Teme iz starog Egipta oduvijek su privlačile ljude i istraživače, kao što je to bio slučaj s Herodotom i Napoleonom, a ta fascinacija ne prestaje ni u modernim vremenima. Kada je 1922. godine Howard Carter otkrio Tutankhamonovu grobnicu, to je potaknulo novi val istraživanja i zainteresiranost javnosti za kulturom starog Egipta koja se popularno naziva egiptomanija.

Arheološki muzej u Zagrebu čuva najveću Egipatsku zbirku u Hrvatskoj, a sljedeće će se godine pridružiti brojnim svjetskim institucijama u obilježavanju stote obljetnice otkrića Tuthankamonove grobnice organizirajući za publiku razne sadržaje poput predavanja stranih i domaćih stručnjaka, radionica, te prigodnog digitalnog sadržaja.

S obzirom na to da je Arheološki muzej u Zagrebu još uvijek zatvoren za javnost zbog sanacije oštećenja nastalih u potresu te Egipatska zbirka nije dostupna javnosti za publiku muzej će organizirati Virtualni stari Egipat.

Autori Virtualne izložbe su Igor Uranić i Porin Šćukanec Rezniček.

U Virtualnom starom Egiptu posjetitelji mogu online vidjeti najzanimljivije i odabrane teme iz staroegipatske civilizacije temeljene na Egipatskoj zbirci, a koje će biti predstavljene putem niza virtualnih soba. Virtualne sobe postepeno ćemo otvarati, a koja soba će biti otvorena odlučivat će upravo publika glasanjem putem društvene mreže Facebook.

Igor Krajcar

Prva soba Virtualnog starog Egipta koja je posvećena skarabejima srca, egipatskim amuletima koji su korišteni u kultne svrhe i pripadaju u pogrebnu opremu pokojnika već je otvorena. Sve o skarabejima srca možete saznati OVDJE.

Skarabeji su egipatski amuleti u obliku kukca balegara, a jedan su od najčešćih produkata staroegipatske umjetnosti. Bili su izrađivani uglavnom od gipsa, keramike te raznih vrsta kamena, a tijekom cijele povijesti egipatskoga kraljevstva imali su važnu vjersku funkciju i izrazito složenu simboliku. Najstariji primjerci koji su pronađeni potječu već iz razdoblja predinastičkog Egipta.

Igor Krajcar

Korišteni su u kultne svrhe već u vrijeme kulture Naqade koja je prethodila nastanku sjeverne i južne egipatske države, čijim će ujedinjenjem, početkom trećeg tisućljeća prije Krista, nastati Staro kraljevstvo. U nekim grobovima u Abidosu, datiranim na razdoblje neposredno prije prve dinastije (oko 3100 g. prije Krista) pronađene su posude s osušenim balegarima koji su po svemu sudeći mogli biti neka vrst zavjetnih darova umrlima.

Najveći i najljepši primjerci izrade skarabeja su takozvani skarabeji srca i pripadaju u pogrebnu opremu. Takvi su se skarabeji stavljali u grobnice, a na njima je na donjoj plohi napisan fragment 30. poglavlja Knjige mrtvih u kojem se srce nagovara kako bi na posljednjem sudu svjedočilo u korist njegova vlasnika. Skarabej s takvim tekstom zamjenjuje srce – organ istine – koji za života bilježi sva čovjekova djela te se time postiže magijski utjecaj na uspješan ulazak u vječni život Ozirisova kraljevstva.

Igor Krajcar