Na ovogodišnjem izboru magazina Decanter medalje je osvojilo čak 69 vina iz Priorata, mitskog mjesta u Kataloniji gdje je novinar Gastro&Winea posjetio vinarije Mas Doix i Perinet te doznao kako je ta regija unatoč škrtoj zemlji doživjela vinsku renesansu i interes investitora

Kada se spomenu španjolska vina, prvo se pomisli na Rioju, što nije čudno. U toj vinskoj regiji koja se nalazi u Baskiji, vinogradi su zasađeni na više od 66 tisuća hektara, a njihova vina imaju oznaku D.O.C. (Denominación de Origen Calificada), koja znači kontrolirano podrijetlo. Vina samo još jedne vinske regije u Španjolskoj nose tu oznaku, a to su vina iz Priorata, područja koje se nalazi u Kataloniji. Priorat pokriva samo 20 tisuća hektara zemlje od čega su na tek nešto više od dvije tisuće hektara zasađeni vinogradi. U usporedbi s regijom La Rioja, sve je u Prioratu skromno. Skroman je broj vinograda jer ih ima 110 dok ih  je u La Rioji oko 600, skromna je količina koja se proizvede na godišnjoj razini, ali ono što nije skromno jest kvaliteta vina iz Priorata. A ona je takva da se već godinama raspravlja koja su vina bolja, ona iz La Rioje ili ona iz Priorata.

Cariñena i garnacha dvije su dominantne sorte u vinogradima Priorata koje uspijevaju unatoč specifičnoj zemlji ‘likorela’ i ljetnim sušnim razdobljima. FOTO: Privatna arhiva i EstudiTardet

Priorat se nalazi na otprilike 150 kilometara zapadno od Barcelone, u smjeru Valencije. Intrigantno vinsko područje posjetili smo tako što smo od Barcelone automobilom putovali 115 kilometara autocestom uz obalu da bismo se potom krenuli penjati zavojitom cestom prema unutrašnjosti, prema mjestašcu Poboleda, jednom od desetak takvih u Prioratu. Cilj posjeta bile su dvije vinarije, Mas Doix koja je kilometar od Pobolede i Perinet koja je od Pobolede udaljena pet kilometara. Jedan od razloga što smo posjetili baš te vinarije bili su rezultati koje su njihova vina postigla na ovogodišnjem izboru magazina Decanter, gdje je čak 69 vina iz Priorata osvojilo medalje. Perinetov Vinya Pendents iz 2018. osvojio je platinastu medalju i 97 bodova dok je Doix iz 2021. vinarije Mas Doix osvojio zlatnu medalju i 95 bodova. Oba vina su crna, u području Priorata proizvodi se samo šest posto bijelih vina. Vinarija Mas Doix uvrstila se na tu tablicu s još dvama vinima, Poboleda i Salanques. Oba su osvojila srebrnu medalju i 92 odnosno 90 bodova. Još je jedan razlog zbog kojeg smo odabrali Poboledu – tamo se nalazi fantastičan mali restoran „Brots“ koji vodi belgijski chef Pieter Truyts i koji ima Michelinovu oznaku Bib Gourmand. Restoran prima samo 22 gosta i potrebno je rezervirati znatno ranije.

Kako smo se približavali Poboledi tako smo gledali u vinograde koji su, velikom većinom, strmo položeni na brdima, što je jedan od prepoznatljivih detalja ovog područja. Naime, zbog tih strmina nagibi iznose barem 30 posto pa nije moguće koristiti mehanizaciju prilikom berbe te se grožđe ubire ručno. Sve nam je to potvrdio Luis Willaert koji nas je dočekao u vinariji Mas Doix. Bio je ponedjeljak, dan kada u vinarijama nema puno posjetitelja, tako da smo bili jedini gosti.

