‘Depopilacija nije pitanje svjetonazora, religije ili političkih različitosti, ona je temeljno strateško pitanje gospodarskog i ukupnog razvoja zemlje. Ali u Hrvatskoj je važnije opstati na vlasti, sačuvati svoju političku vojsku i okruženje’, kaže umirovljeni demograf Stjepan Šterc

Premda odnedavno umirovljen demograf, Stjepan Šterc radi više nego ikad. Osim što na Hrvatskim studijima pokreće nove studijske programe Demografije i Hrvatskog iseljeništva, koji bi od jeseni trebali postati redoviti, preko tjedna kao vanjski suradnik vodi tri kolegija, a vikendima obilazi Hrvatsku i drži pozivna predavanja. Upravo se vratio iz Fažane, gdje je održao nekoliko predavanja, prije toga u Vrgorcu je nastupio na poziv Društva Vrgorčana, a boravio je i u Osijeku kao gost Zajednice povratnika Osječko-baranjske županije. Domaćinima u pravilu analizira posebnosti njihove sredine, iznosi projekcije budućnosti, radne snage, odnos mlađeg i starijeg stanovništva te modele za prevladavanje demografskih deficita.

Upozorava na brojke prirodnoga gubitka stanovništva u zemlji jer Hrvatska godišnje bilježi 16.000 više umrlih nego rođenih. Usprkos tomu, nema ozbiljnije reakcije Vlade. Prošle godine zabilježeno je 400-tinjak novorođenih više nego 2017. godine pa se to prikazuje kao uspjeh demografske politike, no to je posljedica okolnosti na koje vladine mjere nisu utjecale, a i dalje ostaje velik prirodni pad. Osim toga, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, godišnje zemlju napušta pedesetak tisuća ljudi godišnje, uglavnom mladih, obrazovanih i stručnih, ali taj se broj odnosi samo na one koji su odlazak prijavili. Prema statistikama zemalja useljavanja – Njemačke, Austrije i Irske – realan broj iseljenih bliži je 80.000. Samo u Njemačku godišnje useli između 55 i 58 tisuća Hrvata.

NACIONAL: Zna li se koliko djece godišnje iseljava iz zemlje?

Osnovne i srednje škole redovito, imenom i prezimenom, dostavljaju broj učenika Državnom zavodu za statistiku i resornom ministarstvu. Prema tim izvješćima, od 2007. do 2017. učenika je 84.000 manje. Kada nešto pripišemo manjem broju rođenih i nešto umrlih, ostaje podatak da je iz zemlje iselilo najmanje 63.000 djece. Prema uobičajenim parametrima djeca čine otprilike 22 posto ukupno iseljenih pa možemo zaključiti kako je posljednjih deset godina iz zemlje iselilo oko 320.000 ljudi. Prirodni pad je u tome razdoblju bio 114.000, što znači da smo ljudi u zadnjih deset godina izgubili više od 430.000 stanovnika….