Kako bi ispunili ciljeve postavljene europskim Zelenim planom, potrebna su velika ulaganja, a jedan od izvora financiranja za projekte koji su u skladu s načelima održivog razvoja je i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Ta institucija prikuplja sredstva od ‘onečišćivača okoliša’ i naknade od prodaje emisijskih jedinica stakleničkih plinova transferirajući ista u konkretne programe i projekte. Ukupna alokacija dostupnih sredstava povećana je s prošlogodišnjih 616 na 850 milijuna kuna, a direktor Fonda Siniša Kukić najavljuje da Fond tim tempom nastavlja i u sljedećoj godini.

Napominje kako Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja planski radi na osiguravanju potrebne komunalne infrastrukture koja će građanima, ali i tvrtkama omogućiti da zbrinjavaju otpad u skladu s principima kružnog gospodarstva. Gradovima i općinama isporučeno je 1,2 milijuna komada raznih spremnika koje će lokalna komunalna društva raspodijeliti po kućanstvima. Stoga se u 2022. godini očekuje daljnji rast stope odvojenog prikupljanja komunalnog otpada koji će biti moguće kvalitetno oporabiti i iskoristiti kao sirovinu za nove proizvode.

Neke hrvatske tvrtke su već tržišni lideri u ovom području, a novim ulaganjima u narednom razdoblju Fond želi stvoriti poticajno okruženje kako bi se povećali postojeći, ali i izgradili novi reciklažni pogoni, posebno za one vrste otpada koje se trenutno u nedovoljnoj mjeri iskorištavaju. Tu se prije svega misli na građevinski otpad kojeg će zbog potresa, nažalost, biti u velikim količinama. Europska komisija kroz svoje direktive i akcijske planove inzistira na upotrebi recikliranih građevinskih materijala, što je prilika koju možemo primijeniti prilikom izgradnje i obnove kuća na potresom pogođenim područjima.

Ostvarujući propisane europske ciljeve u oporabi ambalažnog otpada prikupljenog putem sustava povratne naknade i reciklaži električnog i elektroničnog otpada, guma i otpadnih automobila, Hrvatska je među boljima u Europi. Novi Zakon o gospodarenju otpadom donosi neke novine u ovom području pa u Fondu kažu kako će u skladu s njim raditi na automatizaciji i informatizaciji sustava obračuna naknada.

Cilj Europske komisije je do 2050. postići ugljičnu neutralnost, a važan segment toga je Akcijski plan za kružno gospodarstvo, jedan od glavnih sastavnica Zelenog plana. Nova pravila od industrije i potrošača traže promjenu koja mora biti održiva i ‘’zelena’’. Direktor Kukić najavljuje kako će Fond razvijati programe kojima će se poticati uvođenje ekološki prihvatljivih tehnologija u poslovanje naših tvrtki.

S probnim radom započeo je centar za gospodarenje otpadom Bikarac, a krajem sljedeće godine to bi se trebalo dogoditi i u Biljanima Donjim, čime će se zaokružiti sustav gospodarenja komunalnim otpadom u Šibenskoj-kninskoj županiji, odnosno Zadarskoj županiji. Sva odlagališta otpada u tim dvjema županijama će se zatvoriti, a otpad će se napokon početi zbrinjavati u skladu s najvišim europskim standardima. Uz europska sredstva koja su osigurana za njihovu izgradnju, dio novca osigurao je i Fond koji je ujedno bio i stručna podrška u pripremi i provedbi ovih projekata.

Pred Fondom je početak realizacije dugo očekivane sanacije opasnog otpada koji se nalazi u jami Sovjak blizu Rijeke. Investicija je vrijedna 50 milijuna eura. Nakon provedenog postupka javne nabave potpisan je ugovor s izvođačem radova, a s obzirom na zahtjevnost cijelog projekta, bit će potrebna dobra suradnja i koordinacija svih dionika uključenih u projekt.

Direktor Kukić ističe da su izazovi koje pred nas stavljaju klimatske promjene sve izraženiji i „nemilosrdniji“ i u sljedećoj godini u fokus rada Fond će staviti programe koji će jedinicama lokalne samouprave pomoći u izradi ciljanih akcijskih planova. U njima će se identificirati prioritetne mjere ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama. Očekuje velik interes za ovaj program jer će mjere određene akcijskim planovima biti baza za sufinanciranje konkretnih projekata.

Uz to, Fond želi nastaviti ulagati u zaštitu biološke raznolikosti, kao i u projekte održivog upravljanja koji se realiziraju u nacionalnim parkovima, parkovima prirode i drugim zaštićenim područjima.

Veliki dio prošlogodišnjeg i ovogodišnjeg budžeta od preko 1,4 milijarde kuna bio je rezerviran za energetsku obnovu obiteljskih kuća i ugradnju sustava za korištenje obnovljivih izvora energije. Pristiglo je 8495 zahtjeva iz svih krajeva Hrvatske. Zbog velikog interesa za dostupne poticaje ukupni budžet je s planiranih 300 povećan na 390 milijuna kuna. Zatraženo je sufinanciranje za preko 16.000 mjera energetske učinkovitosti koje se odnose na obnovu toplinske izolacije vanjske ovojnice, zamjenu stolarije te ugradnju sustava obnovljivih izvora energije. „Cilj svih sufinanciranih mjera je smanjiti količinu potrebne energije za zagrijavanje i hlađenje prostora, povećati korištenje obnovljivih izvora energije te u konačnici građanima osigurati bolju kvalitetu života u njihovim domovima. Uz to, ovaj program generira i dodatne benefite za gospodarstvo jer se na njega naslanja i naš građevinski sektor“, istaknuo je direktor Fonda Kukić i dodao kako povećana potražnja za uslugama i tehnologijama povezanima uz energetsku učinkovitost rezultira otvaranjem velikog broja lokalnih radnih mjesta.

Vlada RH nedavno je usvojila i Dugoročnu strategiju obnove nacionalnog fonda zgrada RH do 2050., a u pripremi je i novi program energetske obnove obiteljskih kuća pa se može očekivati dugoročan investicijski ciklus u građevinskom sektoru, pogotovo što će za takve programe biti dostupna nacionalna, ali i europska sredstva.

Siniša Kukić, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, s ministrom Tomislavom Ćorićem i suradnicima na otvorenju CGO-a Bikarac. FOTO: Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

U Hrvatskoj, nažalost, još uvijek postoje kućanstava koji nisu priključena na elektroenergetsku mrežu. Pilot-projekt ugradnje fotonaponskih sustava koji je započet u Sisačko-moslavačkoj županiji i Požeško-slavonskoj županiji proširit će se na cijelu Hrvatsku, kako bi svi građani imali električnu energiju u svojim domovima.

Poticat će i transformaciju prometnog sektora kroz subvencije za kupnju energetski učinkovitijih vozila, izgradnju potrebne infrastrukture te neizostavna „smart city“ rješenja.

Velika očekivanja u sljedećem operativnom programu imamo i od EU fondova. Kao posredničko tijelo razine dva, Fond je pokazao da ima znanja i kapaciteta nositi se sa složenim europskim procedurama te je svojim profesionalnim pristupom mnogim korisnicima pomogao u uspješnoj realizaciji projekata čija ukupna vrijednost prelazi 12,6 milijardi kuna.

Direktor Kukić ističe kako su ljestvicu poslovanja digli visoko jer su takvi i ciljevi Fonda. Kaže da oni nisu samo popis lijepih želja, nego apsolutno nužni koraci za transformaciju cjelokupnog društva u „zeleno“ i održivo.