Istarska vinarija Clai po mnogočemu je specifična ne samo u istarskim, već i u hrvatskim okvirima te se s pravom može nazvati posebnom. Nekoliko je razloga koji vinariju Clai, a samim time i vina Clai čine posebnima. Onaj najvažniji svakako je proizvodnja vina koja je potpuno biološka i zadovoljava najstroža pravila eko proizvodnje, a to znači da se u proizvodnji ne koriste pesticidi i komercijalna gnojiva. Čak je i fermentacija sasvim prirodna – odvija se u otvorenim bačvama, bez dodavanja selekcioniranih kvasaca i enzima. Baš je to ono što njihova vina Brombonero, Sv. Jakov, bijeli i crni Ottocento te druge etikete čini posebnima, drugačijima, potpuno prirodnima.

Drugi razlog posebnosti Clai vina je povijest vinarije. Njen osnivač Giorgio Clai godinama je slovio za jednog od najpoznatijih i najboljih istarskih vinara. Vinariju u malom mjestu Brajki udaljenom nekoliko kilometara od Buja danas posjećuju turisti i ljubitelji vina iz cijelog svijeta, a glavnu zaslugu za to ima upravo Giorgio Clai. On se iz vinskog biznisa povukao početkom 2023. godine, ali su novi vlasnici odlučili zadržati identitet vinarije koju je prepoznatljivom učinio upravo ovaj vrsni istarski vinar. I na kraju dolazimo do treće posebnosti vinarije Clai.

FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Nakon odlaska Giorgia Claija, vođenje vinarije preuzeo je mladi južnoafrički vinar Timothy Whitfield. Njegov angažman bio je poprilično iznenađenje za hrvatske vinske krugove, ali je Whitfield u kratkom roku pokazao da su novi vlasnici bili u pravu kada su mu dali povjerenje i prepustili mu vođenje vinarije. Tim Whitfield je završio studij na Sveučilištu Stellenbosch u Južnoj Africi i usavršavao se u proizvodnji prirodnih i organskih vina u Francuskoj i Južnoj Africi, pa je zato bio i idealni izbor za Clai vina jer je uspješno mogao nastaviti tradiciju proizvodnje organskih vina. Whitfield je za Gastro&Wine otkrio kako je završio u Istri i je li bilo teško nastaviti rad u Clai vinima nakon odlaska Giorgia Claija:

“Da budem sasvim iskren, tražio sam novi izazov u karijeri i na LinkedInu sam vidio da Clai vina traže novog glavnog vinara te sam se javio. Pozvali su me na razgovor i vrlo brzo smo se dogovorili. Nekako smo odmah shvatili da imamo istu viziju onoga što Clai vina trebaju biti i kako bi trebala izgledati. Moram priznati da imam veliku podršku Giorgia, često se nađemo i uz kavu razgovaramo o vinima. Iako službeno više nije u Clai vinima, Giorgio je itekako dio ove vinarije i to će uvijek biti.”

Vina Brombonero, Sv. Jakov, bijeli i crni Ottocento i ostale etikete posebnima i drugačijima čini potpuno biološka proizvodnja. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Vinarija Clai smještena je nedaleko od Krasice, u selu Brajki. Blizina grada Buja kao i granica sa Slovenijom čine je lako dostupnom destinacijom za sve prigode, a vinogradi se prostiru na 10 hektara te su potpuno otvoreni prema Jadranskom moru. Na 200 metara nadmorske visine i uz veliki broj sunčanih sati te prohladno-slani povjetarac koji dolazi s mora, ova je pozicija gotovo idealna za proizvodnju vrhunskog vina. Kada se tome pridoda i zemlja koja obiluje laporom, koji stvara dobru drenažu, postaje jasno zašto su Clai vina već godinama jedna od najboljih istarskih i hrvatskih vina, a uz sve to njeguje i biološki pristup. Upravo je taj pristup izdvojio i Tim Whitfield kao jedan od razloga zašto je došao u Istru:

“Mi proizvodimo vina na jednaki način kao što se vino proizvodilo prije tri tisuće godina. Kada sam počeo, bio sam oduševljen ovim mjestom jer se mogla osjetiti njegova povijest. Baš zbog te povijesti cilj nam je proizvoditi vino na isti način kao što se proizvodilo kada je Julije Cezar hodao po Istri. Isto tako, oduševila me emotivna povezanost koju Hrvati imaju prema Clai vinima. I to ne samo u Istri, nego u cijeloj Hrvatskoj.”

Na 200 metara nadmorske visine i uz veliki broj sunčanih sati te prohladno-slani povjetarac koji dolazi s mora, vinarija Clai je na idealnoj poziciji. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Whitfield kaže da je njegov cilj nastaviti filozofiju koju je postavio Giorgio Clai, u čijem je središtu organska proizvodnja vina. Po njegovu mišljenju, iskustvo konzumacije organskog vina trebalo bi biti slično odlasku u muzej:

“U muzej idete da biste ostvarili kontakt sa stvarima koje smo nekada radili i kako biste osjetili pripadnost. Kada proizvodite vino na način na koji mi to radimo, onda dobijete dojam da ste povezani s prošlosti i osjetite odakle zapravo to vino dolazi. Kroz vino osjetite tlo, osjetite sol Jadranskog mora, osjetite cjelokupni doživljaj ove lokacije koja proizvodi vino tisućama godina. To je nešto potpuno drugačije od svega što ste do sada probali i to je ono što ova vina čini posebnima.”

Ezio Pinzan, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodno gospodarstvo Istarske županije, ističe važnost eko proizvodnje vina. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Baš je ovu posebnost prepoznala i Istarska županija koja posljednjih godina radi na očuvanju autohtonih istarskih proizvoda, a među njima posebno mjesto imaju i vina koja su prva vratila Istru na eno-gastronomsku kartu svijeta. Pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodno gospodarstvo Istarske županije Ezio Pinzan otkrio je zašto su za Istru bitne vinarije i vina poput Claija:

“Clai vina konstantno vode brigu o kvaliteti svog vina i nikada nisu ugrozili njegovu kvalitetu na uštrb količine proizvedenog vina. To je vrlo bitno i zato treba podržati vinarije poput Claija. Isto tako treba reći da su oni ostali predani tradicionalnom načinu proizvodnje vina i proizvode ga kako se ono nekada proizvodilo. Može se čak reći da su oni pioniri takve proizvodnje u Istri te danas ima popriličan broj onih koji slijede put kojim je Clai krenuo, a to je put tradicionalne i biološke proizvodnje vina. To se vidi i u činjenici da su dva proizvođača dobili certifikat za biodinamičku proizvodnju vina koji je iznimno teško dobiti. Zato i Istarska županija podupire bio proizvodnju te je ona i uvrštena u Strategiju razvoja poljoprivrede Istarske županije.” | PROMO