Već kod glasovanja o prvom zakonskom prijedlogu u petak , o zakonu o upravljanju državnim nekretninama , posvađali su se zastupnici vladajućih i oporbe uz uvrede na osobnoj razini.
U državi imamo jednu ogromnu aferu, aferu Mreža, koja potresa same temelje demokratskog, civiliziranog, modernog, višestranačkog društva, s jedne strane pola-pola, a s druge strane kontrola i manipuliranje medijima a vladajući se prave da se to ne događa. Očekivao sam da ćete uvrstiti u dnevni red točku o raspuštanja Sabora, ali Vi to niste učinili jer ste kukavica, poručio je Peđa Grbin (SPD) predsjedniku Sabora Gordanu Jandrokoviću.
„Tako velik, a tako mali”, odgovorio mu je Jandroković kazavši kako će tu točku uvrstiti na dnevni red sukladno praksi.
„Da me naziva kukavicom i proziva netko tko ima toliko putra na glavi ”, dodao je.
Josip Borić (HDZ) i Hrvoje Zekonović (HDS) podsjetili su na Grbinovo uzimanje naknade na koju nije imao pravo, a Sandra Benčić (Možemo!) njih na afere koje izbijaju iz dana u dan.
Arsen Bauk (SDP) ispravio je Jandrokovića kazavši da Grbin nije velik već visok, a da će velik tek postati, pa podsjetio na odluku Povjerenstva za sukob interesa da nije primao nepripadajuću naknadu.
„U jeku ovog smrada plinske afere koji se širi Hrvatskom u obračunu zaraćenih strana u energetskom sektoru vi ne želite sazvati izvanrednu sjednicu Sabora kako bi se raspustio i raspisali izbori , ali ćete sazvati sjednicu kako bi se imenovao novi ministar. Kakav crni novi ministar? Nama trebaju novi izbori”, poručila je Sabina Glasovac (SDP).
Dalija Orešković (SSIP) upitala je HDZ-ovce koliko im je dosta i gdje je granica navodeći da je korupcija na svim razinama te i ona zatražila raspuštanje Sabora .
U ovom mandatu kralo se željezo, iz proračuna, iz EU fondova, kradete hranu, plin, naftu, vjetar, zemljišta, pomorsko dobro, diplome, doktorate, softvere, medije, kradete u milijunima i milijardama, dajte podvucite crtu, poručila je HDZ-ovcima Benčić (Možemo!).
Nikola Mažar (HDZ) zaključio je da oporba traži raspuštanje Sabora zbog afere u kojoj su jedni akteri iz oporbe, dakle oporba traži raspuštanje Sabora radi oporbe.
Na to je Marijan Pavliček (Suverenisti ) upitao zašto su uopće smijenili ministra Davora Filipovića ako tvrde da nemaju nikakve veze s aferom, na što je Jandroković rekao da je otišao zbog svog savjetnika i suradnje s oporbom.
„Pošteno bi bilo vratiti mandat građanima”, pozvao je Davorko Vidović (Socijaldemokrati).
Na konstataciju Željka Sačića (Suverenisti) da se Dario Hrebak (HSLS) priklonio Mostu Hrebak je uzvratio da bi on zadnji s Mostom „tikve sadio”.
Novi krug replika potaknuo je Krešo Beljak (HSS) koji je ustvrdio da se Hrvatskoj, nakon Fimi medije, za koju smo mislili da je nešto najgore, „dogodio Andrej Plenković i HDZ u svojoj najodvratnijoj formi u zadnjih 30 godina“. “Konkurencija je bila jaka s obzirom na Tuđmanovu privatizacijsku pljačku kad je uveden novi glagol otuđmaniti, umjesto otuđiti.”
Željko Reiner (HDZ) uzvratio je da je strašno slušati da se netko tko je dokazani lopov, usudi govoriti o drugima da su lopovi, a pogotovo o predsjedniku Tuđmanu u tom kontekstu.
„Jezivo neshvatljivo i sramotno“, poručio je.
Katarina Peović (RF) uzvraća mu da je „jezivo“ to da je Tuđman osmislio Hrvatsku 200 bogatih obitelji, a Željko Sačić (RH) joj odgovara da govori gluposti o 200 obitelji.
Ne znam što radi Ustavni sud i ne zabrani tu partiju koja nam brani privatno vlasništvo, vraća nas u mračno doba, rekao je zastupnici RF-a.
Na opasku Bauka (SDP) da je Sabor ovlašten Ustavnom sudu poslati zahtjev u vezi sa zabranom rada stranaka, predsjednik Jandroković odgovorio mu je kako bi se moglo razgovarati i o zabrani drugih stranaka „s obzirom na njihovo nasljeđe, na ubijanje i progon političkih neistomišljenika“.
Dario Zurovec (Fokus) spočitnuo je Jandrokoviću zbog načina na koji vodi sjednicu i na razini rasprave te ga podsjetio da je na njegovu mjestu sjedio ban Mažuranić koji je rekao „nije velik, tko se velik rodi, nego je velik onaj tko se malen rodi, a kad umre velik grob mu treba”.