Za svoje vino Doix iz 2021. vinarija Mas Doix osvojila je na Decanteru zlatnu medalju i 95 bodova, a za vina Poboleda i Salanques srebrnu medalju i 92 odnosno 90 bodova vinarije Mas Doix čini 55 posto cariñene i 45 posto garnacha, dok Salanques ima 70 posto garnacha, 20 posto cariñena i 10 posto syraha. FOTO: Privatna arhiva i EstudiTardet

Naravno, posjet bilo kojoj vinariji u Prioratu, a isto nam se dogodilo prilikom posjete vinariji Perinet, započinje fascinantnom pričom o povijesti proizvodnje vina na tom području. Područje Priorata bilo je dio Rimskog Carstva i već tada počela su se proizvoditi vina. No od osmog do 15. stoljeća vladali su Arapi te je proizvodnja vina ugašena. Kada je krajem 15. stoljeća pirinejski poluotok oslobođen muslimanske vlasti, vina su u Prioratu počeli proizvoditi redovnici Kartuzijanci koji su na to područje došli krajem 12. stoljeća iz Italije. Međutim, krajem 19. stoljeća filoksera je uništila sve vinograde u Prioratu. Iako su već tada vina iz Priorata osvajala nagrade na vinskim festivalima, smatralo se da neće biti moguće obnoviti vinograde u toj mjeri da dobiju komercijalnu svrhu. Vina su se proizvodila u manjim količinama sve do osamdesetih godina prošloga stoljeća, kada je petero vinara prepoznalo ogroman potencijal vina i sorti grožđa garnacha (grenaš) i cariñena koje dominiraju Prioratom.

Petero vinara prepoznalo je ogroman potencijal vina i sorti grožđa garnacha i cariñena koje dominiraju Prioratom. Prozvali su ih ‘pet hipija’

Njih petero prozvani su „Pet hipija“. Bili su to René Barbier, Alvaro Palacios, Carles Pastrana, Josep Lluis Pérez i Daphne Glorian. „Da, svi ih zovu Pet hipija iako mi dobro znamo da nisu bili hipiji već dobrostojeći vinari koji su mogli riskirati“, rekla nam je Ksenija, sugovornica u vinariji Perinet. Riskirali su puno jer nitko nije vjerovao da se vinsku regiju Priorat može oživjeti proizvodnjom većih količina vrhunskog vina. Pazite, 1989. godine u Prioratu je postojalo samo osam vinarija i tek se 10 posto njihovih vina buteljiralo. Uglavnom, tih petero vinara udružilo se kako bi započeli komercijalnu proizvodnju vina. Kako su svaki za sebe imali premalo vinograda, tako su sabrali sve količine grožđa i 1992. proizveli prva vina. Boca njihova vina stajala je 30 eura. Nevjerojatno skupo za to razdoblje i za područje koje tada nije bilo poznato po vrhunskim vinima.

Američki investitori prilično su zainteresirani za kupnju vinarija u Prioratu. Robin Baggett postao je 2017. većinski vlasnik Perineta

Zašto se potez „Pet hipija“ smatrao nevjerojatno riskantnim?  Prvenstveno jer je zemlja na kojoj su zasađeni vinogradi u Prioratu unikatna, zovu je „likorela“ i izgleda kao neka vrsta mekanog kamena koji lako lomite rukama. Ta zemlja nije nutritivno bogata, a kada se tome doda da je Priorat područje koje obilježavaju suše, tada, kako su nam domaćini objasnili, korijen vinove loze ne ide u širinu već ide duboko u zemlju, do šest metara, kako bi pronašao „hranu“. Ispred vinarije Perinet nalazi se presjek zemlje te se može vidjeti koliko duboko ide korijen da bi došao do hrane. Drugi rizik donosi klima. Luis Willaert istaknuo je da se vinogradi vinarije Mas Doix nalaze na 35 kilometara od mora, ali podjednako su udaljeni od planinskog masiva Monsant, što u prijevodu znači Sveta planina. Uslijed toga velika je razlika između dnevnih i noćnih temperatura. Ujedno, ljeti temperature mogu doći do 40 stupnjeva i to je iznimno sušno razdoblje, dok su zime hladne. Willaert nam je pokazao fotografije od prije tri godine kada je tu čak i pao snijeg. Međutim, upravo te „opasnosti“,  kada se prebrode, rezultiraju specifičnim grožđem koje daje vrhunsko vino.

