Visoki izvor blizak vrhu HDZ-a potvrdio je za Nacional da se u dijelu stranke ozbiljno kalkulira s mogućnošću da će premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković nakon ovogodišnjih europskih izbora „pucati“ na mjesto predsjednika Europskog vijeća, dakle, na drugu najznačajniju funkciju u političkom vrhu Europske unije, na kojoj se trenutno nalazi njegov veliki prijatelj Charles Michel. U toj “kalkulaciji” još je značajnije to što su izvori bliski vrhu HDZ-a uvjereni da Plenković u sadašnjoj konstelaciji snaga grupacije Europske pučke stranke (EPP), kojoj pripada i HDZ, najbolje kotira za tu poziciju te uživa veliki ugled među europskim pučanima. Naime, bitna je činjenica da obično za tako visoku funkciju dolazi u obzir netko tko dolazi s pozicije aktualnog premijera ili eventualno predsjednika države, a trenutno europski pučani nisu na vlasti u najvećim europskim zemljama kao što su Njemačka, Francuska, Italija i Španjolska. Od europskih premijera koji dolaze iz stranaka članica EPP-a tu su, osim Plenkovića, grčki premijer Kyriakos Mitsotakis, premijerka Latvije Evika Siliņa, premijerka Litve Ingrida Šimonytė i švedski premijer Ulf Kristersson.

“U toj konkurenciji Plenković slovi za apsolutnog favorita”, tvrdi Nacionalov izvor blizak vrhu HDZ-a. Takve su kalkulacije trenutno, međutim, moguće samo na papiru jer, naravno, odluka o tome tko će biti novi predsjednik Europske komisije i Europskog vijeća ponajprije ovisi o rezultatima europskih izbora.

Glavne smjernice uoči izbora kao i profiliranje budućih kandidata za ključne funkcije dogodit će se ovoga tjedna u Bukureštu, gdje se 6. i 7. ožujka odvija kongres EPP-a. U programu Kongresa navedeno je da će biti usmjeren na pripreme za izbore za Europski parlament u lipnju, usvajanje manifesta EPP-a, kao i izbor glavnog kandidata te stranke za predsjednika Europske komisije. Dakle, ne još i za ostale funkcije. No nakon Kongresa svakako će se već neke pozicije iskristalizirati i bit će jasnije kako pojedini kandidati stoje.

Teško je moguće da europski pučani dobiju i predsjednika Europske komisije i šefa Europskog vijeća. A upravo je nedavno vrh europskih pučana potvrdio Ursulu von den Leyen za kandidatkinju. FOTO: Zvonimir Barisin/PIXSELL

Visoki politički izvori upozoravaju kako je teško moguće da europski pučani dobiju i predsjednika Europske komisije i predsjednika Europskog vijeća. A upravo je nedavno vrh europskih pučana, na čelu s Manfredom Weberom, ponovno potvrdio aktualnu šeficu Komisije Ursulu von den Leyen kao svoju kandidatkinju, i to unatoč tome što se prije pet godina upravo Weber najžešće protivio njezinoj kandidaturi koju je u zadnji čas nametnula bivša njemačka kancelarka Angela Merkel.

U tom kontekstu, Plenković bi, prema nekim mišljenjima, imao više izgleda postati predsjednikom Europskog vijeća ako funkciju predsjednika Europske komisije izbori neka druga politička grupacija u Europskom parlamentu.

Ako bi, kojim slučajem, takav scenarij uspio i ako se Plenković uistinu otisne nazad u europske vode, to bi definitivno značilo da se on nakon punih osam godina na vlasti priprema napustiti poziciju premijera i predsjednika HDZ-a, neovisno o rezultatu parlamentarnih izbora. To bi ujedno bilo ostvarenje onoga što unutar HDZ-a nazivaju Plenkovićevim „davnašnjim snom“. Nije tajna u HDZ-u, a i u javnosti se to mnogo puta spominjalo, da je Plenkovićeva dugogodišnja želja i ambicija zauzeti neku od čelnih funkcija u vrhu Europske komisije. Nacionalov izvor blizak vrhu HDZ-a tvrdi čak i da je Plenkoviću u prošlom krugu europskih izbora – dakle, 2019. godine – bilo ponuđeno mjesto koje danas zauzima Josep Borrell Fontelles, visoki predstavnik, povjerenik Europske komisije za Snažniju Europu u svijetu, to jest svojevrsni ministar vanjskih poslova Europske unije. On je na to mjesto došao s mjesta ministra vanjskih poslova Španjolske. Međutim, Plenković je, kako tvrdi Nacionalov izvor, odbio tu funkciju jer je smatrao da je ona preniska u odnosu na funkciju koju u Hrvatskoj obnaša budući da na mjesta povjerenika u najvećem broju slučajeva dolaze osobe s razine ministarskih pozicija, zastupnika, šefova raznih agencija i slično.