Ne umišljam si da sam ban, a vi ste si umislili da ste John Travolta, rekao je zastupniku koji je sudjelovao u jednom plesnom šou.
Zastupnici HDZ-a i Mosta opetovano su se prozivali o tome čija je afera Mreža. Most tvrdi da je HDZ-ova, HDZ uzvraća da je Mostova i Grmojina.
Rastu osnovna prava hrvatskih branitelja i nacionalna naknada za starije
Hrvatski sabor izmijenio je u petak Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata, izmjene donose rast osnovnih braniteljskih prava i naknada, omogućuju im duži ostanak u svijetu rada, stvaraju osnove za osnivanje braniteljskih centara.
Osnovica od koje se određuje iznos osobne invalidnine i druga braniteljska prava, bit će znatno veća od sadašnje, a na najveće povećanje može računati skupina u kojoj su branitelji sa 20 posto invaliditeta, najavio je nedavno državni tajnik Ministarstva hrvatskih branitelja Darko Nekić.
Osnovicu će odlukom utvrđivati Vlada svake godine, a u Zakon je ugrađen osigurač da ona ne može biti manja nego je bila u prethodnom razdoblju.
Prema postojećem zakonu, osobna invalidnina i druga braniteljska prava određuju se od proračunske osnovice čiji se iznos nije mijenjao pune 22 godine, a sa njim ni prava HRVI.
Potvrdio je to Stipo Mlinarić (DP), podsjetivši da su invalidnine hrvatskim braniteljima „skinute“ 50 posto za Račanove vlade i da do danas nisu povećane ni lipu.
HRVI s 20 postotnim invaliditetom prima mjesečnu invalidninu od 14 eura, a onaj sa 60 postotnim 91 euro mjesečno, rekao je zastupnik i ustvrdio da povećanje neće biti s 1. siječnja 2024. jer se čeka uredba Vlade. Bit će vjerojatno kad se bude znalo kad će biti izbori, ustvrdio je Mlinarić.
HDZ-ovi zastupnici njegov nastup nazivaju čistim populizmom, a Josip Đakić ističe da će 1. siječnja „biti učinjeno ono što je najpotrebnije za branitelje“.
Prihvaćenim zakonskim izmjenama, hrvatskim se braniteljima daje mogućnost da čim dulje ostanu u svijetu rada, tj. da rade uz mirovinu.
Tako će branitelji koji primaju iznos najniže mirovine moći raditi do pola radnog vremena uz puni iznos mirovine.
Branitelji s invalidskom mirovinom, moći će raditi do pola radnog vremena i primati punu invalidsku mirovinu.
Do pola radnog vremena, uz primanje pune obiteljske mirovine, moći će raditi i članovi braniteljskih obitelji koji primaju obiteljsku mirovinu, najčešće supruge. Do sada nije postojala mogućnost rada uz primanje obiteljske mirovine, a u slučaju zaposlenja, mirovina se obustavljala.
Izmjenama Zakona stvara se pravna osnova za osnivanje braniteljskih centara, ustanova u koje bi se branitelji dugotrajno smjestili, a s obzirom da su sve stariji i nemoćniji.
Mogućnost ostvarivanja prava na invalidsku mirovinu proširuje se na sve ratne vojne invalide Hrvatskog vijeća obrane (HVO) kojima se u postupku vještačenja u Hrvatskoj utvrdi gubitak radne sposobnosti.
Nacionalna naknada raste na 150 eura
Od 1. siječnja iduće godine iznos nacionalne naknade za starije osobe povećava se sa sadašnjih 120 na 150 eura, olakšavaju kriteriji za njeno dobivanje te omogućuje isplata putem pošte. Osim što se naknada povećava, prihodovni cenzus, odnosno visina prihoda korisnika i/ili članova kućanstva , podiže se na dvostruki iznos nacionalne naknade, odnosno 300 eura po članu kućanstva mjesečno u 2024. godini.
Naknada sada iznosi 120 eura, a 2020. godine, kada je uvedena, iznosila je 106 eura.
Sabor je u petak izmijenio zakone o obveznim odnosima i o parničnom postupku, cilj im je zaštititi starije građane koji se više ne mogu sami brinuti za sebe pa sklapaju ugovore o dosmrtnom ili doživotnom uzdržavanju i često ostaju i bez imovine i bez skrbi.
Građani u pravilu ne znaju razliku između ta dva ugovora, odnosno da kod ugovora o dosmrtnom uzdržavanju imovina odmah prelazi u vlasništvo uzdržavatelja, dok kod ugovora o doživotnom uzdržavanju do prijenosa vlasništva dolazi tek nakon smrti primatelja uzdržavanja.
Zakonskim izmjenama uvodi se Registar ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju, vodit će se pri Hrvatskoj javnobilježničkoj komori, a u njega će se unositi podaci o sklopljenim i raskinutim ugovorima te postupcima koji se pokreću radi utvrđenja ništetnosti, poništenja ili raskida ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju.
