Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda (UNSC) pozvalo je vladajuću vojnu huntu u Mjanmaru da oslobodi sve političke zatvorenike, uključujući svrgnutu državnu savjetnicu Aung San Suu Kyi i bivšeg predsjednika Win Myinta, u svojoj prvoj rezoluciji donesenoj o toj zemlji jugoistočne Azije od njezine neovisnosti.

Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 2669 o Mjanmaru izražava “duboku zabrinutost zbog trenutačnog izvanrednog stanja koje je uvela vojska” i naglašava potrebu za rješavanjem nekoliko dugotrajnih problema. Također je pozvalo na veću humanitarnu pomoć žrtvama nasilja, s naglaskom na žene, djecu i raseljeno stanovništvo, uključujući Rohinje – progonjenu većinom muslimansku manjinu.

Taj se čin dogodio gotovo dvije godine nakon što je vojska izvela nasilni državni udar, svrgnuvši demokratski izabranu vladu i uhitivši civilne čelnike, uključujući Suu Kyi.

Slobode i prava u Mjanmaru pod vojnom huntom značajno su se pogoršala. Vratila su se državna pogubljenja, tisuće ljudi uhićene su zbog prosvjeda protiv vojne vladavine, a broj dokumentiranih nasilnih napada vojske na civilna područja, uključujući škole, porastao je, prema nevladinim organizacijama. Hunta tvrdi da se bori protiv onih koje naziva “teroristima” i obećava povratak miru.

Rezoluciju od srijede predložila je Britanija i usvojena je s 12 glasova za, niti jednim protiv i tri suzdržana iz Kine, Indije i Rusije.

Suu Kyi se trenutno nalazi u samici u zatvoru u glavnom gradu Naypyidawu pod nizom optužbi. Do danas je 77-godišnja bivša dobitnica Nobelove nagrade za mir osuđena na 26 godina zatvora, uključujući tri godine teškog rada. Presude, za koje kritičari i međunarodni promatrači kažu da su politički motivirane, uglavnom se odnose na opće izbore u studenom 2020. na kojima je uvjerljivo pobijedila njezina Nacionalna liga za demokraciju, porazivši stranku koju je stvorila vojska.

U izjavi od srijede, američka veleposlanica Linda Thomas-Greenfield rekla je da Sjedinjene Države pozdravljaju Vijeće sigurnosti na usvajanju rezolucije. “Ovom rezolucijom međunarodna zajednica zahtijeva da vojni režim u Burmi prekine sa svojim užasnim nasiljem, odmah oslobodi proizvoljno zatočene, omogući nesmetan humanitarni pristup, zaštiti manjinske skupine”, rekla je misleći na Mijanmar pod njegovim starijim imenom.

Ali rekla je da to “samo predstavlja korak prema okončanju krvoprolića. Mora se učiniti mnogo više”, dodajući da Vijeće sigurnosti UN-a mora “promicati odgovornost za zločine i zlostavljanja vojnog režima u Burmi”.

“Otkako je hunta nasilno preuzela vlast u veljači 2021., oni su proveli brutalnu kampanju protiv ljudi u Mianmaru – spaljivanjem sela, izvođenjem neselektivnih zračnih napada, mučenjem i masovnim ubojstvima”, izjavila je britanska veleposlanica pri UN-u Barbara Woodward u izjavi. .

“Ova rezolucija šalje jasnu poruku: Vijeće sigurnosti duboko je zabrinuto onim što se događa u Mianmaru u rukama vojske i takozvanim ‘izvanrednim stanjem’ koje je uvedeno kako bi se potisnuli pozivi ljudi na mir i demokraciju”, dodala je. .”

Vijest je dobila mješovitu reakciju skupina za zaštitu ljudskih prava koje su zahtijevale dodatne mjere.

Predsjednik Centra za globalnu pravdu Akila Radhakrishnan odgovorio je na napore Vijeća sigurnosti UN-a, nazvavši to “propuštenom prilikom za snažniju akciju”, ali je ponovio hitnu potrebu za osmišljavanjem boljeg plana djelovanja.

“Ne možemo poreći da su članovi Vijeća propustili priliku za snažniju akciju. Najvažniji je bio njihov neuspjeh u stvaranju mehanizma za redovito izvještavanje o situaciji u Mianmaru. Riječ je o krizi koja se neprestano razvija i produbljuje. Stoga je hitno da članovi Vijeća ovu rezoluciju tretiraju kao prvi korak razvijanjem sveobuhvatnog i trajnog plana djelovanja.”

Elaine Pearson, direktorica Human Rights Watcha za Aziju, rekla je da je “rezolucija značajan korak u ime naroda Mijanmara, otvarajući vrata ka pozivanju na odgovornost brutalnih mijanmarskih generala”.

Pearson je dodao da bi “rezolucija trebala ponovno preispitati svakodnevne zločine hunte i odati priznanje hrabrim naporima naroda Mianmara prema demokraciji i slobodi”.