Virusni imunolog Luka Čičin-Šain u petak je komentirao epidemiološku situaciju u Hrvatskoj.

“Vjerojatno kasnimo s mjerama, ako imamo 20 tisuća testiranih i skoro 10 tisuća dijagnosticiranih, to je znak da smo dosegli naše mogućnosti testiranja i već ih premašili, u tom uzorku je skoro 50 posto pozitivnih i to govori da se virus jako raširio i govori da ga naše epidemiološke službe ne mogu ni otprilike pratiti i da je već prije trebalo poduzeti neke mjere kako bismo zaustavili virus. Poznato je da se omikron širi jako brzo, ali vidi se razlika između zemalja koje imaju mjere ili ih nemaju”, rekao je Čičin-Šain.

Smatra da je broj od deset tisuća zaraženih u Hrvatskoj “vrlo, vrlo, vrlo vjerojatno premašena”. “Zamislite situaciju da Hrvatska ima kapacitete testiranja i u jednom trenutku može testirati ne 20 nego 40 tisuća ljudi, ako imamo gotovo 50 posto pozitivnih, onda ne bi bilo 10, nego 20 tisuća novih. Znači da je moguće da je i duplo više ljudi zaraženo u ovom trenutku. To širenje je jako veliko sada, da je jako teško shvatiti koliko virusa ima. Ovo nije poziv na zastrašivanje ljudi, tim zastrašivanjem bave se antivakseri koji ljude plaše oko cjepiva, koje nisu ozbiljna prijetnja ljudskom zdravlju”, rekao je Čičin-Šain, gostujući u programu N1 Televizije.

O omikronu

Ponovno je pozvao ljude da se cijepe.

Upitan je li prerano tvrditi da je omikron blaža varijanta koronavirusa, naš znanstvenik kaže da se nešto može doznati iz iskustva zemalja gdje se on pojavio ranije, ali i da treba nekoliko tjedana koronavirusu da razvije teže oblike.

“Treba sa zadrškom gledati sve i u ovom trenutku je Hrvatska još u situaciji novih infekcija, nemamo puno prirasta novih hospitalizacija. U Južnoj Africi i u Velikoj Britaniji imamo podatke da je otprilike smrtnost 25 posto manja u odnosu na deltu. Tako da je omikron, što se tiče simptoma, na razini onoga virusa s početka pandemije, ali to ne znači da je to bezazlen virus. U ružičastim scenarijima se računa da bi mogao biti četiri puta manje smrtan nego delta, ali to je i dalje jako puno. Ako imate virus koji je četiri puta manje opasan za pojedinca, ali 40 puta više zarazan, opet ćete imati 10 puta više hospitaliziranih”, rekao je Čičin-Šain.

Što se tiče cjepiva i odgovarajući na pitanje je li se očekivalo da će slabije reagirati na virus, Čičin-Šain je rekao da se “kao prvo, omikron nije očekivao”.

“Pričati što se moglo očekivati bespredmetno je i nije potrebno, ali da cjepiva ipak djeluju i da pružaju zaštitu nešto je što je postalo prilično jasno. Ona ne štite od širenja virusa, ali u svakom slučaju mogu zaštititi protiv teških oblika bolesti i to onda kad smo se dvaput cijepili ili onda kad je netko dvaput cijepljen pa je nakon tri mjeseca ili nešto više primio booster dozu”, rekao je Čičin-Šain.

O cijepljenju protiv covida

Upitan hoćemo li se morati stalno cijepiti protiv covida, Čičin-Šain kaže da postoji mnogo stvari koje se još ne znaju pa to pitanje nije nešto što bi trebalo biti na listi prioriteta.

“Za očekivati je kod velike većine drugih cjepiva, nakon treće doze je potrebna četvrta doza i nakon toga se stvara prilično trajna imunost i vjerujem da neće biti potrebno daljnje cijepljenje, ali to ovisi od antigena do antigena i molim ljude da shvate da ni znanost ne može znati nešto prije nego što to doznamo kroz vrijeme. Logična je i normalna stvar da ako smo nešto mislili u utorak, a nešto se novo dogodi u srijedu, da drugačije razmišljamo u četvrtak”, rekao je Čičin-Šain.

“Moguće jest da će biti potrebna neka docjepljivanja, kao kod gripe, iako mi se čini da to nije vjerojatnost i mislim da je najsigurnije reći da još nismo sigurni i da je najpametnije reći što će biti tek kad budemo imali konkretne podatke”, dodao je naš znanstvenik.

Govoreći o strategiji drugih zemalja, primjerice Izraela, koji se odlučio na varijantu kontroliranog širenja virusa u populaciji, Čičin-Šain je rekao da Hrvatska ne bi trebala kopirati druge zemlje, jer one imaju drugo okružje. “Nije isto ako na strategiju zaražavanja krene Izrael, gdje je 90 posto ljudi primilo booster ili ako to napravi Hrvatska, gdje ih je manje i zbog niske prokuženosti moguće je da 25 posto ljudi nije ni cijepljeno ni zaraženo i uopće nema nikakvu zaštitu i da pustimo da se virus širi kao u Izraelu, imat ćemo goru sliku nego što imaju oni. Činjenica je da je u Hrvatskoj cijepljenje dosegnulo manji broj ljudi i prokuženost nije onakva kakva bi trebala biti”, rekao je Čičin-Šain.

“Mjere koje su na snazi su izuzetno blage, mnogo blaže nego u, recimo, Njemačkoj i to je i jedan od razloga zašto se virus ovako proširio”, dodao je.