Situacija s protuzakonitim produljenjem mandata ‘za svaki slučaj’, ustavnih sudaca kojima je mandat već istekao ‘opasan je i ozbiljan presedan’, upozorio je profesor s Pravnog fakulteta u Zagrebu Vedran Đulabić. Saborska zastupnica Dalija Orešković najavila je da će da će pokrenuti pitanje ustavnosti te odluke.

Đulabić: Tko je odgovoran?

“Za ovu skandaloznu odluku o vlastitom nastavku obnašanja mandata bez ikakvog ustavnog i zakonskog temelja odgovorni su dosadašnji članovi Ustavnog suda koji su glasali za vlastito produljenje mandata, ali su jednako odgovorni i oni članovi USUD-a koji su glasali protiv odluke, ali su o tome šutjeli“, piše Đulabić na platformi X.

Radi se o preozbiljnoj stvari da bi se o tome kukavički šutjelo dok ne prođe glasanje o novim sucima, posebno iz razloga, jer sedam dosadašnjih sudaca i nakon ovog skandala nastavlja s radom u USUD-u.

Od toga, četiri s obnovljenim mandatima (Šumanović, Mlinarić, Abramović i Kušan), a trojica još godinu dana do isteka (Šeparović, Arlović, Selanec). To praktično znači da takva nedemokratska i opasna tumačenja i prakse nastavljaju egzistirati u Ustavnom sudu. Nastavak je to vrlo opasne prakse na koju je već nekoliko puta upozoreno u javnosti, dodaje Đulabić.

DRAMATIČNA NOĆ U USUD-U Bivši ustavni suci bili su spremni na najgore, održali tajnu sjednicu

“Ovo nije samo skandal, ovo je ozbiljan i opasan presedan, jer pokazuje da u našem institucionalnom sustavu postoji tijelo koje si dozvoljava da može sve i nitko mu ne može ništa“, kaže.

Postoji tijelo koje nema granica svojeg djelovanja, a to nije u skladu a temeljnim načelom “kočnica i ravnoteža” kod organizacije vlasti u demokratskom društvu, dodaje.

Postoji tijelo koje smatra da ga ne obvezuju izričite ustavne i zakonske norme, ističe Đulabić.

Postoji tijelo koje se postavlja iznad Hrvatskog sabora i koje odlučuje da ga o svojem manevru uopće neće ni obavijestiti, iako je Ustavnim zakonom o USUD-u ta obaveza izrijekom propisana!

I mi bismo tom tijelu trebali vjerovati?, pita Đulabić.

Ovim je postupanjem dodatno trasiran opasan smjer institucionalnog razvoja zemlje. Nalazimo se u stanju koje sutra može dovesti do opravdanja bilo kakve odluke vladajućih. Doslovno, bilo kakve.

“Presedani u tom pogledu su već uspostavljeni, a ovo je samo još jedna dodatna karika u lancu protustavnog djelovanja onih koji bi trebali biti čuvari Ustava”, napisao je profesor Đulabić.

U provaliji

Prenoseći njegovu objavu Orešković je napisala kako je “institucionalni razvoj zemlje je pao u provaliju”.

“Ukoliko tema institucija ne bude glavno pitanje sljedećih parlamentarnih izbora, ako to ne bude glavni zahtjev građana, u provaliji ćemo i ostati. Ovaj saziv Hrvatskog sabora ne može građanima vratiti otetu državu”, napisala je.

Institucionalan razvoj zemlje je pao u provaliju. Ukoliko tema institucija ne bude glavno pitanje sljedećih parlamentarnih izbora, ako to ne bude glavni zahtjev građana, u provaliji ćemo i ostati. Ovaj saziv Hrvatskog sabora ne može građanima vratiti otetu državu. https://t.co/VIiO3gHIXP

— Dalija Orešković (@OreskovicDalija) December 8, 2024

Orešković je prethodno najavila da će podnijeti zahtjev za ocjenu ustavnosti akta na temelju kojeg je stari saziv Ustavnog suda mimo ustavnih ovlasti samom sebi produljio mandat.

