Virusni imunolog Stipan Jonjić u četvrtak je gostovao u programu N1 Televizije gdje je govorio o širenju zaraze i zaštiti od koronavirusa.
Komentirajući zahtjev gradonačelnika Sinja Mire Bulja da se u školama ukine nošenje maski, imunolog Stipan Jonjić rekao je da se najradije ne bi bavio tom temom jer se o tome u ozbiljnom kontekstu ne može razgovarati.
“Nisam epidemiolog, ali znanstveno nema dvojbe da su mjere zaštite i higijenske mjere odigrale ključnu ulogu i zaštitile milijune ljude od bolesti i smrti. Besmisleno je o tome u ozbiljnom svijetu razgovarati. Ne samo spomenuti političar nego i neki drugi otvoreno su govorili i krivo citirali neke zemlje te tako, kad to govore ugledni ljudi, saborski zastupnici, govore dezinformacije, stvaraju kaotičnu situaciju jer otklanjaju mogućnost da u dogledno vrijeme dosegnemo procijepljenost koju te zemlje, koje spominju da su ukinule mjere, imaju. Ne razumijem što ti ljudi misle jer oni o toj struci ne znaju ništa ili znaju vrlo malo.
To je prilično jadno pa kad se u to uključe ljudi s ruba znanosti, onda se međusobno nadograđuju s dezinformacijama”, rekao je i dodao da je bespredmetno naglašavati da maske donose više koristi nego štete:
“O tome je skoro bespredmetno razgovarati jer je dokazano da bismo bez mjera bili u puno goroj situaciji. Postoje i pozitivne posljedice mjera, nije bilo drugih zaraza, A ima i negativnih posljedica – zanemarivanja bolesti i ekonomski problemi. Ali to nema veze s maskama. O kojim ljudima raspravljamo kad govore nešto zbog čega sutra možemo imati bolesne ljude… Nemam mentalnu toleranciju za tu vrstu ljudi i najradije ne bih o tome govorio.”
Imunost stečena preboljenjem i cijepljenjem
Pojasnio je koja je razlika između imunosti stečene preboljenjem i one stečene cijepljenjem. Napominje da je to miješanje krušaka i jabuka:
“Kad govorimo o imunosti nakon infekcije, ona je heterogena i većina ljudi nakon toga razvije fiziološku imunost i sve ide u najboljem redu. Nažalost, kod dijela ljudi ta stvar ide u krivom smjeru, urušava se imunitet, virus je vrlo subverzivan, i to često može završiti respiratorom. Odlika prirodne imunosti je ta heterogenost – to su razlike u imunom odgovoru koju smo stekli. Imunost nakon infekcije štiti, ali ona i slabi. Imunost je vrlo složena.
Koliko traje, još ne znamo, ali kod nekih je slabašna. Zato je kod nekih kombinacija preboljenja i cjepiva jako dobar odgovor. Nitko ne dvoji da infekcija stvara imunost, bez toga većina nas ne bi bila živa da nije tako, ali znamo da je heterogena i da se ne možemo pouzdati isključiovo u prirodnu infekciju.”
Treća doza cjepiva
Prokomentirao je i sve više odluka o cijepljenju trećom dozom. Smatra da ona nije svima potrebna.
“Nikad nije bilo sporno da će ljudi, koji imaju određene imunološke slabosti i starije osobe, trebati novu dozu. Treća doza je nasušna potreba za tu populaciju ljudi. No, nisam uvjeren da cijela cijepljena populacija treba treću dozu. Cijepljeni smo s dvije doze, imamo snažnu imunost, znamo da cijepljenje štiti od teškog oblika bolesti i smrti. Cjepiva su manje su učinkovita u zaštiti od ponovne infekcije, a razlog je dvojak – bilogija virusa i činjenica da cjepiva očito nedostatno štite sluznicu preko koje virus ulazi. Cijepljenje je esencijalno za naše društvo.”
Ponovno se osvrnuvši na Buljev zathtjev Jonjić je rekao: “Izjave visokopozicioniranih ljudi utječu na ljude, znanstvenici polako gube bitku. Jedina šansa je da se cijepimo”.
Komentari