgradnje i održavanja željezničke infrastrukture; nakon dovršetka autocesta na redu su moderne željezničke pruge

Ministar Božidar Kalmeta i skupina njegovih suradnika za nekoliko dana predstavit će Nacionalni program izgradnje i održavanja željezničke infrastrukture, kojim je predviđeno da se u periodu od 2007. do 2011. u izgradnju novih pruga uloži više od deset milijardi kuna a u održavanje još dodatnih pet milijardi, što predstavlja potpuno novu fazu u razvitku hrvatskog prometnog sustava. Naime, nakon što je posljednjih nekoliko godina većina sredstava za prometne kapitalne investicije bila plasirana u izgradnju autocesta Zagreb – Rijeka i Zagreb – Split, prometni su eksperti nakon njihova dovršetka zaključili da je sada vrijeme za veći angažman na području željezničkog prometa. O tome državni tajnik u Ministarstvu mora, razvitka, prometa i turizma Zdravko Livaković za Nacional kaže: “Ulaganje u željezničku infrastrukturu proteklih je desetljeća bilo zanemareno, zadnja pruga izgrađena u Hrvatskoj bila je Zadar – Knin 1964. To je bila zadnja nova pruga u Hrvatskoj. Ova riječka, koja povezuje Rijeku i Zagreb, izgrađena je još davne 1873. Namjera ove Vlade je značajno povećati razinu ulaganja u željezničku infrastrukturu i prebaciti težište investicija sa cestogradnje na željeznicu. Dosadašnji planovi, koje smo naslijedili, nisu to adekvatno podupirali i to ćemo sad ispraviti novim Nacionalnim programom”, istaknuo je državni tajnik Livaković.

Dva najvažnija projekta unutar Nacionalnog programa bit će dvije pruge od iznimne važnosti za Hrvatsku, pogotovo u gospodarskom smislu jer je riječ o prugama koje će, ispresijecajući Hrvatsku, najveću važnost imati u teretnom prijevozu. Prvi projekt je već postojeća pruga Savski Marof – Zagreb – Tovarnik, koja na granici sa Slovenijom povezuje zapad s istokom Hrvatske na granici sa Srbijom. Budući da je riječ o već postojećoj pruzi koja zapravo slijedi X. paneuropski prometni koridor, na njoj će se u sljedećih nekoliko godina obaviti veliki remont 377,1 kilometra kolosijeka, ugraditi telekomunikacijska infrastruktura i sustav daljinskog upravljanja prometom, a na sve to bit će utrošeno oko dvije milijarde i 184 milijuna kuna. U ministarstvu Božidara Kalmete pripremaju se ozbiljni planovi kako da Hrvatska za preporod željeznica osim novca iz državnog proračuna namakne i sredstva iz Europske unije, o čemu državni tajnik Zdravko Livaković kaže: “X. koridor se proteže od Salzburga pa sve do Grčke, u Hrvatskoj od slovenske granice, preko Zagreba do granice sa Srbijom, i to je najdominantniji europski pravac. Tu ćemo podići standard usluge primjeren onome što okruženje traži, a dodao bih i da je na tom projektu najveća mogućnost korištenja sredstava EU, jer s približavanjem Europi otvaraju nam se mogućnosti za apsorpciju njihovih sredstava a mi se pak maksimalno angažiramo da budemo u stanju prihvatiti ta sredstva, tj. potrošiti ih. Za to se pripremamo i kroz pretpristupni fond ISPA te je za jedan dio pruge, 40-tak kilometara između Vinkovaca i Tovarnika, već potpisan financijski memorandum, a uskoro će biti raspisan i natječaj za izvođenje radova. Taj je projekt vrijedan oko 70 milijuna eura: 29 milijuna su bespovratna sredstva iz Europe, a ostatak osiguravamo mi iz proračuna. O našoj sposobnosti i sredstvima koja će biti predviđena za Hrvatsku ovisi hoćemo li uspjeti namaknuti još novca, osim ovog osiguranog iz državnog proračuna. Prometna politika EU podupire poboljšanje željezničke infrastrukture i tu ćemo najlakše dobiti sredstva. Ulaskom u EU steći ćemo pravo korištenja kohezionih fondova, tu će biti najvažnija spremnost projektne dokumentacije kako bismo se mogli što više kandidirati”, istaknuo je Livaković.

