Vino i gitare, ali ne kao u pjesmi, nego kao najveće ljubavi mladog i osebujnog vinara Petra Crvika (34), dočekale su me u vinariji Crvik u selu Komaji, u srcu Konavala. Nekad mala vinarija polako, ali sigurno pridonosi ponovnom prepoznavanju i popularnosti vina s krajnjeg juga Hrvatske. Područja gdje vinogradi imaju predispozicije za stvaranje savršenog balansa šećera i kiselosti, zahvaljujući miješanju klima i specifičnom geografskom području na kojem je smješteno Konavosko polje. Crvena zemlja polja s jedne je strane okupana mediteranskom klimom, brežuljcima i vjetrovima Jadranskog mora, dok je sa suprotne strane prirodna barijera, visoka, dugačka i hladna planina Snježnica, s tipičnom kontinentalnom klimom, hladnim vjetrovima i hladnim noćima čak i usred ljeta. Između ostalog upravo velike razlike u temperaturi noću i danju lako pretvaraju vina s konavoskog područja u iskonski užitak za nepca.

Kad se tome doda stoljetna tradicija, inovativnost, volja i želja, dobili ste vina koja pod imenom Crvik osvajaju strana tržišta i domaće i internacionalne prestižne nagrade. Prema dubrovačkom arhivu, obitelj Crvik živi u Konavlima od 1500. godine, no ako vjerujemo usmenim predajama i pratimo prezimena koja su se kroz povijest mijenjala, obitelj Crvik jedna je od prvih obitelji Konavala, a bila je tu i prije nego što je Dubrovačka Republika kupila Konavle 1419. Za tu godinu ne možemo znati s potpunom sigurnošću, ali za priču o njihovu vinu važnija je 1897., kad pradjed našeg mladog vinara gradi svoj vinski podrum ili po konavoski, vinicu. Druga i treća generacija, Petrov djed i otac, 1958. sade vinograd koji je preživio sve nedaće i Domovinski rat, što nažalost mnogim vinogradima nije uspjelo, a taj stari vinograd i dan danas obogaćuje Crvikova vina.

Nekad mala vinarija Crvik u selu Komaji, u srcu Konavala, polako ali sigurno pridonosi ponovnom prepoznavanju i popularnosti vina s krajnjeg juga Hrvatske. FOTO: Riana Petanjek

Moderna vinarija kakvu ćete danas pronaći uputite li se na degustaciju u Komaje krenula je s novijom stranicom svoje povijesti 1993., da bi kraj Domovinskog rata dočekala kao prva poslijeratna vinarija u Konavlima, a njihova prva berba bijele maraštine 1995. postala je prvo konavosko vino s etiketom nakon rata. Aktualne inovacije u proizvodnji i potpuni rebrending vina donosi četvrta generacija, odnosno Petar nakon završenog Agronomskog fakulteta u Zagrebu i povratka u Konavle.

“Ma mi smo ti bili skroz luda ekipa vinara na fakultetu, a svi smo jako plodna i uspješna generacija. Jagunić, Korak i Štampar samo su neki od mojih kolega. Još uvijek se čujemo i družimo i izmjenjujemo iskustva. Nedavno smo zbrajali etikete koje imamo zajedno, odnosno koje smo stvorili od kad smo diplomirali, čak njih 13. Iako vino nije bilo moja prva ljubav, s vremenom je postalo dio mene, sad više nema povratka. Kad sam krenuo na studij, sve drugo me zanimalo, sociologija, filozofija, fizika, filmovi, glazba. U jednom sam trenu čak i htio odustati od faksa.”

FOTO: Riana Petanjek

Osim obitelji i svi obožavatelji Vilinog plesa, najpopularnijeg Crvik vina, sigurno su sretni što je vino ipak postalo ono čime se Petar danas najviše bavi. Upravo Vilin ples osvojio je neke od najprestižnijih nagrada, između ostalog zlatnu medalju na Decanteru 2021., za berbu iz 2017., dok su samo neke od nagrada i zlato s pet zvjezdica i titula za vino tjedna na Vinskim zvijezdama 2015. Ili bronca na IWC-u u Londonu 2015.

“Oduvijek htio napraviti kupažu, u nju sam od prvog dana vjerovao i to je taj moj i Vilin ples, napravio sam ga odmah po povratku iz Zagreba 2011. Vilin ples je cabernet sauvignon, plavac mali, merlot i kap naše slavne dubrovačke malvasije. Zašto sam dodavao bijelo vino? Zbog zaigranosti, zbog ljubavi prema dubrovačkoj malvasiji, a kad sam ga prvi put degustirao bio sam toliko inspiriran da sam napisao i pjesmu o Vilinu plesu. I ime mi se nametnulo, kao da su ta vina vile koje začaraju sve koji ga piju.”

