Godine pred nama će donijeti i promjene u prehrani svjetskog stanovništva.

Prekretnicu će donijeti industrije i proizvođači u razvijenim zemljama, ne zaboravimo i poljoprivrednike, koji se sve više okreću ekološkim i tehnički naprednijim načinima uzgoja. Na velikim imanjima sve više se koriste rješenja iz područja robotike i umjetne inteligencije.

Ističe se kako su proizvodi od kakaovca, grožđa, kave, breskvi, jabuka i bobica među najomiljenijima i najtraženijima. No, ove kulture su i “vrlo ranjive” te trebaju mnogo pažnje. Izazov će svakako biti proizvodnja žitarica, koje se velikim dijelom koristi u stočarstvu.

Jednostavne kulture kukuruz, pšenica i soja će dalje prednjačiti u uzgoju.

Industrija i manji obrti se okreću proizvodnji umjetno stvorenog mesa, a cijena ovog proizvoda će pasti. Razvoj proteinske prehrane na bazi biljaka će se nastaviti razvijati.

Ono što zabrinjava općenito je količina vode potrebne za uzgoj i proizvodnju, sve više se radi na boljoj iskoristivosti izvora vode i sistema navodnjavanja.

Klimatske promjene utječu na vremenske uvjete potrebne za rast određenih kultura, što je veliki problem u mnogim svjetskim regijama.