Ana Gligić beogradska je virologinja koja je 1972. vodila tim koji je izolirao virus velikih boginja. Danas, s 87 godina, dala je intervju HRT-u o koronavirusu, poručujući kako ga se “nikad nećemo riješiti, ali ćemo naučiti živjeti s njim”.

“Covid 19 nije izmišljen. On je tu, s nama, i moramo se naviknuti na njega. Ponašamo se nonšalantno prema njemu jer nema visok letalitet, od jedan do dva posto, ali zabrinjava njegov morbiditet u ovakvim zdravstvenim sustavima kakve imamo, kazala je Gligić.

Kaže kako je “glavni put prenošenja je direktno kapljični: ‘Vi meni, ja vama’. Postoje još dvije podvrste kapljičnog prenošenja: kontaktno preko zaraženih predmeta na koje se iskašljao inficirani, a druga aerogeno, odnosno kada se kapljice osuše pa se kao osušena prašina udahnu”. “Onda se virus u vlažnoj sredini iz nosne u usnu šupljinu ili očiju aktivira i počinje reprodukciju suprotno našem dosadašnjem znanju o virusima koje sam proučavala. Koronavirus ostaje živ satima izvan organizma”, tvrdi Gligić.

Kaže kako smo “još uvijek u prvom valu korone”. “Ove varijacije iste epidemije su samo peakovi istog vala. Drugog vala neće biti sve dok ne zaustavimo ovu epidemiju, a onda ako se virus ponovno pojavi u epidemijskoj formi, to će biti drugi val”.

“Što se tiče promjene jačine virusa u raznim godišnji dobima – to ćemo tek vidjeti kako će se ponašati. Susret korone i influence može biti kompliciran osobito ako bi se dogodilo da istovremeno dođe, kod iste osobe, do infekcije s oba virusa. Za razlikovanje inficiranosti jednim, drugim ili istovremeno s oba virusa morali bi se raditi pouzdani serološki testovi za otkrivanje IgM I IgG antitijela i brze tehnike detektiranja virusa ili virusnih komponenti u bolesničkom materijalu”.

Od cjepiva smo, kaže, “još daleko”, a ona vjeruje riuskom cjepivu, i cijepila bi se njime, “ako to bude izbor države”. “Mislim da ruski znanstvenici i njihov predsjednik ne bi stavili svoj kredibilitet na pladanj da nisu sigurni u ono u što su sigurni”.

Jedin cilj cjepiva za kojim se sada traga jest “stvaranje imuniteta i zaustavljanje u ovom slučaju ne samo epidemije nego i pandemije. Mislim da ovako spremljeno cjepivo ne daje doživotni imunitet, zato je predviđeno cijepljenje i revakcinacija. Cilj cijepljenja jest zaustaviti infekciju i širenje virusa dok se možda ne napravi klasično atenuirano cjepivo s oslabljenim virusom koje bi dalo dugotrajni, a možda i doživotni imunitet jer se korone nećemo riješiti. Za takvo cjepivo trebaju godine rada”.

Gligić sugerira da se slijede upute kriznih stožera, koji primjenjuje sva svoja epidemiološka znanja, kao i uspješnost znanja drugih zemalja. “Treba se cijepiti protiv gripe da bi se izbjegle moguće istovremene infekcije s oba virusa što ne bi bilo dobro”.

Drži kako je dobro da su škole i fakulteti počeli raditi, “ali uz budno praćenje situacije”. Jer, “obrazovanje na daljinu postat će veći problem nego korona”.