Zato bi Plenkoviću puno zanimljivije moglo biti mjesto predsjednika Europskog vijeća. Članovi i članice Europskog vijeća jesu šefovi država ili vlada 27 država članica EU-a, predsjednik Europskog vijeća i predsjednik Europske komisije. Europsko vijeće određuje opće političko usmjerenje i prioritete EU-a, obično usvajanjem zaključaka. Ne pregovara o zakonima EU-a niti ih donosi. Ta je funkcija u svakom slučaju zahvalnija od one predsjednika odnosno predsjednice Europske komisije.

Izvori bliski vodstvu stranke smatraju da Plenković u aktualnoj garnituri EPP-a, kada osim njega premijerske pozicije imaju još samo Grčka, Latvija, Litva i Švedska, ima velike šanse zamijeniti Michela. FOTO: Davor Puklavec/PIXSELL

U jednom dijelu HDZ-a još se od ranije spominjalo da bi Plenković rado došao na mjesto šefa Europske komisije, međutim, u aktualnoj konstelaciji snaga, kao i zbog njegovih izvrsnih odnosa s aktualnom predsjednicom Komisije Ursulom von den Leyen, to naravno ne dolazi u obzir pa se zato kao rezervna opcija potencijalno za njega otvara mogućnost odlaska na mjesto Charlesa Michela.

Kao jedina nezgodna okolnost koja bi Plenkoviću eventualno mogla pomrsiti račune, spominje se istraga Ureda europskog javnog tužitelja u Zagrebu povezana s netransparentnim trošenjem novca za obnovu Grada Zagreba koji je Ministarstvo kulture dodijelilo Geodetskom fakultetu u Zagrebu, a u fokusu te istrage našli su se i neki od najbližih suradnika ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek.

Visoki politički izvor koji je Nacionalu iznio te informacije kaže:

„Ako se ta istraga oko EPPO-a dalje bude produbljivala u neželjenom smjeru, to bi se moglo loše odraziti na bilo kakve eventualne Plenkovićeve planove oko angažmana u vrhu europskih struktura. A ne razumijem zašto je Plenković onako agresivno reagirao prema EPPO-u, to mu nikako nije bilo pametno.“

FOTO: Screenshot/European People’s Party

Zbog svega toga Plenković je dugo kalkulirao s datumom parlamentarnih izbora, no potom je u ponedjeljak 4. ožujka navečer, nakon sjednice Predsjedništva HDZ-a, iznenada ipak objavio da će izbori za Sabor biti prije europskih izbora. To se poklapa s informacijama koje su Nacionalu još ranije neformalno potvrdili i drugi izvori bliski vrhu stranke, da se izbori trebaju održati krajem travnja ili početkom svibnja. Postojala je i mogućnost da se europski i parlamentarni izbori održe u istom danu, ali tu je mogućnost sada Plenković ipak otklonio.

Rezultati parlamentarnih izbora ne bi trebali toliko utjecati na Plenkovićeve šanse za odlazak na čelo Europskog vijeća, jer on već sada iza sebe ima dva premijerska mandata. No kao temeljno pitanje u stranci postavlja se sljedeće:

Ako Plenković ode, što će biti s HDZ-om?

Kao jedna od teza spominje se mogućnost da bi Plenković, slično kao svojedobno bivši premijer Ivo Sanader, mogao odrediti nekog svog nasljednika, odnosno, da bi se u dogovoru vrha stranke na tim izborima kandidirao samo jedan snažan kandidat. No, isto tako, puno se vjerojatnijom smatra mogućnost da će se otvoriti stvarna bitka za Plenkovićeva nasljednika na čelu stranke. A tu su se najviše spominjala tri imena: aktualni predsjednik Sabora Gordan Jandroković koji nikad nije odustao od takve ambicije te dvojica ministara i potpredsjednika HDZ-a Oleg Butković i Ivan Anušić. Ako Plenković požuri s parlamentarnim izborima i ostvarenjem plana o odlasku u Bruxelles, vrlo brzo će se vidjeti hoće li se njih trojica međusobno dogovoriti oko toga tko od njih ima najviše šanse za takvu poziciju, hoće li ući u međusobni okršaj ili će se pojaviti netko četvrti.