Maruška Vizek, pomoćnica ravnateljice sa zagrebačkog Ekonomskog instituta, u utorak je komentirala studiju “Utjecaj pandemije covid-19 na poslovanje mikro, malih i srednje velikih poduzeća u Republici Hrvatskoj” u kojoj je, osim po veličini poduzeća, analizirano stanje po županijama te djelatnostima.

Vizek je istaknula da rezultati nisu toliko loši kao što se očekivalo.

“Kod privatnih mikro, malih i srednjih poduzetnika, s obzirom na narativ i dramu, rezultati su i više nego povoljni. Vidi se pad aktivnosti, ali može se objasniti. Državne potpore odigrale su bitnu ulogu u stabilizaciji tog segmenta gospodarstva”, rekla je, istaknuvši da se podaci odnose samo na pravne osobe, dok za obrtnike podatke nemaju.

U 2020. godini bilo je 3317 tvrtki više, a Vizek pojašnjava da se gotovo 30 posto odnosi na novoosnovane kompanije u građevinarstvu te je povukao  i sektor pomoćnih administrativnih usluga.

“Oni koji su ostvarivali dobit prije krize, nastavili su ostvarivati i nakon krize”

“Manji je ukupni iznos prihoda koji su ostvarili. Najveći pad bilježe srednji, potom mikro, a mali su ostvarili najmanji pad. Određene grupacije poduzetnika uspjele su se snaći bolje od drugih. Oni koji su ostvarivali dobit prije krize, nastavili su ostvarivati i nakon krize”, rekla je, dodavši da oni koji su bilježili pad, nastavili su padati i nakon krize.

Mikro, mali i srednji poduzetnici ne bilježe velik pad zaposlenosti. Kod mikro poduzetnika iznosi 0,5 posto, kod mallih 3,7 posto, a kod srednjih je 7,3 posto.

“Rezultati sve tri skupine su najmanji, može se objasniti da su najfleksibilniji – mala poduzeća mogu se lakše prilagoditi na krizu, što im je dalo i više prostora. Srednja i velika poduzeća koja nismo imali u analizi često su vrlo tromija i treba više vremena da se donesu odluke”, prokomentirala je.

“Ispalo je da je biti malen u takvoj situaciji prednost”, pojasnila je Vizek u programu N1 Televizije.

Što se tiče prosječne plaće, navodi da su mikropoduzeća u pravilu tek osnovana i naglasak je na rastu koji mora doći iz organskih izvora. “Ona nisu u stanju generirati velike prihode ni isplaćivati velike plaće. Srednja poduzeća su već etablirana te imaju sofisticiranije funckije na kojima su visokoobrazovani ljudi.”

“Od državnih potpora najveću korist ostvarila velika poduzeća”

U ovoj studiji nije napravljena evaluacija koliko su poduzećima pomogle državne potpore. “Ne možemo razlučiti što je eurospki novac, a što su covid-potpore”, rekla je, istaknuvši da su od državnih potpora najveću korist ostvarila velika poduzeća.

Najveći udarac pretrpjela je Dubrovačko–neretvanska županija, dok su kontinentalne županije, koje nisu orijenirane na turizam, ostvarivale pluseve što “dominantno dolazi ili iz industrije ili poljoprivrede.” Tu se ističu Koprivničko-križevačka, Varaždinska, Virovitičko-podravska, Vukovarsko-srijemska i Požeško-slavonska županija.

“Ovo će biti prva godina da će se u Hrvatskoj dogoditi ekonoska različitost između županija”, kaže Vizek.

Prema djelatnostima, najveći rast bilježi sektor rudarstva, građevinarstva te informacije i komunikacije. “Građevinarstvo i rudarstvo su povezani, pa kad raste građevinarstvo raste i rudarstvo. Kad su u pitanju informacije i komunikacije, svi smo se preselili online pa su se tražili takvi vidovi usluga”, pojasnila je.

Sektori koji generiraju nedostatak u državnom proračunu

Ministar financija Marić najavio je rast gospodarstva od osam posto.

“Što vrijeme više odmiče čini se da je ekonomski oporavak snažniji nego što se očekivalo. Ekonomska aktivnost raste i gospodarski rast bi mogao biti kako Ministarstvo prognozira”, rekla je, podjetivši da smo imali i dobru turističku sezonu.

Na pitanje o reformi zdravstva, istaknula je kako ona nije stručnjak za zdravstveni sutav i da se ne usudi govoriti na tu temu. “Očito je da je reforma potrebna. Situacija izgleda kao film Beskrajan dan. Uvijek isti sektori generiraju nedostatak u državnom proračunu”, zaključila je Vizek.