U utrci za predsjednika Republike Hrvatske jedanaestero je kandidata. Tko će od njih kao neposredno izabran na Pantovčaku provesti sljedećih pet godina? Svi predsjednički kandidati sučeljavali su se na HTV-u.

Sučeljavanje:

https://youtu.be/Omm6pbDAPk0

Predsjednički kandidati Nedjeljko Babić, Anto Đapić, Kolinda Grabar-Kitarović, Dario Juričan, Mislav Kolakušić, Dejan Kovač, Zoran Milanović, Dalija Orešković, Katarina Peović, Ivan Pernar i Miroslav Škoro na početku sučeljavanja ukratko su iznijeli svoj program.

Jedino predizborno sučeljavanje svih jedanaestoro predsjedničkih kandidata održava se u utorak navečer u strogo zadanom formatu na Hrvatskoj radioteleviziji, pet dana prije predsjedničkih izbora.

milanović kolinda

U sučeljavanju sudjeluju Kolinda Grabar-Kitarović (HDZ), Zoran Milanović (SDP i 12 stranaka), Miroslav Škoro (nezavisni), Mislav Kolakušić (nezavisni), Ivan Pernar (SIP), Dejan Kovač (HSLS), Dalija Orešković (nezavisna), Dario Juričan (nezavisni), Nedjeljko Babić (Hrvatska stranka svih kajkavaca, štokavaca i čakavaca), Anto Đapić (DESNO) i Katarina Peović (Radnička fronta i Socijalistička radnička partija Hrvatske).

Prema predizbornim anketama, četiri najistaknutija kandidata su aktualna predsjednica Grabar-Kitarović, Milanović, Škoro i Kolakušić.

Grabar-Kitarović istaknula je kako je tijekom pet godina ostvarila ono što je obećala, podigla rejting Hrvatske, radila na pitanjima bitnima za narod, maknula Hrvatsku iz “regiona” u srednju Europu i Mediteran te nametnula pitanje demografije u Hrvatskoj i EU. “U Hrvatskoj po Ustavu vlast proizlazi i pripada narodu. Bila sam među ljudima, slušala vaše probleme i temeljem toga je nastao i moj program kojim tražim vaše povjerenje”, rekla je Grabar-Kitarović u uvodnom predstavljanju.

“Ovi izbori su najvažniji u posljednjih 30 godina, gdje će građani odlučiti žele li da u potpunosti gospodarski i moralno propadnemo ili žele da krenemo u promjenu. Sve je na njima”, rekao je Kolakušić, dodavši da su ovi izbori test inteligencije hrvatskih građana. Prozvao je građane da su upravo oni krivi za odlazak mladih zbog vlasti koje su izabirali tijekom godina te ih pozvao da izađu na izbore i preuzmu odgovornost.

“Natječem se u važnoj utakmici za predsjednika Republike zato što vjerujem da imam što ponuditi i zato što želim da zemlja bude sretnija, bolja, otvorenija, znatiželjnija, slobodnija”, rekao je ukratko Milanović, dodavši da ima veliko političko iskustvo i znanje te da politiku ne smatra sramotnim, već časnim poslom.

škoro kolinda

Škoro je izrazio žaljenje što sučeljavanja nije bilo i na Novoj TV i RTL-u te izrazio nadu da će se i Grabar-Kitarović ispričati jer je “ovo sučeljavanje na državnoj televiziji u njezinoj režiji i vidimo u kojem će smjeru ići”. Dodao je da je večeras trebao biti na koncertu “Želim život” te je građane pozvao da nazovu humanitarni broj.

U okvirima ovlasti predsjednika, kako biste se borili s korupcijom?

Nedjeljko Babić kazao je kako je njegov program vratiti 400 milijardi kuna koje su otete u nelegalnoj i nezakonitoj privatizaciji od 90-tih do danas. Treba otvoriti nova radna mjesta, otvoriti mogućnost da se vrate ljudi koji su otišli zbog korupcije i kriminala, poručio je.

