Pomalo na marginama traženja i pronalaska cjepiva protiv virusa SARS-CoV-2, ova epidemija iznjedrila je niz zanimljivih znanstvenih tema, a jedna je istraživanje eventualnih pozitivnih učinka vitamina D u prevenciji i liječenju respiratorne bolesti koja je izmijenila svijet u 2020. Tako je prema jednoj studiji objavljenoj na Medscapeu koja analizira podatke iz prvog vala pandemije, nedostatak vitamina D povezan s većom šansom za smrtni ishod kod infekcije covida-19. Oko 60% pacijenata imalo je tijekom hospitalizacije deficit vitamina D, a muškarci u visokom stadiju pneumonije imali su najveći deficit tog vitamina. Nedavno je odjeknula vijest da će Velika Britanija davati besplatne dodatke vitamina D za više od 2,5 milijuna svojih građana koji spadaju u ranjive skupine za razvoj koronavirusne bolesti. Zbog toga smo u razgovoru s našim sugovornicima, liječnicima i znanstvenicima koji su upućeni u recentna istraživanja ove teme, ispitali koji su zaključci brojnih radova koji se bave vitaminom D, može li on postati važno pomoćno sredstvo u prevenciji i liječenju te bolesti i kakve javnozdravstvene politike bi trebalo implementirati kako bi se općenito ojačao imunitet pojedinca i kolektiva u srazu s budućim respiratornim i drugim bolestima.

Imunologinja Martina Mihalj, izvanredna profesorica pri Zavodu za fiziologiju i imunologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, objasnila je da je u relativno kratkom razdoblju, od kada je započela pandemija, objavljeno više stotina izvornih i preglednih znanstvenih članaka koji se bave istraživanjem učinka razine vitamina D u organizmu i ranih terapijskih intervencija s vitaminom D na tijek i ishod infekcije koronavirusom. Kako kaže, neki od znanstvenih radova i osvrta na ovu temu su objavljeni u eminentnim biomedicinskim časopisima poput British Medical Journal i Nature Scientific Reports, a većina autora izvještava o statistički značajno nižim serumskim razinama vitamina D kod oboljelih s teškom kliničkom slikom.

“Nedavno objavljena metaanaliza koja je usporedila rezultate 27 studija nije našla povezanost nedostatka vitamina D i povećanog rizika za razvoj infekcije virusom. Međutim, utvrđeno je 64% više deficita vitamina D u teškim slučajevima u usporedbi s umjerenim kliničkim slučajevima. Nedostatak vitamina D također je povezan s dužom hospitalizacijom i većom stopom smrtnosti. Sukladno tome, nedavno objavljena intervencijska studija u kojoj je dijelu hospitaliziranih pacijenata u terapiju uveden vitamina D u visokim dozama, pokazala je nižu stopu teške kliničke slike koja je zahtijevala intenzivno liječenje, odnosno respirator, i nižu stopu smrtnih ishoda, čak i nakon korekcije za poznate komorbiditete. Dio znanstvene javnosti upozorava da ovakva istraživanja ne sadrže uzročno-posljedične i mehanističke dokaze o ulozi vitamina D u imunološkom odgovoru na virus, ali uzevši u obzir relativno nisku cijenu vitamina D te nisku razinu toksičnosti neke zemlje poput Velike Britanije ipak su se odlučile na uključivanje vitamina D u preventivne i terapijske postupke kod infekcije koronavirusom. Trenutna vladina preporuka za unos vitamina D u Velikoj Britaniji tijekom pandemije iznosi 400 IU/dan, što je nedostatno za postizanje razine od 75 nmol/L u krvi pa se razmatra mogućnost novih smjernica”, objasnila je Martina Mihalj.

Nutricionistica Mirela Marić iz poliklinike Aviva istaknula je da prema zdravstvenim tvrdnjama Europske agencije za sigurnost hrane vitamin C, vitamin B6, vitamin B12, cink, vitamin A, vitamin D, željezo, folati i selen imaju povoljan utjecaj na rad našeg imunološkog sustava. Kako kaže, trenutno u svijetu vlada pandemija hipovitaminoze D jer preko milijardu ljudi ima deficit upravo tog vitamina.

