Obitelj ravnateljice Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Matilde Copić u samo tri godine dobila je čak četiri puta više novca od izravnih državnih poticaja nego što je to dobivala u razdoblju dok ona još nije bila ravnateljica ove Agencije koja je nadležna za isplaćivanje izravnih poljoprivrednih poticaja od države i za plaćanja sredstava iz europskog fonda za ruralni razvoj i ribarstvo. Samo u 2018. godini, posljednjoj godini za koju su dostupni kompletni podaci, otac Matilde Copić Ivan Copić i njezin brat Tomislav Copić dobili su ukupno 300.000 kuna izravnih poticaja, dok su 2015. dobili tek 76.000 kuna. Ove podatke Nacional je dobio od izvora iz Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju te ih je pokušao provjeriti u njoj, ali do zaključenja broja nismo dobili odgovor, iako bi podatak o isplati poticaja trebao biti javan i transparentan jer se dio potpora isplaćuje iz državnog proračuna, a dio iz europskih fondova. Isto tako iz Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju nisu odgovorili za što su točno otac i sin Copić dobili poticaje, odnosno je li obujam njihovih OPG-a u razdoblju od samo tri godine narastao četiri puta, što bi donekle objasnilo i toliki rast isplaćenih poticaja.

Šutnja iz Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju samo jača sumnju u moguće manipulacije poticajima, ali i u dodatne probleme gura ravnateljicu Agencije Matildu Copić jer ona ima niz afera o kojima je pisao i Nacional. Matilda Copić je kao kadar bivšeg ministra Tomislava Tolušića postavljena na mjesto ravnateljice u siječnju 2017., što se podudara s početkom rasta isplate poticaja njenoj obitelji koja OPG-ove ima registrirane u Drnišu. Otac Ivan Copić ima registriran OPG „Ikal“ na adresi Pokrovnik 2 u Drnišu, a na istoj adresi registriran je i OPG „Mrka“ Tomislava Copića, brata Matilde Copić. Po podacima do kojih je došao Nacional za OPG „Ikal“ se navodi kako je registriran na 18,39 hektara zemljišta i u vlasništvu ima osam goveda, 18 koza i 206 ovaca, dok je OPG „Mrka“ registriran na 36,58 hektara te se pod njim vode i 3 goveda i 230 ovaca. Ono što je također zanimljivo jest i činjenica da Tomislav Copić do 2017. uopće nije imao registrirani OPG, već je do tada bio registriran samo OPG njegova oca Ivana. Tada dolazi do situacije o kojoj je Nacional pisao prije nekoliko tjedana, a u kojoj je Ivan Copić iskoristio mogućnost da dio svog poljoprivrednog zemljišta ustupi sinu Tomislavu kako bi on kao mladi i mali poljoprivrednik mogao doći do poticaja iz mjera ruralnog razvoja. Iako ovako umjetno stvoreni OPG-ovi nisu protivni zakonu, Europska komisija kao i Europski revizorski sud u nekoliko su slučajeva kazali da se takva praksa treba izbjegavati. Da je takva praksa u Hrvatskoj uzela maha novog povjerenika za poljoprivredu Europske komisije Janusza Wojciechowskog nedavno je upozorio i u međuvremenu smijenjeni predsjednik saborskog Odbora za poljoprivredu Tomislav Panenić.

Ivan Copić imao je svoj OPG do 2017., kada je ustupio dio svog poljoprivrednog zemljišta i stoke svome sinu Tomislavu kako bi on dobio poticaje za mlade i male poljoprivrednike

U ovom slučaju je otac Matilde Copić, Ivan Copić, imao svoj OPG do 2017. kada je ustupio dio svog poljoprivrednog zemljišta i stoke svome sinu Tomislavu koji je do tada bio član njegova OPG-a. U tom razdoblju u siječnju mjesecu 2017. ravnateljica Agencije za plaćanja u poljoprivredi postala je Ivanova kći Matilda Copić, a nekako istovremeno počinju rasti i isplate poticaja za oca Ivana i za brata Tomislava koji dobivaju puno izdašnije poticaje preko Agencije kojom rukovodi Matilda Copić.

Brojke koje je Nacional dobio od izvora u Agenciji pokazuju da je otac Matilde Copić Ivan 2015. dobio svega 76.000 kuna poticaja, 2016. dobio je 111.000 kuna, a već 2017., nakon podjele OPG-a, otac Ivan i brat Tomislav skupa dobivaju oko 185.000 kuna poticaja, što je oko dva i pol puta više nego 2015. Točnije podaci pokazuju da je 2017. Ivan Copić dobio 117.500 kuna, a Tomislav Copić nešto manje od 68.000 kuna. Godinu dana kasnije dolazi do još jednog skoka pa Ivan i Tomislav Copić u 2018. dobivaju oko 300.000 kuna, što je oko četiri puta više nego što je Ivan Copić dobio samo tri godine ranije. Ivan Copić je 2018. dobio 150.348 kuna poticaja, a njegov sin 149.801 kunu.

