Objavljeno u Nacionalu br. 487, 2005-03-15

Nacional otkriva pozadinu međunarodnog spora koji je pokrenuo glavni izvođač radova na tunelu Mala Kapela, pokušavajući izbjeći povrat ugovorenih premija koje potražuju Hrvatske autoceste zbog aljkavo obavljena posla i nepoštivanja rokova

Tunel Mala Kapela pokazao se najtežom preprekom na dosad izgrađenoj trasi autoceste Zagreb – Split. Ne toliko zbog tvrdoće velebitskog kamena, koliko zbog financijskih, poslovnih i pravnih okolnosti pod kojima se odvijaju radovi na tunelu čijim će puštanjem u promet autocesta funkcionirati kao cjelina. Mala Kapela zapravo je poveznica sjeverne i južne trase autoceste. Tunel Mala Kapela postao je predmetom međunarodnog sudskog spora, povodom za demonstraciju neuobičajenih poslovnih poteza talijanske specijalizirane tvrtke za gradnju tunela, ali i začudnih odluka suda u Ferrari. Talijanska tvrtka Coopcostruttori, koja je prema ugovoru sve radove u tunelu Mala Kapela, dugačkom 5760 metara, trebala završiti do 30. studenog 2004., tužila je investitora radova Hrvatske autoceste za prijevaru. Kada je ustanovljeno da talijanska tvrtka nije završila posao u predviđenom roku, a da je pojedine radove izvela vrlo površno i nekvalitetno, Hrvatske autoceste ne samo da nisu Talijanima htjele isplatiti ostatak dogovorene premije za skraćenje roka izgradnje i dovršenje tunela, nego su Cassi di risparmio, banci iz Ferrare, na naplatu dostavile izdanu garanciju na isplatu premija u iznosu od 48 milijuna kuna. Coopcostruttori su u dogovoru sa spomenutom bankom takvu odluku pred sudom prikazali kao klasičnu prijevaru Hrvatskih autocesta, te odlučili spriječiti primjenu uobičajenih europskih pravnih i poslovnih normi. Sud je na osnovi tvrdnji Coopcostruttorija, tvrtke s preustrojem u stečaju, te na temelju jednog novinskog članka u Jutarnjem listu i neautentično prevedenog zapisnika s gradilišta tunela Mala Kapela radi utvrđivanja stanja radova 1. prosinca 2004. donio privremenu mjeru. Štiteći se od pogreške, sud je na temelju dvojbenih dokaza 25. siječnja 2005. ipak donio privremenu mjeru, kojom je zabranio Cassi di risparmio da isplati Hrvatskim autocestama 6 milijuna eura, iako su one imale neopozivu, na prvi poziv i bez protesta naplativu garanciju. Isti tekst garancije priložio je i Mečelj, na temelju čega se hrvatsko Ministarstvo gospodarstva uspješno naplatilo u slučaju Željezare Sisak. Prošlog je tjedna pred sudom u Ferrari održano ročište, a ovih dana će se znati i presuda.

APENINSKA LOGIKA Iako su u zapisniku od 1. prosinca priznali grešku, Talijani ne žele vratiti isplaćene premije TALIJANSKI FUŠERAJ Šest kilometara betonskih kanalizacijskih cijevi propušta vodu i mora se zamijenitiNo bez obzira na odluku talijanskog suda i četverodnevnu blokadu radova na tunelu 120 radnika kojima Coopcostruttori nije osigurao uvjete za normalnu isplatu plaća za prosinac, siječanj i veljaču, to neće dovesti u pitanje otvaranje tunela i rok završetka radova na autocesti Zagreb – Split. Tunel Mala Kapela bit će otvoren do 30. lipnja 2005., odnosno do početka turističke sezone.

