Vlada je sa sjednice u četvrtak Saboru uputila prijedlog rebalansa ovogodišnjeg proračuna, kojim planira prihode proračuna u iznosu od 131,1 milijardu kuna, što je povećanje za 9,2 milijarde kuna u odnosu na dosadašnji plan, dok se rashodi proračuna povećavaju za 8,6 milijardi kuna, na ukupno 155,9 milijardi kuna.

Tako će ukupni manjak proračuna ove godine iznositi 24,8 milijardi kuna ili 6,7 posto BDP-a. No, kada se tomu dodaju i izvanproračunski korisnici i lokalna država, manjak opće konsolidirane države po ESA 2010 metodologiji ove će godine iznositi 29,5 milijardi kuna ili osam posto BDP-a.

“To potvrđuje i pokazuje da smo ovu godinu kompletne javne financije i proračun stavili u funkciju gospodarstva, očuvanja radnih mjesta i prevladavanja očigledno teških okolnosti i posljedica uzrokovanih koronakrizom”, ustvrdio je potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić.

Prihodi veći nego se ranije planiralo

Predstavljajući predloženi rebalans, istaknuo je kako se na prihodnoj strani proračuna očekuje nešto malo bolji rezultat u odnosu na očekivanja iz svibnja, kada je donijet prvi rebalans ovogodišnjeg proračuna.

Naime, rebalans iz svibnja bio je temeljen na očekivanom padu BDP-a u ovoj godini za  9,4 posto, dok rujanske projekcije, na kojima se temelji i danas predstavljeni rebalans, govore o gospodarskom padu za osam posto.

Sukladno tomu nešto je bolja i situacija s prihodnom stranom proračuna, koja je u odnosu na svibanjska očekivanja, poglavito porezni i prihodi od doprinosa, bolja za nekih sedam milijardi kuna. Međutim, to je i dalje oko 12,2 milijarde kuna manje nego li je bilo prošle godine, naglasio je Marić.

Prema predloženom rebalansu, prihodi od poreza planirani su u iznosu od 72 milijarde kuna, što je za 5,9 milijardi kuna više u odnosu na plan proračuna iz svibnja.

Pritom se najveće pozitivne promjene bilježe kod prihoda od PDV-a, od kojeg se ove godine sada očekuje 46,7 milijardi kuna ili tri milijarde kuna više nego se planiralo u svibnju.

Ministra financija raduje i situacija s doprinosima, koji su i “najbolji pokazatelj stanja na tržištu rada”. Predloženim se rebalansom, naime, prihodi od doprinosa povećavaju za 1,5 milijardi kuna, na 22,7 milijardi kuna.

Od ostalih važnijih poreznih prihoda, novim je planom prihod od poreza na dobit planiran u iznosu od devet milijardi kuna, što je za 2,5 milijardi kuna više od prvotnog plana, dok prihodi od posebnih poreza i trošarina iznose 14,1 milijardu kuna, što je povećanje od 222 milijuna kuna u odnosu na plan iz svibnja.

Rashodi se povećavaju za 8,6 milijardi kuna

Rebalansom koji Vlada šalje u Sabor, ukupni se rashodi proračuna povećavaju za 8,6 milijardi kuna, odnosno sa 147,3 milijarde kuna na 155,9 milijardi kuna.

Pritom rashodi koji se financiraju iz izvora koji utječu na rezultat proračuna opće države (opći prihodi i primici, doprinosi i namjenski primici), povećavaju za 6,9 milijardi kuna, dok se rashodi koji se financiraju iz izvora koji ne utječu na rezultat proračuna opće države (EU i ostali izvori) povećavaju za 1,7 milijardi kuna.

Obrazlažući povećanje rashoda, Marić je rekao kako je kod Ministarstva financija povećanje za gotovo 2,3 milijarde kuna. No, riječ je o povećanju vezanom za veće izdatke za kamate (milijarda kuna), potom tečajne razlike (430 milijuna kuna), veće doprinose proračunu EU (713 milijuna kuna) i za mjere HBOR-a (105 milijuna kuna).

