Ministar državne imovine Goran Marić u utorak je na konferenciji “Državno, a efikasno” uz ostalo istaknuo da njegovo Ministarstvo ostaje dio Vlade i neće se spajati s nekim drugim, te da uz druge aktivnosti priprema slanje tisuća zahtjeva prema DORH-u za iseljenjem iz državne imovine/stanova.

“Vlada je osnovala Ministarstvo državne imovine i neće ga ukidati niti spajati, a na podmetanja se ne osvrćem”, kazao je Marić na konferenciji koja je analizirala može li državno biti efikasno i u kojem smjeru ide upravljanje državnom imovinom, a koja je u organizaciji poslovnog tjednika Lider okupila više od 200 predstavnike javnog i privatnog sektora.

Profesor s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Darko Tipurić uvodno je poručio da u upravljanju državnom imovinom, kao i u procesima privatizacije i drugima vezanim za tu imovinu, treba imati u vidu ekonomski javni interes s naglaskom na radikalnu promjenu upravljanja.

Ministar Marić iznio je kako Ministarstvo državne imovine kao dioničar upravlja s 35 strateških trgovačkih društava i društava od posebnog interesa, kao i s pet drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa ukupne nominalne vrijednosti 43 milijarde kuna.

Kada su u pitanju nekretnine, Ministarstvo upravlja sa 6.098 stanova, 3.708 poslovnih prostora, 3.583 građevinska zemljišta, 332 bivše vojne nekretnine, 3.022 garaže i garažnih mjesta te 14 kampova.

“Analiza poslovanja strateških društava u razdoblju od 2010. do 2016. pokazala je da su poslovala pozitivno, ali mogu i moraju biti efikasnija i učinkovitija. Postoji prostor za smanjene troškova i povećanje prihoda uz povećanje razine profesionalnosti i stručnosti u poslovanju strateških trgovačkih društava. Bitan je način upravljanja, koji mora odgovoriti na zadatke i očekivanja vlasnika u skladu s tržišnim okolnostima, ulogom i potencijalima pojedinog društva”, kazao je Marić.

Najavljujući aktivnosti prema DORH-u, rekao je kako je “začuđujuće koliko je slučajeva u kojima se državno koristi kao da je privatno”, ocijenivši da su svi koji su bespravno useljeni u državne stanove zapravo “jako drski, jer su uselili u državno, a ponašaju se kao da je njihovo i pritom govore: ‘Zar sam se za to borio da me država izbacuje?'”.

To je, kako je rekao, neodrživo, kao i to što je zadnjih 20-ak godina puno toga otuđeno, a u zemlji ima raznih problema s državnom imovinom, kao i s time da postoji dosta općina i mjesta koje čak nemaju zemljišne knjige, niti se zna što je čije.

Važnost rada Ministarstva državne imovine u sređivanju stanja u tvrtkama i općenito nekretninama u državnom vlasničkom portfelju oslikao je podatkom da se u godinu dana rada tog Ministarstva nominalna vrijednost portfelja dionica poduzeća u vlasništvu i suvlasništvu države kojim upravlja Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) smanjila za 1,2 milijarde kuna i sada iznosi 5,3 milijarde kuna.

“Registar državne imovine je nepotpun, neprocijenjene imovine u postupku pretvorbe i privatizacije ima na tisuće, a ima i dosta dugotrajnih i kompliciranih postupaka prodaje dionica i poslovnih udjela. Primjerice u državnom portfelju do sada je bilo osam kampova, a onda smo ih našli još šest. Nedavno smo pronašli i jedan hotel u središtu Pule, koji je u vlasništvu države, a nije tako evidentiran, te će se i to početi rješavati. U Grazu kod Ploča našli smo više od deset zapuštenih državnih nekretnina i nadamo se da će se uskoro moći dati u zakup”, najavio je Marić.

Najgora imovina je ona koja je zapuštena i neaktivna, slijedom čega je cilj Ministarstva, kao i novog zakona o upravljanju državnom imovinom koji bi trebao biti donesen za dva tjedna, efikasnije upravljanje državnom imovinom i njezino stavljanje u funkciju što kvalitetnije i što je prije moguće, rekao je Marić.

Najavio je promjenu načina privatizacije, odnosno više se neće tražiti prvo neobvezujuće ponude s iskazom interesa, jer to znatno produljuje proces prodaje, nego će se odmah tražiti ponuda, a osvrnuo se i na procjene vrijednosti nekretnina, dionica ili poslovnih udjela koji se prodaju dodajući da su “procjene velika prepreka aktiviranju državne imovine”.

“Loša procjena i previsoke cijene u prodaji mogu deprimirati ulagače i može značiti i da se nitko neće javiti. Stoga ćemo se i tim problemom snažnije baviti kako bi prodaje bile uspješnije”, poručio je Marić.

Velikim potencijalom ocijenio je pomorsko dobro te vojarne, koje su često problem jer nisu ušle u prostorne planove.

“Od aktiviranja i zakonskog definiranja pomorskog dobra te vojarni i neprocijenjenog zemljišta, kao i rješavanjem problematike rezerviranih dionica, a pitam se tko je i zašto u zadnjih 25 godina toliko toga rezervirao, država može dobiti nekoliko milijardi kuna i to joj može pomoći u smanjenju duga”, ocijenio je ministar državne imovine.

Na odlasku s konferencije u prolazu je na pitanje novinara što je s vojarnom koja je ovih dana darovana Splitu, a  tom ju je gradu već bio darovao bivši premijer Ivo Sanader, kratko odgovorio da je to Sanaderovo darovanje bilo poništeno.