Antoni Sànchez-Ortiz, glavni enolog vinarije Perinet čije je vino Vinya Pendents iz 2018. osvojio je platinastu medalju i 97 bodova na ovogodišnjem Decanteru. FOTO: Privatna arhiva i EstudiTardet

Cariñena i garnacha dvije su dominantne sorte u vinogradima Priorata. Garnacha je sorta koja se tu počela saditi u 14. stoljeću, a cariñena se počela saditi nakon što je filoksera uništila sve vinograde u Prioratu. Godinama se smatralo da cariñena nema osobitu vrijednost pa su početkom devedesetih vinari u Prioratu kombinirali 80 posto grenacha s 20 posto cariñena jer su smatrali da cariñena ne može sama dati dobro vino. Međutim, tadašnji kupci su ih demantirali, zainteresirali se za vina te sorte i vinari su shvatili da i cariñena i garnacha rezultiraju jednako dobrim vinima. Zapravo, ustanovilo se da obje sorte, svaka na svoj način, daju izvrsne rezultate jer im zemlja i klima Priorata apsolutno odgovaraju. Najveća razlika između tih dviju sorti je u razini kiselosti: dok garnacha ima nižu do srednju razinu kiselosti, cariñena ima visoku, pa se vinari, kako nam je rekao Luis Willaert, zapravo igraju s tim dvjema sortama. Kada spominjemo nagrađivano vino vinarije Doix Mas Doix, njega čini 55 posto cariñene i 45 posto garnacha, dok je Vinya Pendents vinarije Perinet stopostotna cariñena. Što se tiče ostalih dvaju istaknutih vina iz vinarije Mas Doix, Salanques ima 70 posto garnacha, 20 posto cariñena i 10 posto syraha, dok je Poboleda 100-postotna garnacha.

Vinarija Perinet ima spektakularne vinograde izgrađene na tehnološki naprednim terasama i unikatni vinski podrum inspiriran Gaudíjem. FOTO: Privatna arhiva i EstudiTardet

Syrah se nije prošvercao u tu kombinaciju jer regulatorno tijelo Priorata koje se brine o kvaliteti proizvedenog vina, dopušta korištenje ostalih sorti kao što su cabernet sauvignon, syrah i merlot. To isto regulatorno tijelo propisuje da crno vino mora imati minimalno 13,5 posto alkohola dok ga bijela vina moraju imati minimalno 13 posto. Međutim, crna vina iz Priorata idu najčešće iznad minimuma pa tako Doix ima 14,5 posto dok Vinya Pendents ima 15,5 posto alkohola. Inače, Pendents je ime vinograda koji se nalazi bliže moru, na 18 kilometara udaljenosti, i snažnije je izložen suncu. Bez obzira na razinu alkohola, ta vina nisu teška, prije bi se reklo da su nježna, vrlo lako se piju, s dugim aftertasteom. U to smo se uvjerili dok smo ispijali vino Les Terrasses vinarije Alvara Palaciosa, jednog od spomenutih „petero hipija“. Kako njegova vinarija ne nudi mogućnost posjeta i obilaska, kao ni kušanja vina, prilikom večere u izvrsnom restoranu Xeixa u Barceloni naručili smo bocu Les Terrassesa, najkomercijalnijeg Palaciosevog vina koje se u vinskim dućanima u Barceloni prodaje po cijeni nižoj od 40 eura dok su u restoranu upravo tih dana povećali cijenu sa 60 na 65 eura.

Moderno zdanje vinarije Perinet nalazi se usred vrlo tradicionalne regije Priorat, na otprilike sat i pol vožnje od Barcelone, a jedno njihovo vino moći će se naći i u Hrvatskoj. FOTO: Privatna arhiva i EstudiTardet