“Do manjka vitamina D dolazi ako se ne izlažete dovoljno Suncu ili vaš organizam ne uspijeva apsorbirati vitamin D koji se proizvede uz pomoć Sunca ili se unese hranom. Tko ima simptome manjka ovog vitamina, može vrlo lako potvrditi ili opovrgnuti svoje sumnje testiranjem krvi. Vitamin D je topiv u mastima i ključan u brojnim tjelesnim funkcijama. Između ostalog pomaže tijelu da apsorbira mineral kalcij koji igra važnu ulogu u tvorbi i održavanju jakih kostiju. Ovaj vitamin također osigurava normalno funkcioniranje mozga, smanjuje upalne procese, daje snagu mišićima, potiče imunitet i štiti od dijabetesa. Znakovi manjka vitamina D uključuju sklonost prehladi, brzo umaranje, krhkost zubiju i kostiju, depresiju i anksioznost. Hrana nije najbolji izvor ovog vitamina, ali možete zadovoljiti dio dnevnih potreba tako da na meniju imate masnu ribu kao što su losos, tuna i skuša, ali i ulje od riblje jetre.w

Kako kaže, nedostatak vitamina D povećava aktivnost renin-angiotenzin sustava, čineći osobe s nedostatkom vitamina D, osobito muškarce, osjetljivijima na smrtonosnu “oluju citokina” covida-19, odnosno dramatičnu prekomjernu reakciju imunološkog sustava. Skupine s najvećim rizikom od ozbiljne zaraze koronavirusom podudaraju se s onima s najvećim rizikom od ozbiljnog nedostatka vitamina D, a to uključuje starije osobe, muškarce, one koji izbjegavaju izlaganje Suncu iz kulturoloških i zdravstvenih razloga, pretile te one koji boluju od kroničnih bolesti pluća, hipertenzije, kardiovaskularnih bolesti ili dijabetesa.

“Najosjetljivija skupina stanovništva, starije stanovništvo, ujedno je i ona s najvećim deficitom vitamina D. Vitamin D može smanjiti rizik od infekcija kroz nekoliko mehanizama. Ti mehanizmi uključuju povećanje broja antimikrobnih peptida, katelicidina i defensin, koji mogu smanjiti stopu replikacije virusa te modulirati odgovor makrofaga. Također štiti od prekomjerne upale suzbijajući TNF α i citokine koji su odgovorni za ‘citokinsku oluju’ i teški oblik infekcije koja dovodi do fatalnih ishoda. Iako trenutno ne postoje rezultati kliničkih studija koje bi nedvojbeno potvrdile korist vitamina D u prevenciji i liječenju covida-19 dok čekamo rezultate takvih ispitivanja, ispravno je poticati profilaktično svakodnevno uzimanje 600 IU vitamina D. To nam sigurno donosi brojne blagodati vitamina D za zdravlje kostiju i mišića, a postoji šansa da profilaksa može smanjiti utjecaj koronavirusa kod osoba kod kojih je čest manjak vitamina D. Implementacijom upravo ovakve profilakse nemamo što za izgubiti, a potencijalno možemo dobiti puno za svoje zdravlje i spasiti mnoge živote.”

Martina Mihalj odgovorila je na pitanje koliko je jak imunitet važan da se osoba ne zarazi, odnosno koliko je važan da ne razvije težak oblik te respiratorne bolesti.

“Kao što smo vidjeli tijekom ove pandemije, klinička slika se kreće u rasponu od asimptomatske do teške kliničke slike s fatalnim ishodom. Iako su među preminulima najčešće osobe starije životne dobi s komorbiditetima poput kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i pretilosti, poznajemo i brojne iznimke. Već nam ta činjenica ukazuje da na tijek infekcije virusom utječe više čimbenika, a imunološki odgovor je, iako iznimno važan, samo jedan od njih. Infektivna doza, odnosno količina virusa s kojom je u početku inficirana pojedina osoba, kao i stanje sluznice gornjeg respiratornog trakta te lokalni imunološki čimbenici utječu na intenzitet imunološke reakcije i daljnju propagaciju virusa. Tako kod vrlo malih infektivnih doza postoji mogućnost lokalnog, uglavnom prirođenog imunološkog odgovora koji će biti dostatan za sprječavanje diseminacije virusa u donje dijelove respiratornog trakta bez potrebe za razvojem stečene imunosti. To se u kliničkim uvjetima može potkrijepiti vrlo niskim ili nemjerljivim razinama specifičnih protutijela na SARS-CoV-2 kod asimptomatskih bolesnika.”

