Vlada je na sjednici u ponedjeljak donijela novi plan intervencija o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom, kojim se utvrđuju postupci, uloga i odgovornost nadležnih tijela i svih uključenih sudionika na tržištu plina u slučaju poremećaja u opskrbi plinom.

Državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Mile Horvat kazao je da je sukladno Uredbi 19/38 iz 2017. Europskog parlamenta o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom i stavljanja izvan snage Uredbe 994, propisana obveza utvrđivanja plana intervencija.

“Stoga je RH pristupila izradi novog plana intervencija o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom u Hrvatskoj, kojim se utvrđuju postupci, uloga i odgovornost nadležnih tijela i svih uključenih sudionika na tržištu plina u slučaju poremećaja u opskrbi plinom”, naveo je Horvat.

Istaknuo je kako je svrha plana intervencija uklanjanje i ublažavanje utjecaja poremećaja u opskrbi plinom i rješavanja situacija u kojima opskrba plinom više ne može biti zajamčena svim kupcima na domaćem tržištu.

Isto tako, tim planom intervencije uvodi se i mehanizam solidarnosti kao instrument za ublažavanje učinaka ozbiljnog izvanrednog stanja unutar EU u kojem je u nekoj državi članici ugrožena opskrba plinom, a što je temeljna sigurnosna potreba i nužan prioritet svih država članica.

Vladina odluka predviđa i imenovanje članova i zamjenika kriznog tima odgovornih za provođenje Plana intervencije, a do tada su članovi tog tijela oni koje je Vlada imenovala krajem veljače, a kojemu je od sredine svibnja na čelu ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović.

Tri razine kriznih stanja

Plan intervencija o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom dokument je od 40-ak stranica, a kroz desetak poglavlja detalnije razrađuje i pitanja kao što su krizna stanja, razine izvanrednog stanja, kao i posebna pravila za smanjenje ili obustavu isporuke plina – od prvog do jedanaestog stupnja, uloga i odgovornost svih tijela i institucija, regionalna dimenzija i drugo.

Tako se uz ostalo definiraju tri razine kriznih stanja – razina ranog upozoravanja, razina uzbunjivanja i razina izvanrednog stanja.

I dok prve dvije razine proglašava ministar gospodarstva, na prijedlog kriznog tima, treću – razinu izvanrednog stana proglašava Vlada RH na prijedlog ministra, i to u slučaju iznimno visoke potražnje za plinom, znatnog poremećaja u opskrbi ili drugog znatnog pogoršanja stanja opskrbe plinom, te u slučaju da su provedene sve relevantne tržišne mjere, ali opskrba plinom nije dostatna za zadovoljenje preostale potražnje, tako da se dodatno moraju uvesti i netržišne mjere, posebno s ciljem zaštite opskrbe plinom zaštićenih kupaca plinom.

Planom se detaljno preciziraju i mjere za svaku razinu pa se tako kod ranog upozoravanja propisane mjere kao npr. dobrovoljni prelazak na drugo gorivo, dobrovoljno povećanje uvoza plina, preporuke za smanjenje potrošnje, osiguranje iskorištenosti kapaciteta ukapljenog prirodnog plina i dovoljne količine ukapljenog prirodnog plina u spremnicima FSRU-a u slučaju poremećaja isporuke prirodnog plina kopnenim putem i sl.

Razina kriznog stanja uzbunjivanja nastaje kada se pojavi poremećaj u opskrbi ili iznimno visoka potražnja za plinom koja rezultira značajnim pogoršanjem stanja opskrbe, ali tržište se još uvijek može nositi s tim poremećajem odnosno potražnjom bez oslanjanja na netržišne mjere, a na toj se razini primjenjuje i sve mjere iz ranog upozorenja.

Primjenom mjera pritom se očekuje postizanje niza ishoda, pri čemu se u dokumentu primjerice navodi da je zajamčena sigurnost opskrbe plinom svih zaštićenih kupaca, nije narušeno tržišno natjecanje ni pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta plina, lanci opskrbe koji su ključni za društvo nisu ugroženi, odnos ponude i potražnje na plinskom tržištu je uravnotežen, dobrovoljne uštede u potrošnji plina odražavaju se u smanjenju potrošnje energije, itd.

Izvanredno stanje – 11 stupnjeva smanjenja ili obustave plina

Treći krizni stupanj je izvanredno stanje, a proglašava ga Vlada na prijedlog ministra i u slučaju iznimno visoke potražnje za plinom, znatnog poremećaja u opskrbi ili drugog znatnog pogoršanja stanja opskrbe plinom te u slučaju da su provedene sve relevantne tržišne mjere, ali opskrba plinom nije dostatna za zadovoljenje preostale potražnje, tako da se dodatno moraju uvesti i netržišne mjere, posebno s ciljem zaštite opskrbe plinom zaštićenih kupaca.

Prema Planu, u razini izvanrednog stanja mogu se poduzeti mjere kao što su maksimalno povećanje proizvodnje prirodnog plina, povećanje uvoza, maksimalno povlačenje plina iz skladišta, korištenje zakupljenih kapaciteta transportnog sustava, obvezan prelazak na drugo gorivo, obvezno smanjenje ili obustava isporuke prirodnog plina, ograničavanje izvoza, smanjenje ili obustava isporuke, itd.

Pritom se navodi i ukupno 11 stupnjeva nakon kojih može doći do smanjenja ili obustave plina.

Riječ je o mjerama koje u prvom stupnju predviđaju – smanjenje isporuka prirodnog plina dvama kupcima izravno priključenim na transportni sustav – HEP-Proizvodnji do 62.000 kubika na sat, a kutinskoj Petrokemiji na 60.000 kubika na sat, kao i smanjenje isporuke prirodnog plina rafinerijama nafte kupca izravno priključenog na transportni sustav – Ine na 10.000 kubika na sat.

I daljnji stupnjevi reguliraju obustavu isporuka prirodnog plina kupcima priključenim na transportni sustav, kao i kupcima na distribucibucijskom sustavu, dok posljednji, jedanaesti stupanj predviđa “smanjenje isporuke plina HEP-u i zaštićenim kupcima do razine na kojoj se osigurava opstojnost plinskog sustava”.

Po podacima iz Plana, na temelju prosječne potrošnje plina u proteklih pet godina (oko 20,5 milijardi milijardi kilovatsati – kWh), a temeljem toga je izračunato da je dobrovoljni doprinos smanjenja potrošnje od 15 posto za Hrvatsku oko 3,1 milijarda kWh te je ciljana ukupna potrošnja u Hrvatskoj od 1. kolovoza 2022. do 31. ožujka 2023. godine 17,4 milijarde kWh.

Uz to se u zaključnim razmatranjima navode i moguće uštede potrošnje plina HEP – Toplinarstva za toplinsku energiju, a navodi se i kako je, zbog proglašenog ranog upozorenja, u pripravnosti i Termoelektrana Rijeka, s instaliranim kondenzacijskim blokom snage 320 megavata (MW). Termoelektrana ima mogućnost brze regulacije opterećenja u rasponu od 25 posto do 100 posto, što ju čini izrazito prilagodljivom u promjenama u elektroenergetskom sustavu, a kao pogonski energent koristi loživo ulje, navodi se u dokumentu.