Hrvatske autoceste i Coopcostruttori, societa cooperativa, iz Argente kraj Ferrare, sklopili su 19. travnja 2002. ugovor kojim će talijanska tvrtka tunel dugačak 5,8 kilometara sagraditi za 261.750.000 kuna, plus PDV. Ugovorena cijena bila je više nego povoljna, jer je tunel Sveti Rok stajao oko 800 milijuna kuna, a stotinu metara je kraći od Male Kapele. U srpnju 2003. naručitelj i izvođač radova potpisali su dopunski ugovor kojim se rok dovršetka radova na tunelu skraćuje na 30. studenog 2004., kao nepromjenjiv rok, koji ne podliježe produljenju, a sve kako bi se omogućilo puštanje tunela u promet u ljeto 2005. Ugovor su potpisali Stanko Kovač u ime Hrvatskih autocesta i Giorgio dal Pozzo u ime Coopcostruttori. U slučaju ispunjenja uvjeta ugovora i dovršetka svih ugovorenih radova najkasnije do zadanog roka, ugovorne strane su dogovorile i ukupnu premiju u korist izvođača od 48 milijuna kuna, plus PDV. Spomenutom dopunom ugovora previđeno je da će se premija obračunavati mjesečno, kao predujam pojedinog dijela premije u odgovarajućim iznosima određenim u skladu sa stvarno izvršenim radovima pojedine vrste i međurokovima. Ali ugovorne strane su odredile da je u slučaju neispunjenja svoje obveze u cijelosti i u zadanom roku izvođač dužan naručitelju vratiti sve iznose isplaćene predujmovima dijelova premije, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom. Dopunskim ugovorom utvrđeno je i osiguranje predujmova premije. Radi osiguranja povrata isplaćenih iznosa predujmova premije, izvođač Coopcostruttori je bio dužan prije obračuna predujma dostaviti Hrvatskim autocestama bezuvjetnu bankovnu garanciju ili garanciju osiguravatelja. Tako je Coopcostruttori dostavio garanciju Casse di risparmio iz Ferrare. Ugovorne strane su suglasno odredile posebne međurokove i premije za pojedine glavne vrste radova, i to: za iskop tunelskih cijevi premiju od 30 milijuna kuna, za izradu betonskih obloga premiju od 15 milijuna kuna te za dovršetak poprečnih prolaza tunela u kojem je brzina vožnje 100 km/h još premiju od 3 milijuna kuna. Ukupno 48 milijuna kuna premija.

Sve je bilo u redu do studenog 2004. Hrvatske autoceste isplatile su talijanskoj tvrtki 45 milijuna kuna premije. Kada su na zajedničkom obilasku gradilišta tunela Mala Kapela 1. prosinca 2004. ustanovili da svi radovi nisu izvedeni, HAC nije platio preostala 3 milijuna kuna. Budući da je ugovorom predviđena bankarska garancija i povrat cjelokupnog iznosa ako radovi nisu izvršeni u zadanom roku, Hrvatske autoceste su aktivirale dobivena jamstva banke iz Ferrare u iznosu od 6 milijuna eura, što je u skladu s europskim uzusima poslovanja. To se Talijanima nije svidjelo. No u zapisniku od 1. prosinca 2004., koji su u ime HAC-a potpisali glavni inženjeri Frane Sorić i Darko Šošić, u ime IGH kao nadzorne službe glavni nadzorni inženjer Ivan Kršić i inženjer Dinko Žele, te u ime Coopcostruttorija direktor projekta Luciano Gennai, menadžer radova Massimo Anderolli i glavni inženjer gradilišta Dragomir Jakšić, utvrdilo se da je iskop tunela i osiguranje iskopa tunelskih cijevi izvedeno u potpunosti, ali su u sustavu dreniranja i odvodnje uočeni mnogi nedostaci. Šest kilometara tunelske kanalizacije postavljeno je od betonskih cijevi koje propuštaju vodu, a Talijani nisu predočili izvještaj o ispitivanju vodonepropusnosti sustava centralne odvodnje. Potom je u zapisniku naveden dugačak popis betonsko i armirano betonskih radova koji nisu izvedeni, nema betonskih obloga, rubnjaka na poprečnim prijelazima za vozila i pješake i zaustavnim nišama. Kolnička konstrukcija na mjestima poprečnih prijelaza za vozila nije do kraja završena, jer joj je nedostajala posteljica. Hidrantske niše nisu bile dovršene, istočna (lijeva) tunelska cijev je izvedena, ali u njoj nije provedeno reprofiliranje. Uočeni su nedostaci na sanaciji pukotina iskopa tunelske cijevi, na građevinama na sjevernom i južnom portalu tunela, nisu dovršeni radovi na predusjecima i glavnoj trasi tunela.