– Korupcija je rezultat lošeg sustava koji se u Hrvatskoj već godinama ne mijenja. Loš je izborni sustav koji omogućava političku trgovinu na najvišoj razini. To se sve reflektira na nižim razinama. Treba promijeniti izborni zakon koji trenutno dijeli Hrvatsku na 12 jedinica, kazao je Anto Đapić.

– Ustavne ovlasti predsjednice ili predsjednika su propisane Ustavom. One su u okviru tajnih službi kojima se može djelovati. Ja se već godinama borim s korupcijom u samim službama. Došlo je vrijeme da se zaposle mladi ljudi koji nisu korumpirani, poručila je Kolinda Grabar-Kitarović.

Dario Juričan kazao je kako po ovom pitanju ima problem. “Ne vidim zašto se treba boriti protiv korupcije. Korupcija je prirodno stanje ove države, uveo ju je otac domovine Franjo Tuđman, ja sam nastavljač njegovog lika i djela. Korupcija mora biti dostupna malom čovjeku. Za to sam da uđe u Ustav, da korupcija bude naš izvozni proizvod”, smatra.

– Da je Hrvatska korumpirana smatra više od 90% građana. Nužno je mijenjati Ustav, stvoriti novu državnu antikorupcijsku i poreznu agenciju. Treba utvrditi imovinu svakog građana, pa bio on star i godinu dana. Mnoga djeca su nezamislivo bogata, kazao je Mislav Kolakušić.

Dejan Kovač upozorio je kako u Hrvatskoj “imamo devet tisuća zakona, a po razini korupcije smo uz bok afričkih zemalja”. Smatra kako se korupcija može riješiti političkom odgovornošću i transparentnošću. “Prvi sam i jedini od početka pokazao sve svoje donacije i troškove. Kolinda Grabar-Kitarović je nosila kolače čovjeku koji je oličenje korupcije u RH te spustila dignitet predsjedničke funkcije”, dodao je.

Zoran Milanović kaže kako je “svjestan ograničenja onoga što može učiniti predsjednik: “predsjednik može predložiti predsjednika Vrhovnog suda, treba inzistirati na nepokolebljivoj i nepotkupljivoj osobi. Korupcija je lopovluk, otimačina i pohlepa za tuđim. Znam gdje ona stanuje”.

– Predsjednik može Vladi predložiti da održi sjednicu, a na njoj bi predstavila istraživanje jednog mladog docenta s Hrvatskog katoličkog sveučilišta, a koji je potvrdio da je korupcija glavni razlog iseljavanja. Ja sam svoj nacrt strategija uputila Hrvatskom saboru, kazala je Dalija Orešković.

Katarina Peović rekla je kako se korupcija prodaje kao mit zbog čega naši poduzetnici ili strani poduzetnici ne ulažu svoj novac u ovu zemlju. Nije im smetala privatizacija INA-e, telekoma, ili ulazak velikih trgovačkih centara. Nitko ne traži razloge korupcije, rekla je.

– Jedini sam za razliku od mojih protukandidata predložio da se usvoji zakon o ispitivanju imovine, a što je vladajuća većina odbila. Jedini sam zatražio da se digitaliziraju sudski spisi, poručio je Ivan Pernar.

Miroslav Škoro kazao je kako je jedini od svih kandidata iz realnog sektora, “jedini čovjek poduzetnik” koji se susreće sa situacijama u kojima korupcija otežava posao malim i srednjim poduzetnicima. Najveći problem je zakonodavstvo koje je toliko komplicirano te generira tu korupciju, smatra.

Potom su uslijedile replike.

Ivan Pernar upitao je Kolindu Grabar-Kitarović kako može reći da je protiv korupcije, kada svi znamo da se HDZ-u sudi baš za korupciju. Bila je dio Vlade čiji je tadašnji predsjednik trenutno na izdržavanju pravomoćne sudske kazne za korupciju, a pomilovala je Leona Sulića i spasila ga? Na to se nadovezala Katarina Peović i dodala kako je pomilovala i Darka Sajtera, člana Uprave Karlovačke banke.

