Ministar zdravstva Vili Beroš proteklog tjedna nije bio u središtu pozornosti samo zbog dramatičnih zbivanja povezanih s pandemijom korone, nego i zbog nenajavljenog planiranog ekstremnog smanjenja proračuna za zdravstvo. Vlada je, naime, za zdravstvo u idućoj godini, usred pandemije i planirane reforme kompletnog zdravstvenog sustava, predvidjela čak 6,4 milijarde kuna manje u državnom proračunu.

Taj krajnje neočekivani potez oporba je u Saboru žestoko kritizirala. Tako je, primjerice, Ivana Kekin iz Možemo! upozorila na to da je riječ o „neumjerenom i neutemeljenom optimizmu kada se zna da pandemija neće samo tako nestati, da nisu obavljeni te su odgođeni brojni preventivni pregledi i liječenja kroničnih bolesti”. Nezavisni Zvane Brumnić, pak, ustvrdio je čak da bi „zbog smanjenja proračuna Ministarstva zdravstva resorni ministar trebao podnijeti ostavku” te je “izrazio sumnju da su u postojećim uvjetima tolike uštede moguće i ostvarive”.

U velikom intervjuu za Nacional Vili Beroš je iznio svoje stajalište o tom problemu, a govorio je i o borbi s pandemijom. Vjerojatno najopterećeniji ministar u Vladi Andreja Plenkovića, unatoč svim teškoćama, nastojao je ostati optimističan iako se suzdržao od iznošenja bilo kakvih pojedinosti o internim zbivanjima u Vladi koja su prethodila apsurdnom smanjenju proračuna za zdravstvo

NACIONAL: Gospodine ministre, pandemija traje već dvije godine. Trajat će očito još, a u prijedlogu proračuna za sljedeću godinu, prema tvrdnjama opozicije, zdravstvo dobiva šest milijardi kuna manje. Istodobno se najavljuje toliko očekivana reforma. Kako je to dvoje moguće uskladiti?

Nije novac sve što utječe na sustav. Svaka je kriza prilika da se nešto učini. S druge strane, respektabilni ekonomisti govore mi da sam preambiciozan ako u jeku pandemije kanim pokrenuti reformu zdravstva. S druge strane, kao ministar vidim ovo kao priliku jer je ova epidemija pokazala sve slabosti, ali i iznimnu otpornost našeg sustava, ponajprije našeg osoblja. Ova je kriza idealno vrijeme da ga se popravi i učini snažnijim i boljim za generacije koje dolaze.

NACIONAL: Ali šest milijardi manje? Kako s tim pokrenuti reformu?

Ova pandemija koštala nas je četrdeset milijardi kuna, moramo se prilagoditi ekonomskim okolnostima. No vjerujem da će ovaj zabilježeni ekonomski rast pomoći da prebrodimo krizu, pa će biti i više novca za sve.

NACIONAL: Koštat će još toliko, a vama daju šest milijardi manje?

Svi dobivaju manje. Takve su trenutne okolnosti.

NACIONAL: MORH je dobio pet milijardi više.

Neću ulaziti u to. Želim provesti promjene koje će dovesti do financijski održivog sustava – i to se već događa. Objedinili smo javnu nabavu, a time indirektno standardiziramo zdravstvene usluge. Uštedjet ćemo.

NACIONAL: Uvažavam dobre namjere, ali kako u isto vrijeme zapošljavati nove ljude? Bolnica Split, naprimjer, upravo zapošljava stotinjak ljudi, od kojih više od sedamdeset medicinskih sestara – i odricati se budžeta?

Nije problem u plaćama. Svi će biti plaćeni. Ne zaboravimo da nam je iz EU-a ponuđeno nikad više novca. Vjerujem da ćemo ga iskoristiti.

NACIONAL: Ali kakva je poruka javnosti u jeku pandemije zdravstvu uskratiti šest milijardi kuna? Čija je to ideja?