Važno je istaknuti, dodaje, da simptomi bolesti u dijelu virusnih infekcija, poput virusnog hepatitisa, nisu uzrokovani toksičnim učincima virusa, već prvenstveno reakcijom imunološkog sustava tijekom koje dolazi do uništavanja virusom zaraženih jetrenih stanica: “U tom smislu, snažna imunološka reakcija dovodi do pojave jačih simptoma, a upravo je ‘citokinska oluja’ i disregulacija imunološkog sustava glavno obilježje teškog oblika zaraze koji je karakteriziran akutnim respiratornim distresom. Zanimljivo, dosadašnja klinička iskustava s pacijentima koji primaju imunosupresivnu terapiju nisu pokazala veću stopu morbiditeta i mortaliteta. Tijek zarazne bolesti ne ovisi isključivo o imunološkom odgovoru na uzročnika infekcije, već također o drugim specifičnim patogenetskim mehanizmima koje virus uzrokuje u organizmu. Primjerice, tijekom bolesti zamijećena je pojava povećane sklonosti stvaranju krvnih ugrušaka koja je povezana uz infekciju, a embolija je česti uzrok smrtnog ishoda kod ovih bolesnika. U tom smislu, postojanje kroničnih bolesti i individualnih genetskih čimbenika koje doprinose hiperkoagulabilnosti značajno doprinose tijeku i ishodu infekcije. Također, sposobnost organizma za oporavak nakon upale koja je značajno narušena kod osoba starije životne dobi, ima važnu ulogu u procesu oporavka.”

U ovom trenutku, naglašava, treba istaknuti važnost cijepljenja koje omogućava stjecanje specifične imunosti usmjerene na konkretnog uzročnika zarazne bolesti. Imunološko iskustvo putem cjepiva omogućava razvoj brze, svrsishodne imunološke reakcije na infekciju koja ima sposobnost neutralizacije uzročnika i sprječavanja razvoja manifestne zaraze.

Liječnica i doktorica znanosti Livia Puljak redovita je profesorica na Hrvatskom katoličkom sveučilištu i voditeljica Centra za medicinu i zdravstvenu zaštitu utemeljene na dokazima. Ona kaže da za vitamin D još uvijek nemamo dokaza iz kliničkih pokusa da može djelovati na sprječavanje ili liječenje covida-19, da su sva istraživanja opažajna i ne omogućuju proučavanje uzročno-posljedičnih veza.

Treba imati na umu da činjenica da neka skupina ljudi češće ima nedostatak vitamina D ne znači da će se neka bolest u tih ljudi ublažiti ili izliječiti ako ljudi dobiju vitamin D: “Primjerice, klinički pokus koji su proveli Ginde i suradnici na 1360 životno ugroženih bolesnika koji su imali manjak vitamina D pokazao je kako uzimanje dodatka vitamina D nije smanjilo smrtnost u tih bolesnika niti druge analizirane rezultate u usporedbi sa skupinom koja je primala placebo. U registrima kliničkih pokusa, u kojima se objavljuju detaljne informacije o kliničkim pokusima koji su u tijeku, nalazi se niz protokola studija koje ispituju ulogu vitamina D u kliničkim pokusima. Jedna takva studija ovih je dana objavljena na internetu na tzv. preprint serveru, gdje se objavljuju radovi koji još nisu prošli postupak recenzije u časopisu. Murai i suradnici opisali su rezultate svog kliničkog pokusa u kojem je analiziran učinak uzimanja vitamina D3 u usporedbi s placebom na duljinu boravka u bolnici u bolesnika s teškim simptomima. Pacijenti su bili nasumično raspodijeljeni u dvije skupine; u jednoj skupini su pacijenti dobili jednu dozu od 200.000 međunarodnih jedinica vitamina D3, a u drugoj skupini placebo. Uključili su 240 ispitanika i dobili rezultate koji pokazuju kako je među hospitaliziranim pacijentima s teškim covidom-19, dodatak vitamina D3 bio siguran i povećao razinu 25-hidroksivitamina D, ali nije smanjio duljinu boravka u bolnici ili bilo koje druge relevantne ishode u odnosu na placebo. To ispitivanje ne podržava upotrebu dodataka vitamina D3 kao pomoćnog liječenja bolesnika.”