Uz Vilin ples, najdraže vino i projekt mu je Blasius koji stvara od 2015., a radi se o sve popularnijem vinu na vinskoj svjetskoj sceni; oranž maceriranom vinu. Zvali ga ornaž, amber ili jantarno vino, u kući Crvik macerira se nekad slavna dubrovačka malvasija. Za razliku od originalnog fermentiranja vina u amforama, Petar za dobivanje Blasiusa koristi tonneau bačve u kojima vino odleži barem devet mjeseci. Ime Blasius kod ovog se vina samo nametnulo, Blasius je Sveti Blaž, odnosno Sveti Vlaho, zaštitnik Dubrovnika, a dubrovačka malvasija imala je status gotovo svetog pića za vrijeme Dubrovačke Republike.

Dubrovačka malvasija se prvi put spominje u dubrovačkom arhivu još 1383., što je najstariji spomen nekog vina u Hrvatskoj po imenu sorte, a s obzirom na to da se radi o spominjanju imena sorte prije više od šesto godina, to nije fascinantno samo za hrvatsku vinogradarsku povijest, nego i onu na svjetskim razinama. Iz arhiva je poznato da se smatrala ljekovitom, da je bila iznimno cijenjena i da su je pili i Otomani u medicinske svrhe, jer bi im je Dubrovčani poklanjali kao lijek, napitak s čarobnim svojstvima. Tad se radila kao danas prošek i bila je iznimno slatka. S obzirom na to da je ta sorta jako osjetljiva na gljivična oboljenja, u 19. stoljeću je gotovo potpuno nestala, a 1960-ih pronađena je jedna jedina preživjela loza u konavoskom selu Popovići. Do početka Domovinskog rata u Konavlima bilo je čak 150 tisuća loza, da bi u ratu gotovo sve opet propalo ili je spaljeno, no tada je dio ipak spašen, a obitelj Crvik svoju prvu berbu dubrovačkog zlata imala je 1999. I danas je uglavnom ima samo u Konavlima, ali se polako uvodi sadnja i na šire dubrovačko-neretvansko područje.

Petar Crvik nakon završenog Agronomskog fakulteta u Zagrebu vratio se u Konavle i nastavio obiteljsku tradiciju, a osim vina zanimaju ga glazba i filmovi. FOTO: Riana Petanjek

Petar za vinariju u budućnosti izdvaja nekoliko planova, a najbliži je novo vino koje će biti veliki korak prema željenom smjeru.

“Lorko je novo vino koje izlazi čim stignu etikete i to će biti četvrto najskuplje vino u Hrvatskoj, ali i najskuplji merlot u Hrvatskoj. Berba je 2017. koja je bila odlična godina, vino je odležalo tri godine u novim francuskim bačvama, a onda još dvije godine u bocama. Nosi ime Lorko jer je Lorko mali konavoski šumski zloduh ili vražićak koji radi spačke ljudima, nas su kao djecu plašili s Lorkom: ne budi zločest, doći će ti Lorko. ”

‘Lorko je novo vino koje izlazi čim stignu etikete i to će biti četvrto najskuplje vino u Hrvatskoj, ali i najskuplji merlot u Hrvatskoj. Lorko je inače mali konavoski šumski zloduh…’

Plan mu je smanjiti broj etiketa na maksimalno sedam i postići proizvodnju od najviše 30 tisuća litara godišnje te se okrenuti proizvodnji manje količine, ali skupljih i još kvalitetnijih vina te prodaju temeljiti sve više na izvozu. S obzirom na to da je Vilin ples već popularan na švicarskom tržištu, a Tezoro, čistu dubrovačku malvasiju prodaje na tržištu SAD-a, taj plan nije veliko iznenađenje. Od dvadesetak vinara koliko ih Konavle danas broje, samo nekoliko ih je uz Crvika uspjelo izaći iz okvira prodaje na dubrovačkom području i u dubrovačkim restoranima, za ostale prostora sigurno ima, no konavoska vina još uvijek grade svoj put do veće prepoznatljivosti i popularnosti. Vinarija Crvik je sigurno otvorila dio puta i ostalima.

Ako uzmemo u obzir to da su najveće ljubavi talentiranog i predanog Petra Crvika glazba, filmovi, žene i tek onda vino, možda možemo očekivati još koju uspješnu karijeru uz proizvodnju vina.

Crvikovo nagrađivano vino Vilin ples već je popularno na švicarskom tržištu, a čista dubrovačka malvazija Tezoro počela se prodavati i na tržištu SAD-a. FOTO: Riana Petanjek