Anto Đapić komentirao je Daria Juričana, koji je po njegovim riječima “grubo povrijedio dostojanstvo predsjednika Franje Tuđmana”. Kolinda Grabar-Kitarović podsjetila je da se govori o borbi protiv korupcije i ovlastima predsjednika, a da su sva ostala obećanja – zavaravanje naroda. Za Juričanove navode upitala je “Kako će ona pomoći Hrvatskoj?” te ponovila da je svatko nevin dok mu se pravomoćnim postupkom ne dokaže krivnja.

Mislav Kolakušić je kazao kako uz ovakve ovlasti predsjednika biramo “najskuplju hostesu na svijetu, najskupljeg maturanta koji putuje na račun građana”. Dario Juričan je kazao kako je potpuna neistina da je nešto negativno rekao o Franji Tuđmanu. Dao mu je, kaže “veličinu koja ga ide”.

Treba li zbog migrantske krize na granicu postaviti vojsku?

– Trebali bi imati model Višegradske skupine, odnosno model Mađasrske kojim se pokazalo kako se štite granice. Fizičke prepreke, vojska, policija, treba napraviti sve što je potrebno kako bi se zaštitila RH, ali se treba i voditi računa o položaju Hrvata u BiH, rekao je Anto Đapić.

– 2016. smo omogučili promjenu zakona i vojska može doći u pomoć policiji u nadzoru granice, no o tome odlučuje policija. Njihova procjena u ovom trenutku je da to nije potrebno. Policija uspješno štiti granicu Hrvatske i EU-a za što su nam EU i Merkel zahvalni. Treba kupiti dodatnu opremu za ljudima koji čuvaju granice. Nemojmo zaboraviti i ljude koji žive na područjima kojima prolaze ilegalni migranti, rekla Kolinda Grabar-Kitarović.

– Umirovio bih sve generale HV-a tako da se King ICT popuni s radnim mjestima. Vratio bih u aktivnu službu Damira Krstičevića i stavio bih ga u odjel vojnog kapelana. Vozač bi mu bio Ljubo Ćesić Rojs. Njih dvojica spasili bi hrvatsku granicu. Ostatak HV-a koji ne bi bio na granici poslao bi na Sjeverni pol. Sebi bi napravio 20-ak uniformica za svako doba dana. To bi puno pomoglo migrantskoj krizi, rekao je Dario Juričan.

– Hrvatska ima 9600 propisa kojih je većina potpuna katastrofa. Primijenjujmo zakone RH i garantiram vam da za mjesec dana više nećemo imati pokušaje ilegalnih ulazaka. Tko to dopušta da se propisi RH krše i da se migrantima koji prelaze granicu izvan obilježenih graničnih prijelaza bez dokumenata ne izriče zakonom propisana kazna, upitao je Mislav Kolakušić.

– Ono što je problematičnije da se hrvatsku policiju sudi za upotrebu prekomjerne sile. Ako je bilo prekomjerne uporabe sile postoje neovisne institucije koje to trebaju istražiti jer ja prvi neću niti jednog građanina, a posebno policiju koja nas štiti suditi po medijskim natpisima, rekao je u svojoj minuti Dejan Kovač.

– Nazivati operaciju hrvatske države iz jeseni 2015. kaosom može samo um koji je navikao na represiju. Naravno da bih u svakom trenutku 2015. reagirao da je bilo što bilo ugroženo u Hrvatskoj. 500.000 ljudi je prošlo da niti jedna taraba u Hrvatskoj nije nakrivljena, sve to zato jer smo htjeli biti ljudi, ali isto tako lukavi u zaštiti nacionalnih interesa. (…) Danas policiji treba pomoći, a trgovcima mržnjom, poručujem da u RH u kojoj ću ja biti predsjednik to neće proći, rekao Zoran Milanović.

Dalija Orešković smatra kako treba više porazgovarati o sumnjama da se prema migrantima ne postupa na zakonit i human način. To RH ne služi na čast, ne trebamo se prikazivati u takvom svjetlu niti građane trebamo plašiti s ugrozama kojih u ovome trenutku nema, smatra.

