U ponedjeljak, 13. studenoga, u Monaku je održan ekskluzivan vinski masterclass u organizaciji francuske udruge Francs de Pied gdje se po prvi put, paralelno s vinarijom Liber Pater, predstavila i istarska vinarija Clai. Prvog čovjeka spomenute udruge i vlasnika vinarije Liber Pater, Loïca Pasqueta, stručnjaci smatraju najvećim vinskim evangelistom na svijetu koji je za glavni cilj udruge Francs de Pied postavio očuvanje necijepljenih, autohtonih sorti grožđa te njihov upis u UNESCO-ov registar svjetske nematerijalne kulturne baštine.

Naime, pojava filoksere, ubojite lisne uši, uništila je oko milijun hektara francuskih vinograda krajem 19. stoljeća. Teške prilike su masovno okrenule vinogradare ka procjepljivanju europske loze na korijenje američkih sorti loza koje su otporne na filokseru. To je znatno narušilo bioraznolikost vinograda u Europi. Uništavanje se nastavilo krčenjem vinograda starih sorti koji su nisu smatrani dovoljno profitabilnim, a danak su uzele i klimatske promjene. Autohtona, nekalemljena loza predstavlja jedinstvenu baštinu proizvodnje vina koja je integrirana u kulturu čovječanstva već 8000 godina, a njenim nestajanjem nepovratno se briše dio povijesti.

Pasquet je u kolovozu ove godine posjetio Istru i vinariju Clai te obišao lokacije koje bi mogle biti pogodne za rast nekalemljene loze. Predsjednik udruge Francs de Pied oduševio se prepoznatljivošću terroira u Claijevim vinima, a doznajemo kako mu je osobni favorit Brombonero. Ne čudi, stoga, izbor da se na masterclassu u Monaku točio Brombonero iz 2015., Pjenušac iz 2020. te Sv. Jakov iz 2020. godine. Claijeva vina predstavio je Timothy Whitfield, novi glavni vinar vinarije Clai, dok je Loic Pasquet predstavio vina Liber Pater.

Srodnu filozofiju za očuvanjem autohtonih vinskih sorti i ljepoti različitosti uvijek je isticao jedan od najvažnijih hrvatskih vinara – Giorgio Clai. U medijskim istupima znao je usporediti ljude s trsovima. Smatrao je da konzumacija antibiotika i sintetičkih pripravaka oslabljuju ljudski imunitet baš kao što to čini kemijsko tretiranje vinovoj lozi. Upravo inzistiranjem na biološkoj i biodinamičkoj proizvodnji, Clai vina su vrlo prepoznatljiva ne samo u Hrvatskoj već i u svijetu.

Vinarija Clai konstantno ulaže napore u promociju i uzgoj autohtonih necijepljenih sorti grožđa, te očuvanje znanja na područjima sa stoljetnom tradicijom proizvodnje vina. Osim toga, ova istarska vinarija uspjela je očuvati surinu, rijetku sortu grožđa koja se donedavno smatrala izumrlom, a koriste je u proizvodnji pjenušca. „ U narednim godinama planiramo uložiti dodatne napore u povećanje nasada surine koji su nikli iz svega nekoliko trsova“ izjavio je Timothy Whitfield, glavni vinar vinarije Clai.

Danas je u Hrvatskoj identificirano oko 630 različitih autohtonih vrsta vinove loze, a više od 70 je kritično ugroženo ili na rubu su nestajanja. Vinarija Clai danas usko surađuje s renomiranom francuskom udrugom Francs de Pied i smatra hvalevrijednim da Hrvatska podrži inicijativu za upis uzgoja autohtonih sorti u UNESCO-ov registar svjetske nematerijalne kulturne baštine. Time bi se ujedno i zaustavila erozija vinske povijesti. Udruga također ima za cilj stvoriti europsku oznaku za certificiranje vina dobivenog od autohtonih sorti grožđa uzgojenog po biološki održivim principima.

Masterclass je popratila svečana gala večera održana 14. studenoga u Oceanografskom muzeju u Monaku pod pokroviteljstvom princa Alberta, a kojoj su prisustvovali Kolinda Grabar Kitarović, Suzanne i Krešimir Penavić, vlasnici vinarije Clai.