Sabor donio zakon o plaćama u državnoj i javnim službama
Hrvatski sabor u petak je sa 77 glasa za, 12 protiv i 24 suzdržana donio Zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama temeljem kojeg bi zaposlenici s najnižim plaćama u idućoj godini mogli dobiti osjetno povećanje, a prve plaće po novom zakonu trebale bi biti one za ožujak.
Cilj tog zakona je standardizirati plaće u javnom sektoru na održiv način za gotovo 240 tisuća zaposlenih čija se plaća osigurava u državnom proračunu. Vlada uređenje plaća u državnoj i javnoj službi ističe kao najveći reformski poduhvat u javnoj upravi u posljednjih 30 godina.
Najniži koeficijent, sa 0,631 porast će na 1,06 čime bi namještenici četvrte vrste, najslabije plaćeni, trebali dobiti osjetno veće plaće.
Taj zakon zamjenjuje više od 300 propisa kojima je uređeno pravo na plaću, te mijenja sadašnji sustav s 2500 kategorija radnih mjesta i više od 560 dodataka.
Njime se uvodi jedinstvena platna lista s 16 platnih razreda i s rasponom koeficijenata od 1 do 8, s time da se najniži koeficijenti povećavaju za gotovo 60 posto.
Novina je i uvođenje dodatka na plaću za učinkovitost rada koji će moći iznositi i do 30 posto, a bit će moguće i ostvarivanje godišnjeg bonusa za one s najboljim rezultatima.
Kod ocjenjivanja službenika, najviše pet posto ukupnog broja zaposlenih službenika i namještenika moći će tijekom jedne kalendarske godine dobiti ocjenu “izvrstan” a “naročito uspješan” najviše 15 posto. Ocjenjivanje će obavljati rukovodeći kadar.
Na zakon prihvaćeni su amandmani HDZ-a koji se odnose na zadržavanje dodataka na plaću službenicima i namještenicima osnovnih škola koji sudjeluju u eksperimentalnom programu te na uređenje dodataka pravosudnim policajcima zbog rada u posebnim uvjetima.
Izglasan je i Zakon o državnim službenicima koji donosi jedinstvena pravila za prijam u državnu službu, napredovanje u službi, ocjenjivanje, odgovornost za povrede službene dužnosti, stručno osposobljavanje i drugo.
Centraliziranim sustavom zapošljavanje, koji je u fazi provedbe, zapošljavanje će se provoditi centralizirano, putem online testiranja, čime će se osigurati objektivnost i transparentnost postupka izbora kandidata, ubrzati postupak izbora kandidata i doprinijeti zapošljavanju kandidata s potrebnim kompetencijama.
Zakon, uz ostalo, propisuje da se državnog službenika može bez njegove suglasnosti premjestiti iz jednog u drugo mjesto rada koje može biti udaljeno do 50 kilometara od mjesta stanovanja.
Sabor donio zakon o upravljanju državnom imovinom i o turizmu
Hrvatski sabor u petak je većinom glasova donio Zakon o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH, kojem je cilj brže, učinkovitije i ažurnije upravljati državnom imovinom, te novi Zakon o turizmu kojim se odluke o razvoju turizma spuštaju na lokalne jedinice.
Zakonom o upravljanju nekretninama određeni poslovi, koji su do sada bili isključivo u nadležnosti Vlade i ministarstava, prepuštaju se na razinu županija i gradova tj. na 21 grad sjedišta županija te na četiri grada – Veliku Goricu, Vinkovce, Kaštela i Pulu.
Prihod dobiven upravljanjem nekretnina u vlasništvu Vlade, županija, gradova i slično dijeliti će se po principu da će 60 posto pripasti državi, 20 posto nadležnoj županiji, a 20 posto jedinici lokalne samouprave na čijem se području nalazi pojedina nekretnina. To bi trebalo dodatno osnažiti financijski kapacitet jedinica lokalne i područne samouprave.
Temeljem javnog registra državnih nekretnina evidentirano je 6.206 stanova, ukupne površine 283.177 četvornih metara, 945 stanova u suvlasništvu Republike Hrvatske i drugih osoba, 5.067 poslovnih prostora, 20.665 zemljišta, 63 objekta sukcesijske imovine, 500 neperspektivnih vojnih objekata i zemljišta te 40 planinarskih domova.
Novim Zakonom o turizmu predviđaju se veće odgovornosti i obveze turističkih zajednica i lokalnih vlasti kod donošenja odluka o razvoju turizma te naglašava važnost održivog upravljanja turizmom.
Lokalne jedinice i turističke zajednice imati će nove ovlasti i obveze u upravljanju turističkim razvojem, ali ne kroz jedinstveni recept jednak za sve nego u skladu sa specifičnostima svake pojedine destinacije.
Tako će gradovi i općine moći na temelju jasnih izračuna i podataka donositi odluke o broju, vrsti, kategoriji ugostiteljskih objekata i objekata smještaja, ograničavanju broja dolazaka u grad ili raspored dolazaka te uvođenju turističkog ekološkog doprinosa.
Izrada plana upravljanja destinacijom izrađivati će turističke zajednice, a donositi predstavnička tijela jedinica lokalne i regionalne samouprave.
Komentari