Virusni imunolog Stipan Jonjić u četvrtak je komentirao pandemiju koronavirusa.

Kaže kako je trenutni val pandemije predvidiv. “Vidjelo se odmah u početku da se ovaj virus širi ekstremno brzo, da je nešto manje patogen. Međutim, već u prosincu je bilo predvidivo da će zbog bržeg širenja doći do ekspanzije broja zaraženih i to se događa. Istovremeno postoji opasnost opterećenja zdravstvenog sustava. Svjedoci smo da se to dogodilo. Bez obzira što je taj virus manje patogen, svjedoci smo povišenog mortaliteta. Ljudi umiru svakodnebno, bolnički je sustav preopterećen. Stvari idu kako idu. Taj val će proći, kao što su prošli i drugi”, kaže.

“Prilično je teško predviđati, stalno virus doživljava promjene, mutacije, promjene u širenju. Omikron nije nimalo bezopasan, nešto je manje patogen, ali mi ništa ne znamo ili znamo vrlo malo o tome kakve su njegove kasnije manifestacije. Famozni postcovid je vrlo opasan”, kaže Jonjić u programu N1 Televizije.

On smatra i da se svijet uskoro mora naučiti nositi s ovim virusom na duge staze, ali da je to prije svega politička odluka.

“Ljudima je dosta svega, gospodarstva ne mogu trpjeti, sad je vrijeme da naučimo kako se s tim nositi na duge staze. Ja mogu govoriti o prirodi virusa, ali ne i o tome kako se s tim nositi dugoročno. Teško je predviđati, ovaj je virus toliko promjenjiv da imunost koju smo tekli preboljenjem ne štiti od infekcije. Zasad je u toj lošoj priči dobra strana što se vidi da cijepljeni ipak teže ili rjeđe ulaze u teške oblike bolesti. Oni su manje rizični što se tiče hospitalizacije, ali na duge staze nije lako predvidjeti što će se dogoditi. Jedno je neka vrsta smirivanja, to da će virus postati endemičan, ali to se zlorabi, mi smo daleko od pojma endemije.

Sam virus je drugačiji, neka to stručnjaci govore hoćemo li upasti endemiju. Hoćemo li imati još jedan val ne znam, ali ćemo na ljeto imati puno bolju situaciju. Što će biti dalje, ne znam. Moguće da ćemo na jesen opet imati novi val, ali mislim da nećemo više nikad doći u ovakvu situaciju jer svijet se mora naučiti nositi s tim. Najgore je što polako gubimo empatiju za to što veliki broj ljudi umire, a to nije dobro za zdravlje društva”, govori Jonjić.

Imunološke slabosti podložne virusu

Na pitanje zašto toliko ljudi umire, Jonjić kaže kako “nitko nije rekao da je ova bolest bezopasna, nitko ozbiljan”.

“Ovo je vrlo opasna bolest, pogotovo za neke skupine. Starije koji imaju oslabljen imuni sustav, itd. Mi ne znamo tko od nas ima određene imunološke slabosti koje ga čine podložnijim ovom virusu. Mi ne znamo mehanizam te oslabljene patogenosti. Mi znamo da se on zadržava u nekim dijelovima našeg dišnog sustava, ali kad se on spusti dublje u organizam, to je ista bolest kakva je bila i na početku. Problem je što se stvara dojam da je ovo bezopasan virus i na to su stručnjaci i upozoravali”, kaže.

“Mi cijelo vrijeme zaboravljamo činjenicu da je jako puno ljudi cijepljeno i puno ih je preboljelo. Situacija u kojoj bi uspoređivali patogenezu prije godinu dana i sada je bitno drugčija. Sasvim je jasno da je svijetu dosta i da se treba naučiti s tim živjeti”, govori Jonjić.

O tome zašto je usporilo cijepljenje u Hrvatskoj, Jonjić kaže da smo propustili priliku za postizanje bolje procijepljenosti i da se u društvu stvorila neka polarizacija.

“Broj novocijepljenih je vrlo mali, u ovom slučaju je to jedno od objašnjenja zašto imamo i povećanu smrtnost. Budimo realni, to su posljedice, ali tako je kako je. Sad je ključno pitanje trebamo li se i hoćemo se dalje cijepiti. Mislim da ovo cjepivo, makar ne štiti od infekcije, štiti od težih oblika bolesti. Sad smo došli do pitanja budućnosti cjepiva. Znate, moguće je napraviti cjepivo koje će štititi od ovog virusa u smislu u kojemu štiti i ono protiv nekih drugih respiratornih bolesti. Međutim, kod ovog virusa to nije lako napraviti. Sad je omikron, definitivno je moguće napraviti odlično cjepivo koje će štititi od omikrona, ali kad se ono napravi, doći će neka nova varijata. Teško je napraviti cjepivo koje bi univerzalno štitilo od infekcije jer virus mutira. Znanosti je sve moguće, ali univerzalno cjepivo je vrlo teško napraviti jer se virus mijenja”, objašnjava Jonjić.

“Vjerujem da nam treba cjepivo koje će biti sveobuhvatnije tako da izazove neku širu paletu staničnog odgovora i ono bi nas moralo štititi od bilo kakvih težih oblika bolesti izazvanih ovim virusom. To je sad moja spekulacija, ali sigurno će se takvo nešto uskoro dogoditi”, zaključuje.