Drugi veliki projekt je pruga koja slijedi paneuropski koridor Vb, a riječ je o povezivanju mjesta Botovo, na sjeveru Hrvatske kod granice s Mađarskom, preko Zagreba s Rijekom. U dijelu od Botova do Zagreba, na postojećoj pruzi izvršit će se kompletni remont 187 kilometara postojećeg kolosijeka, na što će biti utrošeno 724,8 milijuna kuna, te izgraditi drugi kolosijek od Dugog Sela do Botova, a najopsežniji željeznički pothvat u idućih nekoliko godina u Hrvatskoj bit će izgradnja potpuno nove pruge Zagreb – Rijeka. Po sadašnjoj pruzi, koja je izgrađena 1873., od mađarske granice do Rijeke teretnom vlaku treba deset sati a godišnji kapacitet pruge je svega 5 milijuna tona tereta. Uz investiciju od 2,5 milijardi kuna to se može povećati tek za skromnih milijun tona tereta godišnje. Novom dvostrukom prugom teretni vlak će put prijeći za samo 5 sati. Najvažnije je to što će kapacitet pruge biti čak 25 milijuna tona tereta godišnje, čime će riječka luka postati mnogo važnija od onih u Trstu i Kopru. Vrijednost tog projekta, koji će trajati punih šest godina, iznosi četiri milijarde kuna, a osim znatnog poboljšanja teretnih sposobnosti, ova će nova pruga dodatno poboljšati i putnički prijevoz – njome će putnički vlakovi moći voziti i nekoliko puta brže nego dosad, primjerice, putovanje od Zagreba do Rijeke trajalo bi manje od sat vremena, odnosno točno 59 minuta. O tome član Uprave Hrvatskih željeznica Zlatko Dokaza kaže: “Taj projekt smatramo zahvatom veličine i važnosti autoceste. Projekt je već počeo, radi se studijska dokumentacija, fizički će radovi početi za nekoliko mjeseci a 2012. bi trebao biti završen. Ta pruga bit će gospodarski vrlo važna za čitavu Hrvatsku, jer je kapacitet riječke luke ograničen mogućnostima prijevoza robe u srednju Europu i dalje. Smatra se da je tu konkurencija između luka Rijeka, Koper i Trst. Trenutačno jest, ali maritimne sposobnosti riječke luke su puno bolje nego drugih dviju. Bitno je taj prometni pravac dovesti do kraja, jer povezivanjem sa željezničkom i cestovnom mrežom stvara se jedna pomorska autocesta, kako to vole reći Europljani. Mi moramo biti spremni za to”, istaknuo je Zlatko Dokaza.

Dva najvažnija pravca svoju će pravu vrijednost imati u povećanju hrvatske konkurentnosti u transportu robe, odnosno povezivanju istočnih, udaljenih i prekomorskih zemalja sa srednjom Europom, što predstavlja jedan od strateških ciljeva HŽ-a. O tome član Uprave HŽ-a Zlatko Dokaza kaže: “Na novoj riječkoj pruzi neće biti mnogo kolodvora jer će se težiti teretnom prijevozu do Mađarske i srednje Europe. Put iz istočnog svijeta u Europu traje deset dana manje ako se ide brodom kroz Sueski kanal do Rijeke, a ne naokolo. Robe koje dođu u Rijeku i željeznicom krenu do Vukovara gdje se na Dunavu ukrcavaju na brod za Njemačku, tamo stignu sedam dana brže nego da idu naokolo do Hamburga. Naša je država zbog svog položaja vrlo interesantna za prijevoz tereta u srednju Europu, preko luke Rijeka ili, recimo, luke Ploče. Teretni promet trebao bi sam sebe održavati, dok putnički promet može biti subvencioniran“, izjavio je Dokaza. U Nacionalnom programu izgradnje i održavanja željezničke infrastrukture još su tri pruge od potencijalno velike gospodarske važnosti. Prva je pruga od Zagreba prema Splitu, gdje će se na dionici Oštarije – Knin – Split obaviti remont i rekonstrukcija 95,3 kilometra kolosijeka te instalirati signalno-sigurnosni uređaji i telekomunikacijska infrastruktura, sve u vrijednosti od 617 milijuna kuna. Sličan je slučaj i s prugama Beli Manastir – Slavonski Šamac te Metković – Ploče na čiju će rekonstrukciju i remont biti utrošeno 704 milijuna kuna. Osim pruga od međunarodne važnosti, prometni eksperti u HŽ-u osmislili su i poboljšanje lokalnog željezničkog prometa. “U Zagrebu gravitira mnogo stanovnika pa će se kroz novi Nacionalni program intenzivirati i lokalne pruge, poput pruga Samobor – Zagreb, Krapina – Zagreb, Koprivnica – Bjelovar, te u suradnji s lokalnim zajednicama poticati i taj oblik prijevoza. Na cestama treba smanjiti broj vozila iz različitih razloga, primjerice, ekoloških.

