Nakon što su pandemijska ograničenja obustavila održavanje bečkih balova dvije godine zaredom, mnogi su jedva dočekali da se prepuste valceru u blještavim dvoranama s raskošnim cvjetnim dekoracijama.

Grad Beč izgubio je oko 300 milijuna eura prihoda jer su zbog covida propuštene dvije sezone slavnih balova, no ove se godine sve vratilo na mjesto. Štoviše, sezona balova mogla bi biti jedna od uspješnijih uopće.

Direktor odjela za turizam Bečke gospodarske komore Markus Griessler očekuje da će grad ove balske sezone zaraditi 170 milijuna eura.

“Svaki treći Bečanin stariji od 15 planira na neki od balova”, kazao je Griessler, usporedivši to s predpandemijskom 2019. kad je na bal planirao svaki četvrti stanovnik austrijske prijestolnice. Očekuje da će do kraja sezone biti prodano 550.000 ulaznica za balove.

Svaki sudionik u prosjeku potroši 320 eura po balu, a svaki deseti stiže iz inozemstva.

Nervozni početnici

Sezona je počela u petak Cvjetnim balom, jednim od najpoznatijih među 450 bečkih balova, koliko ih se održi svake sezone. Ovaj se ponosi svojim cvjetnim aranžmanima, pažljivo izrađenim od 100 tisuća cvjetova.

U snježnobijelim haljinama za bal i klasičnim crnim večernjim odijelima, četvero debitanata “prilično je nervozno” jer otvaraju bal.

“Dvorana je prekrasno dekorirana”, rekao je 18-godišnji Eduard Wernisch, najmirniji među njima. “Početnici”, kako su se sami opisali, još u rujnu su počeli pohađati satove plesa kako bi se pripremili za bal. Svaki su tjedan vježbali po nekoliko sati. Ritam valcera može biti zahtjevan i 17-godišnja Emma posebno se boji da će joj ispasti cvjetni buket.

“Ljudi dolaze ovamo kako bi iskusili proljeće”, u suprotnosti sa sivim i maglovitim zimama kakve prevladavaju u Beču, kaže umjetnički direktor Cvjetnog bala Peter Hucik. Na prvome velikom ovosezonskom balu bilo je 2400 sudionika, što znači da nije bio potpuno rasprodan, ali Hucik tvrdi da je posjetom jako zadovoljan.

Trn u Crkvinu oku

Direktor bečkog turističkog ureda Norbert Kettner podsjeća na višestoljetnu tradiciju balova koja počinje u 18. stoljeću kad su balovi habsburškog dvora prestali bili rezervirani samo za aristokraciju.

Bečani su počeli prihvaćati dvorske običaje i ubrzo su pokrenuli svoje cehovske balove – lovaca, cvjećara, krčmara… Balove su koristili da bi se približili suprotnom spolu, dobro popili i pojeli, pomalo ogovarali i dobro se naplesali.

“Sezona balova uvijek je bila trn u oku Katoličkoj Crkvi”, rekao je Kettener. “Plesači su preblizu i previše je zabave. Zato sezona balova otprilike prati kršćanski kalendar i završava prije Pepelnice, odnosno početka korizme”.

U moderno vrijeme od balova zarađuju mnogi. Cvjećari, hotelijeri, krojači, frizeri, ugostitelji… Svi oni trljaju ruke jer je ova sezona krenula kao što je to nekad bilo.