“Tražit ću da se četiri sadašnja ustavna suca izuzmu od raspravljanja i odlučivanja iako se ionako moraju izuzeti”, napisala je.

Najavljujem da ću podnijeti zahtjev za ocjenu ustavnosti akta na temelju kojeg je stari saziv Ustavnog suda mimo ustavnih ovlasti samom sebi produljio mandat, uz koji ću tražiti da se četiri sadašnja ustavna suca izuzmu od raspravljanja i odlučivanja iako se ionako moraju izuzeti

— Dalija Orešković (@OreskovicDalija) December 7, 2024

‘Izašao je iz svoje uloge, javnost mora vidjeti na temelju čega’

Profesor i stručnjak za ustavno pravo Đorđe Gardašević također je komentirao je događaje oko izbora ustavnih sudaca.

Odmah se osvrnuo na predsjednika Suda Miroslava Šeparovića i njegov pokušaj produljenja mandata sudaca, što bi bio presedan i protuustavno.

“Nisu mogli donijeti takvu odluku jer nemaju temelj za to u Ustavu. Nužno bi bilo za javnost dobiti uvid u izvještaj koji je prethodilo odluci, da vidimo na što su se točno pozvali, što je osnova i kako su formulirali doseg odluke. No, za nju nemaju nikakve temelje”, rekao je Gardašević.

Obzirom da odluka nije zaživjela, Šeparović tvrdi da nema potrebe javno objaviti kako se došlo do nje. Za Gardaševića je to spornoMiroslava Šeparovića.

“Iz više razloga. Nema temelja u Ustavu, koji jasno i precizno kaže da mandat sudaca traje osam godina, a ako se ne izaberu nasljednici, još maksimalno šest mjeseci. Nakon toga, produljenja više nema”, kaže.

“Ako Ustavni sud tumači da ima, stavlja se u poziciju ustavotvorca, što bi značilo da mijenja Ustav na način koji nije dopušten, niti je predviđen. Ustav izričito kaže da jedino Sabor u ratnom stanju sebi može produljiti mandat. I to je to, drugih iznimaka nema“, podsjeća.

“Dakle, radi se o iznimnom aktu Ustavnog suda. Ako se mijenja Ustav na ovakav način, jasno je i laiku da ono što bi trebalo predstavljati izvor prava, mora biti javno dostupno. Prema tome, kad je to odlučeno u petak navečer, o tome je trebalo isti čas obavijestiti Sabor i javnost”, kaže Gardašević.

“Neki od sudaca koji su glasali za odluku, drugi su dan izabrani. To je relevantna informacija, u smislu da daje uvid javnosti i Saboru kako ti suci rezoniraju. Zato treba inzistirati da se izvještaj objavi, ne smije biti tajno. Postoji javni interes za to. Treba vidjeti otkud Ustavnom sudu temelj za takvu odluku, ja tvrdim da ga nema“, ističe..

Pojasnio je da Sabor ne potvrđuje odluke Ustavnog suda, već da je trebao izvještaj poslati na uvid. Dao je i primjer oko parlamentarnih izbora i Zorana Milanovića, kako bi bolje pojasnio ulogu Ustavnog suda, odnosno, njegovu poziciju na samom vrhu ustavnog poretka.

BLOKADA ‘Plenković želi opstruirati predsjedničke izbore i na Pantovčak postaviti Jandrokovića’

“Tad se Ustavni sud odlučio izdati upozorenje, kako bi predsjedniku dao jasno do znanja kako njegovi potezi nisu u skladu s Ustavom te da bi to trebao prestati raditi. I usmjerio je daljnji razvoj događaja na način koji nalaže Ustav“, podsjeća Gardašević.

“Pitanje je zašto se svih ovih mjeseci nije isto takvo upozorenje izdalo oko neizbora sudaca i usmjerio daljnji razvoj događaja. Da su javno i na vrijeme rekli kroz formu upozorenja tako nešto, kako bi se otvorila javna rasprava”, kaže.