– Sramotan je stav aktualne predsjednice i kriminalne politike pljeskanja mađarskoj vladi, huškačkoj politici prema ljudima koji ne predstavljaju nikakvu ugrozu, smatra Katarina Peović. S druge strane Ivan Pernar želi zaustaviti ilegalne migrante uz pomoć vojske, ali vojsku želi povući iz Afganistana i sa granice Rusija-Litva. Izbjeglička kriza, prema njemu – posljedica je miješanja NATO-a u politike drugih država. Vlada podržava stvara politiku stvaranja izbjeglica i ekonomskog siromaštva jer podržava kreditni sustav i zapravo je jedan globalni ekonomski poredak koji se svodi na izrabljivanje siromašnih, kazao je Pernar.

Granica svake zemlje pa tako i Hrvatske je svetinja. Granica nije švicarski sir. Postoji zakon o boravku i kretanju stranaca i ne znam je li netko od vas pokušao priječi njemačku granicu koju čuvaju duge cijevi. Granicu treba čuvati, ona čuva mir i sigurnost naših građana, poručio je Miroslav Škoro. Smatra da postoje ljudi koji traže politički azil i prema njima se treba odnositi s dostojnim dignitetom. Zašto nitko ne postavlja pitanje gdje smo mi. Jesmo li mi članica EU? Ti migranti koji stoje na granici BiH i RH nisu slučajno ovdje. Sve se odvija od Merkelice i ostalih u EU. To je za mene umjetna tvorevina u kojoj vladaju velike korporacije, kazao je Nedjeljko Babić, bilježi HRT.

Izdvajanje 2 posto BDP-a za obranu i o eskadrili borbenih zrakoplova?

Koinda Grabar-Kitarović rekla je da će Hrvatska dostići to izdvajanje, ne zato što NATO to traži, nego zato što je to naša obveza prema narodu. Dario Juričan je izjavio da je platio misu da Damir Krstičević bude taj koji će voditi Hrvatsku vojsku, da bude u svim nabavama vojnih aviona te da će mu u tome pomoći King ICT.

NATO je mrtav, smatra Mislav Kolakušić. Kao dokaz navodi situaciju u Siriji. Hrvatski građani i građani EU-a nemaju što raditi u ratovima po svijetu. Potrebno je stvoriti vojsku EU-a, to ima smisla, kaže. Dejan Kovač je istaknuo da nas povijest uči da je cijena slobode visoka kada zemlja nema vojnu dostatnost. Smatra da se potpisani međunarodni ugovori moraju poštivati, a da se Hrvatska u ovom nestabilnom okruženju mora postaviti kao vojni lider.

Zoran Milanović je rekao da Hrvatskoj trebaju brodovi i zrakoplovi: “Kao i ovi iz Ukrajine koji lete. Tražiti od DORH-a nekoliko puta da provodi istrage protiv tih ljudi, to se zove zlouporaba ovlasti, to kao predsjednik to neću raditi”, ističe. Dalija Orešković je naglasila da Hrvatska mora sudjelovati u sustavima međunarodne sigurnosti te da treba vidjeti da se sredstva usmjere na razvoj našeg gospodarstva.

Katarina Peović smatra da 2% izdvajanja izgleda prihvatljivo, ali i da ulaskom u NATO postajemo nesigurnija zemlja. Ni Austrija ni Švicarska nisu u NATO-u. Treba treba reći da se za vojsku izdvaja 10 milijardi kuna, a za kulturu samo 1%. Ivan Pernar kaže da Hrvatskoj ne treba skupo vojno naoružanje te da sigurnost naše zemlje ugrožavaju ilegalni imigranti. Taj novac bilo bi pametnije uložiti u veće plaće naših vojnika, policajaca. Prestao bih koristiti HV kao potrčko tog zločinačkog saveza, kaže.

Nedjeljko Babić je rekao da mu je smiješno zašto nitko ne postavlja pitanje što dobivamo ulaskom u NATO. Ovo je sve samo ne obrana, više nitko ne zna kako se Hrvatska brani, kazao je. Anto Đapić ističe da članstvo u NATO-u nema alternative, da treba jačati pričuvni sastav Hrvatskih oružanih snaga, moramo imati snažnu Hrvatsku vojsku kao jamac stabilnosti i sigurnosti. Mora se jasno definirati naš odnos unutar NATO-a, rekao je.

