Vlada Republike Hrvatske donosi Nacionalni program reformi i prateći Plan konvergencije.

Na dnevnom je redu i akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva za ovu godinu, kao i dopuna Odluke o iznimnim mjerama kontrole cijena za određene proizvode te davanje suglasnosti ministru financija za dodatno zaduživanje države uslijed nastupa izvanrednih okolnosti uzrokovanih epidemijom koronavirusa.

Tijek sjednice:

Na početku sjednice predsjednik Vlade Andrej Plenković rekao je da je Hrvatska imala jako dobar odgovor na koronakrizu. “Svi koji prate taj proces moraju shvatiti što je bila alternativa”, kazao je dodavši da mjere nisu bile prestroge. “Imamo krizu gdje se mogla dogoditi prava drama, no ona se nije dogodila. Pravodobno smo reagirali i bili smo čvrsti”, rekao je.

“Održan je sastanak Europskog vijeća, a naravno da je glavna tema bila borba protiv koronavirusa. Važno je napomenuti da je naš dosadašnji angažman protiv Covida polučio odlične rezultate i ovo je veliko ohrabrenje i potvrda da su mjere urodili plodom”, rekao je.

Na sastanku Europskog vijeća, dodao je, razgovaralo se i o turizmu. “Želimo da među zemljama koje se jednako učinkovito bore protiv virusa, da dođe do komunikacije. Ako istu sliku ima Mađarska, Slovačka, Češka, Njemačka, pričat ćemo o rješenjima i otvaranju granica”, rekao je Plenković.

Građanima je čestitao Praznik rada, te dodao da će sutrašnju obljetnicu akcije ‘Bljeska’ obilježiti predstavnici Vlade.

Vlada usvaja četvrti po redu Nacionalni program reformi. “Ima deset reformskih prioriteta i 25 mjera”, kazao je Plenković.

“2020. očekujemo pad BDP-a od 9,4 posto”, kazao je Plenković. “To su naše interne procjene temeljem aktovinosti koje su se morale dogoditi. U vremenu pred nama morat ćemo se vratiti na one tračnice na kojima smo vozili prije pandemije”, rekao je Plenković.

Mjere Nacionalnog programa reformi predstavio je ministar financija Zdravko Marić.

“Iz 2019. godine finaliziramo program, u smislu izvršenja. Imat ćemo 25 mjera ekonomske politike. Važna je provedba i implementacija”, rekao je Marić.

“Program konvergencije ima ključna tri područja. Međunarodno okruženje i Covid, pogled na Hrvatsku i makroekonomske projekcije i fiskalne projekcije”, kazao je Marić. “Vjerojatno je da će ova kriza biti teža od one 2008. godine. Sve zemlje će osjetiti posljedice, ali izgledan je snažni inicijalni oporavak”, dodao je ministar financija.

“Izgledno je da se većina zemalja odvojila od idealnog oblika slova V, oblika krivulje recesije s minimalnim gubitkom autputa”, rekao je i dodao da Hrvatska ovu krizu dočekuje puno spremnija.

Očekuje se da će se Hrvatska vratiti u zonu deflacije. “Pad potrošačkih cijena za 0,3 posto”, kazao je Marić. “Očekujemo pad zaposlenosti od 3,3 posto”, dodao je.

“Za iduću godinu procjena rasta je 6,1 posto. U ovom trenutku jedino što raste je državna potrošnja, sve ostalo je u padu”, kazao je Marić.

Dodao je da očekuju i pad uvoza roba i usluga. “Povećana su izdavanja za zdravstveni sustav, a uveli smo i mjere za pomoć poduzetnicima”, rekao je Marić.

Što se tiče fiskalnih kretanja, direktne proračunske potpore, procjenjuju se na 14,9 milijardi kuna, a uključuju odgodu izravnih poreza i doprinosa, otpis izravnih poreza i doprinosa, odgađanje obveze uplate poreza na dobit po godišnjem obračunu za 2019., potpore za očuvanje radnih mjesta te nabavu medicinske i zaštitne opreme za borbu protiv COVID-19, a procjenjuju se na 14,9 milijardi kuna.

Dodatno je osigurano više od 15 milijardi kuna za što povoljnije kreditiranje poduzetnika kroz programe HBOR-a i HAMAG BICRO-a, a tu je i 17 milijardi kuna moratorija na kredite.

Ministar gospodarstva Darko Horvat predstavio je rformske mjere. “Do sada su provedene 387 mjera, ostvareno je rasterećenje od 2,2 milijarde kuna. Akcijskim planom za 2020. dodatno ćemo rasteretiti gospodarstvo za 686 milijuna kuna”, rekao je Horvat. Plan sadrži 10 mjera, većinom se radi o mjerama digitalizacije.