Svaki ministar se bori za svoj resor, normalno je da želim više. No treba prihvatiti takve okolnosti. Uostalom, proračunske odluke donose se, usklađuju i provode zajednički i to je ono što Vladu čini snažnom. Uspijemo li u reformi, sasvim ćemo dobro funkcionirati s predviđenim novcem.

‘Nije novac sve što utječe na sustav. Svaka kriza je prilika. Respektabilni ekonomisti govore mi da sam preambiciozan jer u jeku pandemije kanim pokrenuti reformu zdravstva’, kaže ministar zdravstva. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: A što ako ne uspijete?

Ne možemo tako kalkulirati. Ja bih mogao postaviti protupitanje: zašto reforma nije provedena u proteklih trideset godina, kada nije bilo pandemije? Budimo realni, odgovaram na dvije krize: koronakrizu i organizacijsko-financijsku krizu.

NACIONAL: A daju vam šest milijardi manje. Jeste li se bunili?

Državni proračun nije rođendanski kolač pa da se djeca ljute ako ne dobiju svoj dio. Znat ću se s time nositi.

NACIONAL: Dakle, preuzeli ste odgovornost. Jamčite li da će u sljedećoj godini, sa šest milijardi manje i uz sadašnji intenzitet pandemije, zdravstvena zaštita ostati barem na sadašnjoj razini?

Jamčim, zasigurno. I dopustite da dodam: i kao liječnik i kao ministar, želim odati zahvalnost svima u zdravstvenom sustavu koji ovu bitku vode već dvadeset mjeseci. Namjera mi je stoga da iznjedrimo zakon o radnopravnom statusu liječnika. Moramo naći načina da svim tim ljudima zahvalimo na njihovim enormnim naporima. Taj smo zakon već odavno morali imati. On se upravo radi i nadam se da ćemo ga usvojiti do sredine ili kraja sljedeće godine. Unaprjeđujemo i sestrinsku djelatnost. U tijeku je imenovanje moje savjetnice za sestrinsku djelatnost s ciljem unapređenja tog segmenta.

NACIONAL: Strahujete li da će Hrvatska ostati bez novca za borbu s pandemijom?

Ne znam što nas čeka, ali u ovome trenutku ne. Vlada na čelu s premijerom Plenkovićem osigurala je, u krizi bez presedana, dovoljno sredstava za zdravstveni sustav, kao i za očuvanje radnih mjesta, pomoć poslodavcima i sve druge segmente važne za funkcioniranje države. Moj je zadatak ekonomski utemeljiti stabilan zdravstveni sustav. Mogu se složiti da neracionalnosti ima, ali ne i s onim što se može čuti, da „curi na sve strane“. Uvjeravam vas da nitko u zdravstvu lijekove ne baca u bunar. Na tržištu je sve više novih uređaja i lijekova, a istodobno sve više ljudi traži zdravstvenu skrb. Sve zemlje imaju taj problem. Postoje relevantne projekcije da će troškovi zdravstva, dijelom i zbog pandemije, u svakoj državi rasti dva do tri posto brže od BDP-a. Toga moramo biti svjesni. Kod nas u Hrvatskoj moramo znati što učiniti s nasljeđem od 63 bolnice. Kada sam europskoj povjerenici za zdravstvo Stelli Kyriakides rekao da imamo 63 bolnice, iznenadila se. Imamo znatno više bolnica nego u bilo kojem prihvatljivom scenariju. Trebamo biti mudri pa učiniti sve što treba, a da ih ne gasimo. A to znači funkcionalno ih integrirati i prilagoditi novim potrebama te u konačnici – formirati centre izvrsnosti. Ne mogu svi imati sve, ne samo zbog novca nego i zbog rezultata. Hipotetski, bolnice koje su udaljene oko 50 km, koliko god bile dobre za logističku dostupnost pacijentima, izvjesna je pojava neujednačenosti zdravstvene usluge. Primjerice, ako jedan neurokirurg ima priliku operirati jednom tjedno, dok se veći dio prelijeva na drugu ustanovu, to nije dobro, jer u svakoj profesiji što više radimo, u „boljoj smo formi“, bolji su rezultati. Razumnim geografskim grupiranjem pojedinih zdravstvenih usluga postići ćemo maksimalnu funkcionalnost našeg razvedenog zdravstvenog sustava.

