“Ne bi se trebalo javno govoriti da se Ukrajini šalje oružje. Takve se stvari moraju raditi u tajnosti. To bi trebala biti državna i vojna tajna. Kako je letjelica pala usred prostora Studentskog doma na Savi tako je mogla ući u prostor zračne luke i udariti u putnički zrakoplov pun putnika. Nisam siguran da bi u tom slučaju NATO izašao s priopćenjem da je pratio letjelicu”, govori za nacional.hr stalni sudski vještak za balistiku Dubravko Gvozdanović.

Velika je pogreška kada se javno govori, a što mediji zdušno prenose, da Europa i SAD naoružavaju ukrajinske snage

To je veliki politički gaf. Ovakvi nastupi su pogrešni. Ne smije se javno govoriti kakvo se oružje i koliko se oružja šalje u Ukrajinu. Pogledajte ovu ‘potegni- puvuci’ zavrzlamu s dostavljanjem borbenih zrakoplova sovjetskog porijekla iz nekih istočnih zemalja članica NATO-a Ukrajini. Posebice se to odnosi na priču o poljskim Migovima 29, a koji su se pretvorili u veliku političku glupost. Ukoliko i postoji takva odluka ona bi se trebala provoditi u tišini, a ne na način da se od nje napravi glazbeno scenski spektakl s Rusima i Ukrajincima u prvim redovima ovog ‘kazališta’. Dobro da još u medije nije izašao i detaljan plan s uključenom rutom dostave i osobnim podatcima s adresama stanovanja dostavljača.

Putnički promet nad Europom je za sada siguran, ali je veliko pitanje zašto NATO nije srušio dron koji je udario u Zagreb

Ako NATO kaže da je pratio ovu letjelicu cijelo vrijeme njene putanje i da je vršio nadzor nad njom, onda zaista zvuči čudno zašto ona nije oborena. Tvrdnja da su nadzirali tu letjelicu, da su ju pratili, a nisu je oborili je zaista katastrofalna s gledišta sigurnosti. Pa letjelica je udarila usred glavnog grada države članice NATO-a. Logično se nameće pitanje bi li netko iz Zapovjedništva NATO-a, a u slučaju da je ova letjelica udarila u restoran krcat ljudima i napravila masakr, odgovarao za posljedice uslijed ‘nečinjenja’ ? Jer ovdje je očito netko pogriješio i nije učinio ono što je morao učiniti (oborio letjelicu)! Kako je letjelica pala usred prostora Studentskog doma na Savi tako je mogla ući u prostor zračne luke i udariti u putnički zrakoplov pun putnika. Nisam siguran da bi u tom slučaju NATO izašao s priopćenjem da je pratio letjelicu.

Oko zračnih luka ne smije postojati nikakva zračna aktivnost koja bi uključivala dronove

Zračni promet se većinom odvija na visinama prosječno od devet do jedanaest tisuća metara stoga najveću opasnost dronovi predstavljaju u urbanim sredinama, u blizini zračnih luka, a koji mogu u slučaju kolizije s putničkim zrakoplovima u slijetanju i polijetanju izazivati strahovite štete. Zbog toga je upravljanje dronovima zabranjeno u krugu od 5 km od aerodroma i na visinama do 50 m. Kada govorimo o bespilotnim letjelicama valja napomenuti kako se radi o sektoru s najvećim rastom u avio industriji. Pošto su danas ovakve letjelice vrlo lako dostupne svima, a ujedno su i vrlo jeftine te u pravilu radi manjih dimenzija i teže uočljive predstavljaju ozbiljan sigurnosni problem. Posebice jer se mogu opremiti raznim dodatcima te kao takve rabiti i za izvođenje terorističkih djela ukoliko se opreme špijunskim kamerama i primjerice natovare eksplozivom. U Republici Hrvatskoj osnovni propis kojim se regulira uporaba bespilotnih letjelica jest Zakon o zračnom prometu iz kojeg proizlaze i Pravilnici koji daljnje preciznije propisuju način i kategorizaciju bespilotnih letjelica. Hrvatska se kao članica EU obvezala prihvatiti pravne regulative Europske uprave za zrakoplovnu sigurnost. Valja napomenuti da EU uporabu bespilotnih letjelica do 150 kg u civilne svrhe kao i uporabu državnih bespilotnih letjelica bez obzira na vojnu ili nevojnu namjenu nije regulirala vlastitim propisima već je to ostavila u nadležnost državama članicama.