Rebalansom je predviđeno povećanje sredstava za Ministarstvo zdravstva, za 1,76 milijardi kuna, od čega se najveći dio odnosi na podmirenje dugova prema veledrogerijama – 1,34 milijarde putem ministarstva za dug bolnica, a 200 milijuna kuna za dug HZZO-a prema ljekarnama, a tu je i dodatnih 195 milijuna kuna za projekt KBC-a Rijeka.

Kod Ministarstva rada i mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike riječ je o povećanju za gotovo 1,4 milijardu kuna, od čega se 476 milijuna kuna odnosi na povećanje za mirovine i mirovinska primanja. “Niti do sada, niti od sada, mirovine nisu i neće biti upitne”, ponovio je pritom ministar financija.

U tom se resoru rebalansom planiraju i dodatna sredstva za naknade za nezaposlene (218 milijuna kuna), za potpore za očuvanje radnih mjesta (381 milijun kuna), potom doplatak za pomoć i njegu (56 milijuna kuna), za osobne invalidnine (108 milijuna kuna), status roditelja njegovatelja (44 milijuna kuna).

Kod Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja ukupno je povećanje 413 milijuna kuna, od čega se najveći iznos (377 milijuna kuna) odnosi na već preuzete obveze za LNG terminal na otoku Krku.

Ministarstvu znanosti i obrazovanja namijenjeno je 360 milijuna kuna više, od čega se veći dio ili 217 milijuna kuna odnosi na plaće, potom 95 milijuna kuna za decentralizirane funkcije, 48 milijuna kuna učešća EU projekti, 38 milijuna kuna jedan sudski spor).

Resor poljoprivrede rebalansom će dobiti dodatnih 270 milijuna kuna, od čega se 85 milijuna kuna odnosi na mjere ruralnog razvoja, 107 milijuna kuna za potpore govedarstvu, ribarstvu, proizvođačima šećerne repe, a tu je i 61,5 milijuna kuna za dugove i sudske presude.

Ministarstvo unutarnjih poslova dobit će 200 milijuna kuna više, od čega se 107 milijuna kuna odnosi na rashode za zaposlene, 40 milijuna kuna dug prema AKD-u, 10 milijuna kuna upravljanje ilegalnim migracijama, a tu je i 42 milijuna kuna za povrat sredstava prema Europskoj komisiji. To je, objašnjava Marić, naslijeđen problem, ali će on biti potreban zbog “određenih nepravilnosti, anomalija u procesu”.

Za Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU predviđeno je dodatnih 100 milijuna kuna (88 milijuna kuna za sufinanciranje EU projekata), za Ministarstvo pravosuđa i uprave 80 milijuna kuna (ponajviše za povećanje rashoda za zaposlene), a Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture dodatnih 45 milijuna kuna. To je povećanje u resoru prometa namijenjeno za potpore za Croatia Airlines, no uz interne uštede u tom resoru, za potporu Croatia Airlinesu je namijenjeno ukupno 90 milijuna kuna.

Ministar Marić izdvojio je i povećanja za Središnji državni ured za demografiju i mlade (45 milijuna kuna), Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (31 milijun kuna), Ministarstvo kulture (26 milijuna kuna).

“Sve skupa kada gledamo, ukupni rashodi su veći za 9,3 milijarde kuna u odnosu na prošlu godinu, a kada dodamo i europske fondove i vlastite namjenske prihode veći su za 16 milijardi kuna”, rekao je Marić.

Izdvojio je i podatke o Vladinim mjerama u borbi protiv koronavirusa.

Tako je za očuvanje radnih mjesta za što su do sada neto isplate (naknade neto plaće od 3.250 kuna a potom 4.000 kuna, a bez javnih davanja odnosno doprinosa za te plaće) do sada iz proračuna iznosile 6,9 milijardi kuna, a do kraja godine će iznositi 8,1 milijardu kuna. Do kraja ove godine i za iduću godinu naglasak će biti na europskim fondovima, rekao je Marić.

Ostali rashodi za Covid mjere (nabava robnih zaliha, potpore u športu, poljoprivredi, kulturi, turizmu itd.) iznose do kraja rujna 1,2 milijarde kuna, a ukupno je kroz zajmove dano 4,8 milijardi kuna, od čega 1,5 milijardi HBOR-u za osiguranje dodatne likvidnosti, 1,5 milijardi Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, 1,2 milijarde lokalnim jedinicama, 666 milijuna HAMAG BICRO-u, pobrojao je ministar financija.