NACIONAL: Ali tko će provesti te promjene baš sad, u ovom pandemijskom kaosu? Imate li potporu u zdravstvenom sustavu?

Otvorio sam niz tema o neracionalnostima u sustavu i logično je da se javljaju otpori. Na to sam spreman i mogu se s time boriti. Obveza mi je pokušati, zbog građana i njihove zdravstvene zaštite. Ne mogu jamčiti da ću uspjeti, ali dat ću sve od sebe. I u reformi zdravstva i u borbi s pandemijom puno je lakše biti destruktivan. Nažalost, mnogo je i onih koji žele manipulirati. Pozivam ih da pogledaju što rade druge zemlje i da daju svoj, ali znanstveno utemeljen prijedlog. Ja sam spreman podnijeti račun, i javnosti i povijesti. Znam da će se moja uloga procjenjivati i od toga uopće ne bježim. Dapače, stojim iza svakog svog poteza.

NACIONAL: Kako ocjenjujete trenutnu epidemiološku sliku u Hrvatskoj?

Proteklih dana bilježimo blagi pad novozaraženih, što daje nadu u poboljšanje epidemiološke situacije. No valja biti svjestan toga da postoji mogućnost petog vala pandemije, negdje u rano proljeće. Svojim ponašanjem i procijepljenošću utjecat ćemo na to hoće li ga biti ili neće. Ohrabruje podatak da je čak preko 90 posto ukupne populacije od 70 do 74 godina cijepljeno prvom dozom. Onima koji se još dvoume poručujem: vjerujte struci! Vidjeli smo kakav je nemir unijela nova varijanta omikron, za koju se zasad još samo pretpostavlja da bi mogla biti virulentnija. Moramo pokušati biti korak ispred virusa. To je ono što Stožer čini od prvog dana epidemije.

NACIONAL: Pandemija traje već gotovo dvije godine, a podjele i nezadovoljstvo u društvu sve su snažniji. Je li to podbačaj Stožera? Dobrom dijelu građana, nažalost, niste uspjeli objasniti što je u njihovu najboljem interesu.

Sigurno nije podbačaj. Pažljivo proučite što smo od prvoga dana govorili, ne samo Stožer i Vlada nego i brojni liječnici i zdravstveni djelatnici koji su neumorno, od prvoga dana, na prvoj crti obrane od virusa. Druga je stvar tko što čuje, kako razumije i kako se naše riječi prenose. Činjenica je da brojne zemlje, ne samo Hrvatska, u ovoj zdravstvenoj krizi imaju situaciju da dio ljudi, umjesto struci, svoje povjerenje poklanja neprovjerenim izvorima informacija i lažnim prorocima. U posljednje vrijeme čujemo i razne političke aktere koji su sebe zaštitili te s ciljem profitiranja na zdravstvenoj ugrozi licemjerno pozivaju na prosvjede, necijepljenje i otpor jednostavnom i bezbolnom testu. Brojne lažne vijesti o cjepivu, nuspojavama i covidu-19 šire se u malom, ali svejedno prisutnom medijskom i internetskom prostoru i izazivaju nepovjerenje kod dijela ljudi. Neki očito žele stvoriti atmosferu u kojoj se a priori neće vjerovati ni jednoj od javnih politika, nego je valjda ”normalno” da umjesto liječnika i zdravstvenih djelatnika koji svakodnevno izvještavaju o stanju covid-pacijenata u bolnicama i opasnosti virusa, dio ljudi radije sluša nadriliječnike i neke aktere koji nemaju veze sa zdravstvenom strukom. Reći ću vam još nešto: mislim da su mnogi zaboravili žrtvovati dio svog komoditeta u korist općeg interesa. Ne smijemo uzimati stvari zdravo za gotovo. Država je ta koja jamči osnovna dobra poput zaštite, sigurnosti i zdravog životnog okruženja, ali taj odnos je dvosmjeran. Svi mi imamo prava i obveze, a društvena odgovornost je jedini mogući način suživota u zajednici. Unatoč svemu, raduje činjenica da se cijepljenje ipak ubrzalo te smo uspjeli doseći 65 posto cijepljene odrasle populacije, no tu ne smijemo stati. Apeliram na sve: odaberite radije zdrav razum, osobnu odgovornost i zdravlje, a umjesto štetnih podjela pokažimo solidarnost i jedinstvo u borbi protiv virusa.