Najveći problem je bila odvodnja, što znači da se šest kilometara betonskih kanalizacijskih cijevi koje su postavili Talijani, a koje su propuštale vodu i ugrozile ne samo sustav odvodnje, nego i sigurnost tunela, morati izvaditi i zamijeniti plastičnim cijevima u betonskoj oblozi. I dok je HAC najavio da će zbog neizvršavanja ugovornih obveza naplatiti garanciju, Coopcostruttori je uporno pokušavao dokazati da su svi nedovršeni i loše obavljeni radovi sitnica. Talijanska tvrtka je tražila da HAC ipak potpiše sporazum o okončanju radova. To što su se u zapisniku odgovorni ljudi Coopcostruttorija složili da posao nije napravljen dobro i na vrijeme, kao da nije bilo važno. Ali u HAC-u nisu znali da je talijanska tvrtka istodobno dok je pokušavala okončati posao i dobiti potpis da je uspješno i na vrijeme okončala radove, podnijela tužbu protiv Hrvatskih autocesta. U tužbi podnesenoj civilnom sudu u Ferrari napominje se kako je doista sklopljen ugovor za priznavanje premije za prijevremeno predane poslove do 30. studenog 2004. u iznosu od 6,4 milijuna eura. Isto tako napominje se da je Cassa di risparmio priskrbila neponištive garancije br. 0513363 i 0514410, kojima se obvezuje HAC-u isplatiti 6 milijuna eura ako izvršitelj radove ne obavi do 30. studenog 2004. Ali u tužbi se tvrdi kako u zapisniku od 1. prosinca piše da je “došlo do kompletiranja radova, osim nekih skromnih izvedbenih imperfekcija”, koje su nastale na osnovi nedovoljne koordinacije s investitorom i na osnovi, navodnih, dodatnih radova. U tužbi se tvrdi da “Udruženje Hrvatske autoceste nije postupilo kako je bilo traženo u formalnom zapisniku oko predaje radova” te je “bez motiva i na nedopušten način prisvojilo garanciju i zahtijeva od Cassa di risparmio iz Ferrare isplatu garantiranog iznosa. Na osnovu ovog nedopuštenog ponašanja, investitor je nanio štetu oko završetka radova, prisvojio garanciju plaćanja i na taj način bez ikakvog razloga nanio veliku štetu Izvanrednoj administraciji (stečajnoj upravi) Coopcostruttori. U ime prava, postupak od strane Udruženja HAC smatra se nedopuštenim”, te se od suda traži da zabrani Cassi di risparmio isplatu traženih premija. “Dolazi do izražaja štetno ponašanje Udruženja, koje prijevarom želi tražiti plaćanje garancije, iako je došlo do ostvarenja rezultata i do stvaranja uvjeta zbog kojih se tražila navedena garancija, radovi su izvršeni do 30. studenog 2004. godine”, izravno se tvrdi u tužbi Coopcostruttorija protiv HAC-a.