Iako podaci za proizvodnu 2019. koja se isplaćuje u 2020. nisu kompletni, po svemu sudeći i ona će biti još izdašnija za obitelj Copić jer trenutno dostupni podaci pokazuju da je Ivan Copić lani dobio 103.500 kuna poticaja, a Tomislav Copić čak 198.051 kunu. Iako je moguće da su otac i sin Copić svoje poticaje dobili kao i mnogi drugi poljoprivrednici, ostaje pitanje je li moralno ispravno da su oni u mandatu Matilde Copić u samo tri godine dobili četiri puta više poticaja nego što su dobili prije nego što je Matilda Copić postala ravnateljica Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, a nepoznato je i za što su točno dobili poticaje. Po podacima do kojih je uspio doći Nacional i koji se odnose samo na 2019., Ivan Copić je dio sredstava dobio za krave dojilje, dio za ovce i koze, a dio za zeleno plaćanje i preraspodijeljeno plaćanje. Isti podaci pokazuju da Ivanu Copiću još uvijek nisu odobrena sredstva za teže uvjete gospodarenja. Ista sredstva nisu odobrena ni OPG-u njegova sina Tomislava koji za 2019. još uvijek čeka i na odobrenje poticaja za očuvanje ugroženih i izvornih pasmina domaćih životinja, dok su mu odobrena poticaji za krave dojilje, mlade poljoprivrednike, zeleno plaćanje, preraspodijeljeno plaćanje i osnovno plaćanje. Iako bi svi ovi podaci trebali biti javni iz Agencije za plaćanje nisu ih na traženje Nacionala službeno potvrdili, iako smo upit poslali još prošloga četvrtka.

Netransparentnost u poslovanju Agencije koja godišnje hrvatskim poljoprivrednicima isplati oko dvije milijarde kuna poticaja, samo je posljednji u nizu problema ravnateljice te agencije Matilde Copić. Ona je već pri dolasku na dužnost uhvaćena kako je 2017. dobila potporu od Agencije kojoj je ravnateljica i to za tzv. male poljoprivrednike za mjeru 6.3.1. iz europskog Fonda za ruralni razvoj u iznosu od 113.000 kuna koje je nakon medijskog otkrića vratila. Zanimljivo je da je i njena pomoćnica Božana Bešlić također dobila poljoprivredno zemljište od Matildina oca Ivana Copića te je isto dobila 113.000 kuna za male poljoprivrednike na istom natječaju, a onda ih je za 10 mjeseci vratila. Portal Telegram pisao je da je Božana Bešlić svoj OPG prijavila na adresi u Zagrebu, dok je zemlju imala u okolici Drniša. Iako ni tom portalu iz Agencije nisu dostavili podatke o zemljištu, slično kao u primjeru Tomislava Copića, Telegram tvrdi da je ona kao poljoprivredno zemljište svog OPG-a prijavila zemlju u vlasništvu Ivana Copića, oca ravnateljice Matilde Copić koja je Božanu Bešlić postavila na mjesto pomoćnice za koordinaciju, međunarodne i horizontalne poslove. Osim toga, Božana Bešlić je, što je posebno zanimljivo, nadležna i za službu upravljanja nepravilnostima, prevarama i greškama.

Iako podaci za 2019. godinu nisu kompletni, po svemu sudeći i ona će biti još izdašnija za obitelj Copić jer trenutno dostupni podaci pokazuju da je Ivan Copić lani dobio 103.500 kuna poticaja, a Tomislav Copić čak 198.051 kunu

Nacionalovi izvori iz Agencije tvrde da je primjer OPG-a Ivana Copića jedinstven jer je od jednog OPG-a nastalo još tri nova tzv. mlada OPG-a, a to je ujedno i jedan od najboljih primjera stvaranja umjetnih uvjeta kako bi se dobilo što više potpora za iste resurse.

Sve ovo pokazuje da je ravnateljica vrlo važne državne agencije o kojoj ovisi i sudbina hrvatske poljoprivrede od prvog dana u potencijalnom sukobu interesa te se postavlja pitanje kako je moguće da je još uvijek na čelu Agencije za plaćanje, pogotovo ako se zna da je Hrvatska po posljednjim podacima na dnu ljestvice europskih zemalja u iskorištenosti fondova Europske unije, za što je djelomično odgovorna i Matilda Copić. Isto tako, Nacional je već ranije pisao da je protiv nje već podnesena prijava europskom tijelu za kontrolu prijevara s fondovima EU-a, OLAF-u, i to upravo zbog navedenih slučajeva u kojima se sumnja da je pogodovala obitelji i prijateljima.

Uz sve to, Matilda Copić je u vrh agencije postavila svoje dugogodišnje prijatelje i suradnike s kojima je surađivala na projektima prije nego što ju je Tomislav Tolušić postavio za ravnateljicu Agencije za plaćanje u poljoprivredi. Nacional je prvi pisao o tome da je Matilda Copić na najvažnija mjesta zaposlila Kristinu Kosor, Božanu Bešlić, Sašu Bukovca i Davorku Žagar. Svima njima je zajedničko da su ranije surađivali ili su bili zaposleni u tvrtki TIM4PIN čija je vlasnica bila bivša HDZ-ova zastupnica u Europskom parlamentu, a danas hrvatska članica Europskog revizorskog suda Ivana Maletić. Osim što su radili u istoj tvrtki, njihova se imena mogu naći i na koricama knjige „EU projekti – od ideje do realizacije“, čiji su autori s Ivanom Maletić. Riječ je o ljudima koji do dolaska u Agenciju za plaćanje u poljoprivredi nikada nisu radili u sektoru poljoprivrede, dok je istovremeno osobama koje su dugogodišnji djelatnici te Agencije i koji su iznijeli cijeli posao EU akreditacije, nova ravnateljica dala poslovno uvjetovane otkaze s ponudom izmijenjenog ugovora, nakon čega su pokrenuli sudske sporove koje se neki od njih već dobili, dok drugi čekaju presudu.

Sve to pokazuje da u Agenciji za plaćanje u poljoprivredi postoje veliki problemi koji se očituju u slaboj iskorištenosti europskih poljoprivrednih fondova, što znači da zbog lošeg vođenja najviše štete imaju oni poljoprivrednici kojima je novac iz fondova najpotrebniji i koji će na kraju zbog netransparentne dodjele tih sredstava biti prisiljeni odustati od poljoprivredne proizvodnje te će vrlo vjerojatno, poput tisuće prije njih, biti primorani napustiti Hrvatsku.