NACIONAL: Nisam siguran koliko je posao demokratske vlade da poziva građane na žrtvovanje.

Pozivamo da se cijepe i pri ponašanju paze na sebe i druge. Cijepljenje je, prije svega, čin zdravstvene odgovornosti, dobrote prema sebi i drugome, na kraju krajeva, i domoljublja. Ne mogu razumjeti zašto se netko ne želi cijepiti iako se cijepio u djetinjstvu i iako je protiv tolikih bolesti cijepio vlastitu djecu. Ako govorimo o nelagodi od novog i nepoznatog: svaki lijek ima rizik. Jasno je da nikad ne možete biti sigurni što će se dogoditi kada neku kemijsku supstancu unosite u tijelo. Ali cijepljeno je više od tri milijarde ljudi. U Hrvatskoj dva milijuna i dvjesto tisuća ljudi. Koliko je nuspojava? Minorno. Dakle, ne razumijemo zašto se ljudi ne žele cijepiti, ali omogućili smo alternativu – covid-potvrde i testiranje koje je bezbolno, jeftino, brzo, bez ikakve opasnosti… Zašto se neki odbijaju testirati? Pa to je elementarna stvar, testirate se i zbog sebe i zbog drugih, zbog svojih radnih kolega, zbog svojih ukućana, obitelji… Budimo odgovorni prema drugima. Nismo sami na svijetu. Ne dopustimo “sveznalicama”, teoretičarima zavjere, a na kraju i virusu, da odlučuju o našem zdravlju.

NACIONAL: Sve je to točno, ali činjenica je da priličan broj ljudi misli drugačije. Nije li odgovornost Vlade pronaći način da se zaštiti zajednica, pa čak i ti ljudi? Covid-potvrde izazvale su prosvjede, a i struka priznaje da cijepljeni s covid-potvrdama mogu zaraziti druge. Također, u novinama izlaze priče o krivotvorenju i kupovanju covid-potvrda. Jesu li one, dakle, tako kvalitetne i učinkovite kao što Vlada tvrdi?

Jesu. To ne mislim samo ja, nego struka, i to ne samo hrvatska, nego i europska. Većina država uvela je covid-potvrde. Tko ne misli tako, neka ponudi alternativu. Struka kaže da su covid-potvrde najbolji alat u ovom trenutku. Ne savršen, ali najbolji. Evo podataka: od početka provedbe covid-potvrda obavljeno je 407.009 testova, od kojih je 7216 potvrđeno pozitivnih. Prema epidemiološkim procjenama, to znači da su covid-potvrde spriječile zarazu više od 36 tisuća ljudi, što bi rezultiralo s gotovo četiristo hospitaliziranih i stotinjak preminulih. Isto tako je znanstveno dokazano da cijepljeni višestruko manje i u daleko kraćem intervalu mogu zaraziti drugu osobu. Neovisno o tim saznanjima, mi danas imamo apsurdnu situaciju u kojoj se covid-potvrde negiraju, a kada se pojave simptomi, kuca se na vrata zdravstvenog sustava, struke protiv koje su se prethodno dizali transparenti.

NACIONAL: Oporba kritizira covid-potvrde i zahtijeva masovno testiranje.