U inozemstvu je cijena prijevoza vlakom često veća od autobusnog. Primjerice, u Njemačkoj vlak osigurava komociju koju cestovni promet ne može. Ova nova pruga omogućit će, primjerice, da za manje od sat vremena iz centra Rijeke stignete u centar Zagreba. Dugoročni cilj je i da građani prihvate i prepoznaju sve prednosti željeznice”, istaknuo je Zlatko Dokaza iz HŽ-a. Tako će se u idućih nekoliko godina obnoviti pruga Vinkovci – Osijek, na što će biti utrošeno 79 milijuna kuna, modernizirati i elektrificirati pruge Zaprešić – Zabok, u vrijednosti od 407 milijuna kuna, i Zabok – Varaždin – Koprivnica – Čakovec, modernizirati pruge Savski Marof – Vukovo Selo – Kumrovec i Gradec – Sv. Ivan Žabno te izgraditi nova željeznička pruga na relaciji Podsused – Samobor – Bregana. U Nacionalnom programu navedene su i neke pruge koje nisu u planu izgradnje u sljedećih nekoliko godina, no dugoročno jesu. “Primjerice, već se sada spominje buduća brza željeznica duž jadranske obale, no to su dugoročni planovi s kojima ćemo malo pričekati”, izjavio je državni tajnik Zdravko Livaković. Slično je i s povezivanjem Istre i istarskih pruga s mrežom hrvatskih željeznica, a taj projekt se predviđa za razdoblje nakon 2012. Budući da Nacionalni program, nakon što ga usvoji Vlada RH, odlazi u Hrvatski sabor, koji bi ga trebao izglasati do kraja godine, prometni stručnjaci iz Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka očekuju da će među saborskim zastupnicima zasigurno biti onih koji će biti sumnjičavi prema izdvajanju iznimno velikih financijskih sredstava iz državnog proračuna, jer je riječ o više od deset milijardi kuna. Na takve pretpostavke državni tajnik Zdravko Livaković kratko odgovara: “Mislim da nam svima treba biti jasno da je ulaganje u prometnu infrastrukturu ulaganje u gospodarstvo.”

Restrukturiranje HŽ-a

Prije nekoliko dana predstavljeno je i restrukturiranje Hrvatskih željeznica, i to na način da ta tvrtka bude poslovno spremna za sve buduće projekte, ali i približavanje Hrvatske Europskoj uniji: “HŽ se transformira u holding, postupak registracije je u tijeku a jedna od tvrtki bit će i HŽ infrastruktura, čija će zadaća biti održavanje i izgradnja željezničke infrastrukture. Kad se otvori tržišni prostor za druge operatere i firme iz drugih država počnu voziti po našim prugama, tada će HŽ infrastruktura upravljati i time te osiguravati korištenje pod određenim uvjetima. To će se definitivno dogoditi ulaskom u EU. Zanimljivo je da to Slovenija do danas nije napravila, premda je članica EU, pa je zbog toga već dobila dva penala iz Bruxellesa. Naš najveći cilj je ostvariti standard usluge sukladan okruženju, da ne budemo izolirani”, istaknuo je član Uprave HŽ-a Zlatko Dokaza.