Virusni imunolog Ilija Brizić u utorak je u ‘Novom danu’ N1 televizije komentirao novo cjepivo protiv koronavirusa koje u Hrvatsku stiže krajem veljače. Brizić je objasno da se Novavaxovo cjepivo bazira na starijoj tehnologiji, na kakvoj se bazira i cjepivo za hepatitis B.

“Prethodna cjepiva – mRNA i vektorska – nose genetsku poruku za jedan protein koronavirusa, protein šiljak, dok je novo cjepivo gotov proizvod, ima protein u sebi. Ciljat će isti dio virusa – protein šiljak, ali drugačiji je način dostave. Razlikuje se i način na koji cjepivo stimulira imunološki odgovor”, rekao je Brizić.

Objasnio je da ga kod prethodnih cjepiva potiče virusni vektor ili mRNA molekula. “Proteinsko cjepivo ima dobru zaštitu. Osim toga, ljudi sada imaju još jednu opciju – cjepivo koje je korišteno i prije, za hepatitis ili zoster”, objasnio je Brizić za N1 i dodao da je kompanija dosad proizvodila cjepivo protiv gripe koje je pokazivalo dobre rezultate.

Nuspojave su, kaže, standardne, a cjepivo predviđeno za primanje u dvije doze. Poručio je da se Novavax neće računati kao prvo cjepivo. “Kompanija traži dozvolu da se primjenjuje kao booster doza”, rekao je.

Smatra da je glavna strategija borbe protiv koronavirusa trebala biti cijepljenje građana. “Države koje su nam primjer poduzele su aktivne mjere i stimulirale cijepljenje ljudi. Zašto smo mi zakazali, teže je pitanje. Cijepljenje ljudi treba biti glavna strategija jer vidimo da je manja smrtnost ako država ima više cijepljenih”, rekao je Brizić.

Istaknuo je da nije neuobičajeno da se da se ljudi cijepe svake godine za neke patogene, poput gripe – cijepe se trideset godina zaredom. “Što se tiče cjepiva adaptiranog za omikron, ako bi pokazalo širu zaštitu, bilo bi korisno cijepiti se njime sljedeću jesen. No imamo tek preliminarne podatke, prave podatke tek trebamo pričekati”, rekao je.

Virusni imunolog ističe da je ključno pitanje, na koje još nema odgovora, hoće li omikron postati neka vrsta endemskog virusa. “Možemo reći da su već nastale nove varijante iz omikrona, jedna od subvarijanti koja se širi u Danskoj ima već 20 mutacija u odnosu na omikron i može se reći da je nova varijanta. Virus evoluira veoma brzo. Pojava omikrona bila je veliko iznenađenje, teško je uopće reći što je sljedeće. Sve više procijepljenih i onih koji su preboljeli pridonijet će kolektivnoj imunosti. No nitko ne može reći sa sigurnošću hoće li to spriječiti širenje virusa”, pojasnio je.

Komentirajući covid-potvrde, Brizić kaže da je Hrvatska slijedila primjere država u kojima se pokazalo da su korisne, ali smo, kaže, to koristili labavo. “Koliko su korisne u Hrvatskoj, ne znam. Bio sam za njih, ali u inicijalnoj fazi je trebalo potaknuti što više ljudi da se cijepi i primjenjivati covid-potvrde u većoj mjeri”, rekao je.

Podupire masovno cijepljenje u školama. “Djeca su puno otpornija na bolest, ali to ne znači da je nema. Veća je korist cijepljenja kod djece nego da ga prebole. Ima dokaza da covid potiče neke druge bolesti i ne znamo kakve će biti dugoročne posljedice”, zaključio je virusni imunolog Brizić.