Struka ukazuje na važnost covid-potvrda te da je testiranje najslabija karika u lancu covid-potvrda. Ako se, naime, danas testiram, već sutra mogu biti pozitivan. Potom, da bi brzi test bio pušten na tržište, dopušteno je da ima do deset posto lažno negativnih. Ako je jedan od deset testiranih lažno negativan, odnosno zaražen, zaraza se nastavlja. Sve su to pitanja s kojima se cijeli svijet bori. Mi smo se odlučili za razložan put objašnjavanja, a ne kažnjavanja i tako kanimo i nastaviti.

‘Državni proračun nije rođendanski kolač pa da se djeca ljute ako ne dobiju svoj dio. Znat ću se s time nositi’, kaže Vili Beroš. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: No sada, s promjenama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, ulazimo u sferu kažnjavanja.

Da, za odgovorne osobe u javnopravnim tijelima. No, moram dodatno napomenuti, svi smo jednaki pred zakonom i dužni smo ga poštovati.

NACIONAL: I predsjednik Republike, naprimjer?

Svatko snosi odgovornost za izgovorene riječi. Duboko vjerujem u znanost i sve što je učinjeno da bi cjepiva bila sigurna i dostupna u borbi s globalnom pandemijom. U neurokirurgiji sam suveren, ali u izjavama o pandemiji slušam stručnjake. Moram priznati da me bole izjave raznih stručnjaka “sveznalica”. Inkluzivan sam, kritiku smatram dobrodošlom, volim saslušati i ljude koji se tom strukom ne bave, ali za sve postoje granice. Neću nikoga imenovati, ali ću poslati jasnu poruku: matematika možda jest u temelju prirodnih znanosti, ali biologija i medicina nisu matematika. Ja slušam struku. Ako mi struka nešto kaže, i to sukladno europskoj praksi, naprosto ne mogu ignorirati njihovo mišljenje. Uvažavam razgovor, pa i polemiku, ali ljudi moraju znati kome vjerujem. Od početka pandemije vjerujem struci.

NACIONAL: Postoji područje o kojemu se ne govori dovoljno: preboljeli. Koliki je njihov imunitet? Koliko traje? Mogu li zaraziti druge i kada?

O tom se problemu uistinu premalo govori. Čitao sam studije koje su tvrdile da je stupanj imunosti kod preboljelih znatno viši nego kod cijepljenih. Ali onda sam pročitao i drugi članak u kojem se tvrdi da nije tako… Imunologija je, naprosto, izrazito kompleksna i ne može je razumjeti onaj tko je duboko ne poznaje. I sam se ponekad moram dodatno savjetovati sa stručnjacima. Postoji stanična imunost, ali i humoralna imunost, a ona se odnosi na antitijela nakon cijepljenja. Sada, dakle, određujemo samo jedan aspekt, humoralnu imunost. Može se dogoditi da ona druga, stanična imunost, bude dominantna. Znači, samo će nam kompleksne epidemiološke analize dati odgovore na ta pitanja. No kada govorimo o preboljelima, ne smijemo zaboraviti na vrlo važnu temu: post-covid sindrom. Ne smijemo ga minorizirati. Podsjećam na to da smo osnovali centre i povjerenstvo za post-covid sindrom. Razgovarao sam s izraelskim kolegom koji mi je rekao da Izrael posebno analizira post-covid kod djece te da su i strategiju cijepljenja djece utemeljili na post-covid sindromu kod djece. Ovo je nova bolest. Moramo biti oprezni. Sve koji misle da će preboljenjem steći imunitet i da se zato ne trebaju cijepiti – pozivam da razmisle još jednom. Još ni ne znamo što post-covid sindrom sve donosi.

NACIONAL: Želite li reći da se ne treba uzdati u preboljenje?

Da. Cijepljenje eliminira oba rizika: i od teže bolesti i od post-covid sindroma. A vidimo i da sve češće obolijevaju mlađi. Virus se prilagođava, traži gdje može biti aktivniji. Ne možemo reći da smo razjasnili sve posljedice te teške i nepredvidive bolesti. Zato, cijepimo se i poštujmo mjere. Dopustite da spomenem i nadolazeće blagdane i podsjetim građane neka budu svjesni da okupljanja mogu pospješiti širenje virusa.