Zaključuje da bi bilo lijepo kad bi se na tako jednostavan način moglo spriječiti i liječiti covid-19, ali smatra da promoviranje fantastičnih jednostavnih rješenja svakako potiče zazor od lijekova i liječenja pa i cjepiva.

“Ako je netko uvjeren da će mu jedna doza vitamina D spriječiti covid-19, ta će osoba vjerojatno izbjegavati i lijekove i cjepiva. Ljudi su inače skloni brzim i čarobnim rješenjima kad su u pitanju zdravlje i bolest, nekritično uzimaju sve i svašta s parolom da ih ništa ne košta da probaju, a zapravo puno toga mogu izgubiti. Alternativna medicina i trgovci dodatcima prehrani zarađuju ogromni novac reklamirajući razna rješenja za bolesti za koje standardna medicina nema rješenje, uključujući covid-19. Nemamo trenutno nijedan lijek za sprječavanje ili izlječenje od covida-19, a to potiče neutemeljene informacije o povoljnom djelovanju svega i svačega. Svjetska zdravstvena organizacija ima stranicu koja se zove Razbijači mitova na kojoj se opovrgavaju razne bizarne teorije. Na toj stranici se građani upozoravaju da 5G mreže ne šire covid-19, da izlaganje Suncu ili temperaturama iznad 25 stupnjeva Celzija ne štiti od covida-19, da hladno vrijeme i snijeg ne ubijaju virus, da se vrućom kupkom ne može spriječiti zaraza, da se virus ne može prenijeti ugrizom komarca, da se ne širi aparatima za sušenje ruku, da jedenje češnjaka ne sprječava zarazu.”

Doktorica medicine, specijalizantica i doktorandica epidemiologije Danijela Nujić koja radi na Medicinskom fakultetu u Osijeku i na Fakultetu za dentalnu medicinu i zdravstvo u Osijeku, istaknula je da kada se osobama kaže da njeguju zdrav način života, više se kreću, borave na suncu, zdravo se hrane te se preporuke čine gotovo apstraktnima.

“No kada nastupi bolest, tada od kliničke medicine očekujemo besprijekornost, jedan izuzetno temeljit i znanstveno potkovan pristup. Možda je jednostavno popularnije istraživati i lakše preporučivati remdesivir ili azitromicin u kontekstu koronavirusa nego što je običan vitamin D, a ni remdesivir primjerice nije bio naročito potkrijepljen znanstvenim dokazima kada se počeo koristiti u klinici. Od ranije je poznato da manjak vitamina D koji se javlja kao posljedica sedentarnog načina života uzrokuje neke bolesti kao što je debljina. Sasvim je moguće da isto tako manjak vitamina D uzrokuje i uzrokovat će i u budućnosti da se teže nosimo s epidemijama ili pandemijama mikroorganizama. U doba pandemije covida-19, kada već imamo situaciju kakvu imamo i kada boravak na otvorenom nije poželjan, a možda ni moguć, mogle bi pomoći jednostavne mjere poput preporučivanja vitamina D svim pojedincima i ova mjera ne bi smjela proći nezapaženo. Stručnjaci najavljuju kako započinjanjem cijepljenja neće automatski završiti i pandemija pa druge mjere i napori u dostizanju odgovora na pitanja o učinkovitosti drugih lijekova u prevenciji, ali i liječenju covida-19 ne bi trebali izgubiti na snazi, osobito ako uzmemo u obzir buduće moguće pandemije na koje se moramo pripremiti.”

Ističe da je i Hrvatski zavod za javno zdravstvo u rujnu naglasio važnost vitamina D, osobito u zimskim mjesecima te preporučuje boravak na otvorenom, pravilnu prehranu i tjelovježbu te od listopada dodatke prehrani koji sadrže 800 IU i više vitamina D. Bilo bi zanimljivo istražiti, smatra Danijela Nujić, koliko je osoba u Hrvatskoj saslušalo ovu preporuku i započelo s ovom mjerom te koji su razlozi zašto ljudi jesu ili nisu poslušali ovu preporuku.