Cijena prirodnog plina koji je HEP preuzeo od Ine bit će 41 euro po megavatsatu, odlučila je vlada u srijedu ističući da će se tom odlukom osigurati plin za 120 tisuća hrvatskih građana koji trenutno nemaju osiguran plin.

Komentirajući naime odluku o cijeni i raspodjeli kapaciteta prirodnog plina kojeg je Hrvatska elektroprivreda preuzela od proizvođača prirodnog plina – Ine, ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović rekao je da će ta cijena biti 41 euro po megavatsatu te da će se tom odlukom osigurati plin za 120 tisuća hrvatskih građana koji trenutno nemaju osiguran plin. Plin će se, naglasio je, usmjeriti i prema distributerima koji trebaju pokriti svoje gubitke, a sve kako bi cijena za krajnjeg korisnika do 31. ožujka ostala na istoj razini.

“Plin će se ovom odlukom usmjeriti i bolnicama, školama, vrtićima, velikom broju javnih institucija kako bi im osigurali plin po pristupačnim cijenama i za 7.800 domaćinstava koji su u okviru samostalnih toplinskih sustava diljem Hrvatske”, rekao je Filipović.

Vlada je donijela i Uredbu o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije, pri čemu je Filipović podsjetio da je 14. rujna donesena odluka po kojoj će Ina sav plin koji se proizvede u Hrvatskoj prodati HEP-u po cijeni od također 41 eura po megavatsatu.

Istaknuo je da je nakon toga identificirano sedam kupaca koji imaju fiksne ugovore s Inom i koji se ne mogu jednostrano raskinuti. Stoga je, naveo je, prijedlog da se tih sedam kupaca i njihovi fiksni ugovori ostave Ini sve do završetka tih ugovora. Nije naveo kojih je to sedam kupaca.

Također istaknuo je i da Ina koristi dio plina za vlastitu proizvodnju, a ima i dva ugovora, jedan je s talijanskim ENI-jem, a drugi s grčkim partnerima. Dio koji se odnosi na ENI, kaže Filipović, niti fizički se ne može usmjeriti prema Hrvatskoj, pa je prijedlog da se u izmjeni uredbe naprave izuzeci koji su zanemarivi u odnosu na ukupnu količinu koji će HEP dobiti od Ine.

Obrazlažući izmjene zakona o terminalu za ukapljeni prirodni plin, ministar je kazao da se pored projekta za izgradnju infrastrukture terminala za ukapljeni prirodni plin uređuje i podprojekt gradnje mjesta za opskrbu ukapljenim prirodnim plinom.

“Kako bi se zadovoljilo tržište u kratkoročnom razdoblju i do 2030. godine u Hrvatskoj treba postojati minimalno 11 punionica koje će omogućiti punjenje cestovnih vozila, a neke od njih će trebati omogućavati i punjenje plovnih objekata”, kazao je Filipović, dodavši da obzirom na to da je od izbora mjesta lokacije za opskrbu ukapljenim prirodnim plinom prošlo gotovo četiri godine napravljena je revalorizacija optimalnih mjesta za opskrbu tim plinom.

Donošenjem spomenutog zakona, kazao je, pitanje mjesta za opskrbu ukapljenim prirodnim plinom neće se vezivati isključivo za određenu lokaciju, u ovom slučaju područje Mlake u Luci Rijeka, već će se odabrati optimalna lokacija mjesta opskrbe tim plinom uzimanjem u obzir svih tehničkih, prostornih i financijskih parametara.