NACIONAL: Liječnici primarne zdravstvene zaštite već dugo i ozbiljno upozoravaju na to da su preopterećeni i da iz dana u dan bivaju opterećeni sve više.

Svjestan sam toga. Znam njihove probleme; to su ekstremni i desetljećima zanemarivani problemi koji nekako imaju i dodatnu težinu, s obzirom na to da je primarna zdravstvena zaštita najvažniji segment zdravstvene zaštite. Ti ljudi rade izvanredno važan posao, a preopterećeni su. Naći ćemo razumijevanje, naročito u kontekstu reforme. Imamo radnu skupinu koja sudjeluje u izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Kao ministar ću uložiti napore da se organizacijski i financijski ojačaju pozicija i uloga primarne zdravstvene zaštite. Odlučan sam u namjeri da se rad djelatnika u primarnoj medicini nagradi te da se riješi problem kadrovskog deficita. Naime, to se desetljećima ne rješava i ne mogu se prestati čuditi zašto. Odgovornost je djelomice i na županijama. Govoreći samo o tom segmentu zdravstvenog sustava, možete shvatiti koliko je reforma iznimno kompleksna tema.

NACIONAL: Vratimo se na preboljele. Razumijem da Vlada kaže: nećemo riskirati i eksperimentirati s preboljenjem, nego hajdemo se cijepiti. Ali činjenica je da ima mnogo preboljelih i mnogo asimptomatski preboljelih. Postoji li stručni način da se kod tih dviju kategorija ljudi ustanovi razina antitijela i da se, sukladno tome, njima ne ograničava kretanje, odnosno, da im se izdaju covid-potvrde?

Moramo znati da su covid-potvrde europski instrument. Ta pravila igre uspostavila je Europska komisija (EK). Hrvatska je od EK pismeno tražila nekoliko izmjena, pa i da se serološkim testiranjem evaluira imunološki status. U ovom trenutku to nije prošlo. Mislim da će takvi testovi, kada budu relevantni, biti važan pokazatelj.

NACIONAL: Postoji li način da se testira stanična imunost?

Postoji, ali je to vrlo kompleksan i dugotrajan proces koji obuhvaća razne metode i zahtjeva odgovor brojnih stanica kako bi se sa sigurnošću potvrdila određena imunost. Zato je i razumljivo da je postupak znatno skuplji. Neki ga i provode. Sjećate se da je Hrvatski zavod za javno zdravstvo u drugom valu radio takva istraživanja… Imaju planove da to i nastave, ali u ovom trenutku ništa im ne mogu zamjeriti. Moram naglasiti da 150 ljudi već dvadeset mjeseci svakodnevno nosi ovu tešku borbu. Mogu im samo odati duboko priznanje.

NACIONAL: Dakle, nema novca, nema ljudi?

Prvenstveno nema ljudi, kao što i vidimo na spomenutom primjeru epidemiologa. Ne može se u dvije godine stvoriti niz specijalista čija specijalizacija traje pet godina, premda mi još dobro i prolazimo. Imamo otporan bolnički sustav i dovoljan broj kreveta i opreme, koji su nam u ovom trenutku dragocjeni. Imamo razvijeno javno zdravstvo i vrlo jaku infektologiju, za razliku od nekih zemalja razvijene zapadne demokracije u kojima su se epidemije smatrale davnom prošlošću.

NACIONAL: Što, na kraju, poručujete bolesnima koji trenutno ne mogu do zdravstvene zaštite?

Molim ih da shvate situaciju. Ulažemo velike napore da prilagodimo sustav, svi hitni, neodgodivi pacijenti i nadalje, kontinuirano svih mjeseci epidemije imaju osiguranu potrebnu skrb. Ali moram i jasno reći kako stvari stoje: u ovom trenutku kapaciteti su popunjeni pretežno necijepljenima.