Glavni izvor vitamina D je njegova sinteza u koži pod utjecajem izlaganja suncu. Najbogatiji prirodni izvor vitamina D3 u hrani su ulje jetre bakalara i drugih masnih riba. Preporučljivo je konzumirati tunu, srdelu, skušu, losos, plodove mora, shiitake gljive, jetru i žumanjak jajeta, piše portal vitamini.hr.

Studije objavljene ove godine u časopisu Journal of Infection and Public Health su pokazale da dodaci prehrani bogati vitaminom D pokazuju protektivna svojstva kod respiratornih infekcija. Predlaže se konzumacija 25-50 µg dnevno bez izraženih nuspojava. Istraživanja pokazuju kako veće preporučljive koncentracije vitamina D mogu pomoći u smanjenju rizika od zaraze virusnim bolestima te održati imunitet, snagu mišića i gustoću kostiju, dok se niske koncentracije vežu uz maligne, kardiovaskularne, autoimune, neurološke, respiratorne bolesti, dijabetes i hipertenziju.

Recentna preporuka Britanske službe za javno zdravstvo (NHS) je izdana za cijelu populaciju, a ne samo za rizične skupine. Temelji se na činjenici da se uslijed boravka u zatvorenom razvija velik rizik od razvoja nedostatka vitamina D. Smjernice je izdao i Hrvatski zavod za javno zdravstvo, koji osobama starije dobi ove jeseni preporučuje veći dnevni unos u količini od 800 IJ (20 µg), pod nadzorom liječnika u ograničenom vremenskom razdoblju.

Ove jeseni su izlazak i aktivnosti na otvorenom svakako preporučljivi, pravilna i uravnotežena prehrana se može nadopuniti dodacima prehrani, u kojima su koncentrirani izvor hranjivih tvari. Na taj način se povećava opća otpornost organizma na stresne vanjske utjecaje i pomaže u održavanju pravilnih fizioloških funkcija organizma.

Studije objavljene u The Journal of Alimentary Pharmacology and Therapeutics pokazuju da skoro 50 posto populacije ima nedostatnu koncentraciju vitamina D u krvi, posebice tijekom zime i ako  žive sjeverno od 35. paralele. Učestalost nedostatka vitamina D u dojenčadi i male djece u Europi kreće se od 10 do 30 posto.

Sukladno hrvatskim Smjernicama za primjenu vitamina D preporučena koncentracija vitamina D u krvi u populaciji trebala bi iznositi 75 nmol/L – 125 nmol/L za optimalnu zaštitu od infektivnih bolesti. Nakon provođenja terapije nadomjesnim vitaminom D preporučuje se ponovna provjera koncentracije 25-OH D u krvi nakon tri mjeseca.