Sud u Ferrari je prvo za suca u postupku početkom siječnja 2005. imenovao Stefana Giusbertija, koji je najavio raspravno ročište za 19. siječnja 2005. Sud je konstatirao da je Coopcostruttori zatražio privremenu mjeru bez saslušanja druge strane, predočavajući fotokopiju članka iz Jutarnjeg lista od 26. studenog 2004. iz “kojeg proizlazi da su radovi iz ovoga slučaja bili završeni u dogovorenom terminu”. U afirmativnom članku Krešimira Žabeca u Jutarnjem listu pet dana prije zapisnika zajedničke komisije ističe se da je Coopcostruttori završio svoj dio posla, da se završava betoniranje, te da počinje opremanje i asfaltiranje tunela. “Završetkom radova u utorak talijanska tvrtka će radove privesti kraju mjesec dana prije roka zacrtanog u osnovnom ugovoru s HAC-om. Zahvaljujući tome, Talijanima će biti isplaćeno 48 milijuna kuna koji im pripadaju aneksom ugovora”, javljao je reporter Žabec radosne vijesti, najavljujući da bi se kroz najduži hrvatski tunel prvi vozači mogli voziti već u svibnju 2005. Nitko nije pomislio da će se velika radna pobjeda pretvoriti u međunarodni pravni spor, niti da će novinski članak biti nit vodilja jednog europskog suda. Pregledavajući dokumente koje je dostavio tužitelj, neauteničan i loše preveden zapisnik iz kojeg su pojedini dijelovi izostavljeni, vrlo vjerojatno ne slučajno, te članak u Jutarnjem listu, sud je smatrao da ima primjerene razloge, pozivom na članak 700. Zakonika o civilnom postupku, izdati privremenu mjeru. Njome sud u Ferrari “zabranjuje Cassi di risparmio iz Ferrare plaćanje tražene sume od strane Udruženja Hrvatske autoceste na osnovi garancija”. Sud je odredio da će se u raspravi 9. ožujka 2005. potvrditi, opozvati ili primijeniti privremena mjera. Što je nakon glavne rasprave prije nekoliko dana odlučio sud u Ferrari, znat će se uskoro. Ali već donošenja privremene mjere pod upitnim okolnostima i uz predočenje nikakvih ili skromnih dokaza nije uobičajeno, te ulijeva sumnju u ispravnost sudske odluke.

Začuđuje i ponašanje Casse di risparmio. Iako bi sve europske banke nakon neopozive, na prvi poziv i bez protesta dostavljene garancije platile doznačeni iznos istog dana ili sutradan, banka iz Ferrare, očito u dosluhu s Coopcostruttori, na to se oglušila. Uplata HAC-u nije stigla ni dvadesetog dana, kada je sud prihvatio tužbu i donio privremenu mjeru kojom je banci zabranio isplatu. Radnici koji su za Coopcostruttori gradili tunel potražuju od Talijana za plaće 3,5 milijuna kuna, bruto oko 5 milijuna kuna. Zbog neisplaćenih plaća četiri dana su blokirali radove na tunelu, tražeći od HAC da im pomogne. Raznim podizvođačima u Hrvatskoj talijanska tvrtka ostala je dužna oko 40 milijuna kuna, a hrvatskoj državi na ime PDV-a i doprinosa još 5 milijuna kuna. Kod Hrvatskih autocesta talijanska tvrtka ima još svojih 4,3 milijuna kuna, kojima bi se mogle isplatiti zaostale plaće. HAC je to spreman napraviti, ali u Hrvatskoj više nema nikoga tko predstavlja talijansku tvrtku i tko tu isplatu može potpisom odobriti. Coopcostruttori nije otklonio nedostatke u tunelu, nego je HAC u posao morao uvesti drugog izvođača. Vijadukt Zagreb na natječaju je dobio posao pa ponovno iskopava već postavljene cijevi za odvodnju te postavlja šest kilometara novih plastičnih cijevi u betonskoj oblozi. Kada se završi taj dio posla, HAC ima ugovor s Dalekovodom za dobavu opreme i montažu rasvjete i ventilacije. Do puštanja tunela u promet ostalo je tri i pol mjeseca. U HAC-u su optimisti, vjeruju da će se svi rokovi poštovati a tunel pustiti u promet uoči početka turističke sezone.

NEMAR U IZVEDBI RADOVA NA TUNELU MALA KAPELA
Nedostaci u sustavu odvodnje i dreniranja
1. Šest kilometara tunelske kanalizacije propušta vodu
2. Nema betonskih obloga
3.Nedostatak rubnjaka na poprečnim prijelazima za vozila i pješake i zaustavnim nišama
4. Nije završena kolnička konstrukcija na mjestima poprečnih prijelaza za vozila
5. Nisu dovršene hidrantske niše
6. Nije provedeno reprofiliranje istočne tunelske cijevi
7. Uočeni su nedostaci na sanaciji pukotina iskopa tunelske cijevi
8. Nisu dovršeni radovi na predusjecima i glavnoj trasi tunela