Ivan Pernar je replicirao na ideju Kolakušića o uspostavi europske vojske, rekavši da je to vjetar u leđa birokratskom čudovištu zvanom Bruxellesu. Dario Juričan je u replici istaknuo da je NATO robno-novčana razmjena te da tamo možemo maznuti puno novaca. Mislav Kolakušić je u replici ponovio da je jedini način da imate samostalnost vlastita vojska.

Treba li Hrvatska blokirati Srbiji ulazak u EU dok se ne riješi pitanje nestalih?

Dario Juričan smatra kako Hrvatska sa Srbijom treba razviti gospodarske veze tako da i Srbija i BiH uđu u “robno-novčani savez EU” u kojemu se “krade i daje se mito” a u čemu je “obitelj Vučić u vrhu”. Mislav Kolakušić smatra da ne ovisi o Hrvatskoj – hoće li Srbija ući u EU, već da će o tome odlučiti Njemačka i Francuska. Dejan Kovač je za dijalog, pitanje nestalih se mora riješiti, prošlost zatvoriti a potom gledati prema budućnosti.

– Srbiju ne treba blokirati. Ljude se ovdje plaši “regionom” a mi s tim “regionom” imamo 30 posto izvoza, više pojedinačno nego u Italiju i Njemačku. Jedno je beogradska čaršija i Vučić, a drugo je Srbija, kazao je Zoran Milanović. Ivan Pernar kazao je kako Srbiju i Srbe, smatra našim bratskim narodom, te da smo od 1. svjetskog rata “uvučeni kao marionete u sukob”. Protivi se ulasku Srbije, ali ne iz negativnih emocija, već iz ljubavi. “Itekako će se Hrvatsku pitati kada će Srbija ući u EU. Jedan je od uvjeta vladavina prava, izgradnja demokratskih institucija”, kazala je Dalija Orešković.

– To je sitnoburžoaska politika kojom se svaka zemlja u regiji, hvali, da tako kažem “samozadovoljava”. To je politika koja nije korisna i dobra. Mi se na ovoj periferiji svi zajedno nećemo razviti. Ulaskom u eurozonu bit će nam samo još gore. Hrvatska i Srbija skončat će isto, kazala je Katarina Peović. Miroslav Škoro upozorio je da se zna tko je kriv za razaranje Vukovara, Škabrnje i Hrvatske. Pitanje nestalih, pitanje granice te kulturnog blaga i arhiva, naglasio je – treba riješiti. Za Nedjeljka Babića bitno je razmišljati o “o milijun ljudi i tristo tisuća ljudi koji gladni idu spavati” i “kako zadržati Hrvate u ovoj državi”.

– Srpska politika je nepromjenjiva prema Hrvatskoj još od rata naovamo. Pioniri četničkih vojvoda na čelu su Srbije. Mi možda nećemo moći spriječiti ulazak, ali možemo jako puno otežati. O tome treba odlučivati hrvatski narod na referendumu, smatra Anto Đapić. Kolinda Grabar-Kitarović pozdravila je riječi Nedjeljka Babića kako se trea razgovarati o egzistenciji hrvatskih državljana, a posebno mladih. Naglasila je kako će vezano za članstvo Srbije u EU, apsolutno inzistirati na ispunjenju svih kriterija.

Potom su uslijedile replike.

– Veliki rodoljubi Grabar-Kitarović i Škoro, pa njihovi su programi Mamić, Bandić. S druge strane Škoro, jedino što narodno ima jest imovina koju je opljačkao zadnjih 30 godina. Bio je Sanaderov gradonačelnički kandidat u Osijeku, kazala je Katarina Peović. Mislav Kolakušić ponovio je kako Hrvatska ima najgore pravosuđe u Europi. Miroslav Škoro kazao je kako je “žalosno da u vremenu poraća nismo napravili više po pitanju nestalih”, “ništa nije napravljeno u pet godina mandata gospođe Grabar-Kitarović. Bio je u posjeti Vučić, ali vidjeli ste kako je to prošlo”, dodao je.