Problematično je što se znalo da će sjednica o izboru biti u subotu pa potez večer ranije dodatno dovodi u pitanje.

“Tako nešto nema veze s pravom ni shvaćanjem ustavnog prava. Kažem, to što su odlučili neka izvole javno objaviti, da vidimo temeljem čega. Zato, s mojeg stajališta, Ustavni sud se tu ponašao problematično ne jer si uzima ulogu koja mu ne pripada nego jer preuzima izvršnu funkciju. Nju ima isključivo Sabor. Naravno da je problem ako on ne izabere Ustavni sud, ali naš Ustav na takav scenarij nema pravni odgovor, on ne postoji”, objasnio je Gardašević.

Šeparovićevi argumenti, koje neki ustavnopravni stručnjaci podržavaju, su da je situacija dovela u pitanje ustavni poredak, ljudska prava i druge vrednote.

“Ako prihvatimo teoriju, Ustavni sud u bilo kojem trenutku može reći da nešto nije ustavno pa to ići promijeniti kako bi bilo u skladu s Ustavom“, kaže Gardašević.

“Tim Ustavni sud zapravo ulazi u opasnu igru s predsjednikom Republike, koji ima ovlast brinuti o redovitom i usklađenom djelovanju i stabilnosti državne vlasti. I to se može uzeti kao pravna osnova pa da predsjednik uzme stvari u svoje ruke, kao sad, da bira sam ustavne suce”, rekao je.

“Moram reći odmah da to ne bi smjelo biti tako i da si predsjednik ne bi smio određivati nove nadležnosti. Iskoristio je tu moć kad je blokirao izbor predsjednika Vrhovnog suda, što je tad bila dobra stvar, zato da upotpuni proces i sam predloži kandidata”, podsjetio je Gardašević.

“Kad Ustavni sud pokušava nešto slično, ulazi u prostor predsjednika. Njima tamo nije mjesto, ne bi ni jedni ni drugi smjeli sudjelovati u procesu izbora sudaca. Milanović je jasno to i rekao”, kaže.

USTAVNA KRIZA? Zbog sporazuma koji je s Crkvom potpisao Malenica, HDZ umalo izgubio kontrolu nad Ustavnim sudom

“Zato treba slušati znanost, sjesti za stručni stol i razgovarati što u ovakvim situacijama. Jedna stvar bila bi da se suci moraju izabrati debelo prije isteka mandata pa ako se to ne dogodi i Sabor ne ispuni funkciju, idemo raspustiti Sabor“, kaže.

“To je jedno rješenje koje bih ponudio. Ustavom je određeno raspuštanje Sabora ako se ne izglasa proračun, što je jako dobro jer ako Sabor nije u stanju izglasati proračun, taj Sabor nije funkcionalan ili sposoban. Isto vrijedi i za ustavne suce. Ako nisu u stanju izabrati, onda nisu funkcionalni. To se sve radi na vrijeme, a ne u zadnji čas”, istaknuo je Gardašević.

Što dalje očekivati?

“Moramo dobiti taj izvješraj da vidimo o čemu se radi. Riječ je o presedanu i iznimno važnoj stvari pa ne bi trebalo dopustiti da neke druge vijesti zametnu trag. Za sad se znaju osnovni podaci. Što se tiče izvještaja, on je “donesen” i o njemu se više neće odlučivati na Ustavnom sudu pa novi suci nisu formalno pozvani o tome donositi mišljenje, osim ako dođe do slične situacije”, kaže.

“Bilo bi korisno, ako će suci imati vremena, da dobijemo njihovo očitovanje. O tome bi trebalo povesti javnu i ozbiljnu raspravu. Tipa, da se okupe ustavni stručnjaci na javnoj tribini i izravno prokomentiraju neke stvari. Rado bih s nekim kolegama i kolegicama volio raspravljati uživo”, zaključio je Đorđe Gardašević za N1.

OREŠKOVIĆ: ‘Ustavni suci kao kršitelji Ustava. Pa toga se niti AP ne bi sjetio’