I tu dolazimo do cijena vina Priorat koje su sasvim odgovarajuće za kvalitetu koja se dobiva, ali su, generalno, nešto skuplja od vina iz La Rioje. Prošle godine posjetili smo Barcelona Wine Week, najveći španjolski vinski sajam na kojem se predstavilo 880 španjolskih vinarija. Tada smo razgovarali s nekoliko vinara iz Priorata, a Manelo Subirá iz izvrsne vinarije Mas Alta (tri njihova vina osvojila su srebrne medalje na Decanterovom godišnjem izboru, s 91,92 i 93 boda) u jednom trenutku nam se ispričao jer se morao javiti velikom australskom distributeru vina. Naime, dogovorili su odlazak na večeru gdje nam je Subirá objasnio kako bi plasman njihovih vina na australsko tržište bio ogroman uspjeh za njihovu vinariju. Priznao je da postoji problem kod izvoza vina iz Priorata jer kupci diljem svijeta znaju za vina iz La Rioje, ali nisu tako dobro upoznata s vinima iz Priorata koja su, k tome, nešto skuplja pa ih onda nemaju razloga masovnije kupovati. Tada nam je rekao da je otkupna cijena kilograma grožđa iz La Rioje pola eura dok je otkupna cijena kilograma grožđa iz Priorata dva eura, što već u startu čini bocu vina iz Priorata u prosjeku skupljom. Kada smo taj razgovor spomenuli Luisu Willaertu, rekao nam je da su ti podaci prilično točni.

Crna vina iz Priorata idu najčešće iznad propisanog minimuma od 13,5 posto alkohola, ali su unatoč tome nježna i lako se piju

U Hrvatskoj je Boris Ivančić prije dvadesetak godina godine u svom zagrebačkom vinskom dućanu Vivat ponudio prvo vino iz Priorata da bi 2017. ponudio vina Alvara Palaciosa, pa i spomenuti Les Terasses, dok se u ovom trenutku može naći šest različitih vina iz Priorata od čega su tri iz vrhunske vinarije Merum Priorati, među kojima je vino Inici iz 2019. dok je ono iz 2021. dobilo, po Decanteru, 93 boda. Tu su i i vina Desti iz 2021. i El Cel iz 2020. koja su dobila 92 boda. Ivančić je posebno ponosan na Clos d’En Ferran iz 2018. koji ima platinastu medalju i 97 bodova po Decanteru, a prodaje se za samo 43 eura. Naime, tako ocijenjeno vino lako bi se moglo prodavati po znatno većoj cijeni. Radi se o suradnji francuskog enologa i konzultanta Michela Rollanda s Javierom Galarretom, direktorom grupe Araex koja okuplja 14 značajnih španjolskih vinarija. Njih dvojica kupila su 2017. vinograd u Prioratu, a rezultat je vrhunsko vino. Pored vinoteke Vivat, vina iz Priorata nudi još zagrebačka vinoteka Vinea Gold, koja surađuje s vinarijom Mas Alta te nudi dva njena crna vina, La Basseta (91 bod po Decanteru) i La Creu Alta (93 boda po Decanteru), i jedno bijelo La Solana Alta. Nekoliko dana po povratku iz Priorata dobili smo poruku iz vinarije Perinet da su postigli dogovor o suradnji s Vinea Goldom, što nam je potvrdio i suvlasnik David Hrkač. Za početak, u trgovini će se naći Perinetov Merit iz 2018. godine, a Hrkač kaže da će se ponuda Perinetovih vina s vremenom proširiti.

FOTO: Privatna arhiva i EstudiTardet

Dok smo ispijali vina vinarije Mas Doix, čije se cijene kreću od 20 eura naviše, Luis Willaert rekao nam je da su posljednjih godina američki investitori prilično zainteresirani za kupnju vinarija u Prioratu. Vinariju Mas Doix osnovala je obitelj Llagostera 1998. godine da bi 2019. godine kao 50-postotni vlasnik u vinariju ušao kanadski proizvođač vina Cliff Lede, koji je stacionaran u Napa Valleyu gdje je vlasnik vinarija Cliff Lede Vineyards i Fel Wines. No Willaert ističe da je to bio dobar potez te da novi suvlasnici ni na koji način nisu negativno utjecali na tradiciju i kvalitetu vina Mas Doix. U slučaju vinarije Perinet dogodilo se slično, s time da je Robin Baggett 2017. postao većinski vlasnik. I Bagget dolazi iz Napa Valleyja gdje je vlasnik vinarija Alpa Omega i Tolosa. Oba slučaja rezultirala su, osim kvalitetnim vinima, njihovim plasmanom na američko i brojna druga tržišta.