Pet stručnih arhitektonskih udruga i institucija pozvalo je u ponedjeljak vlasti da novi zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom u Zagrebu usmjere na socijalna pitanja i probleme financiranja, a ne da se iscrpljuju na stručnim pitanjima koja su riješena postojećim zakonima.

Predsjednik Društva arhitekata Zagreba Tihomil Matković rekao je na konferenciji za novinare da se arhitekti zauzimaju za osnivanje fonda prilagođena potrebama obnove zgrada svih oblika vlasništva i na svim područjima gdje postoje oštećenja, a ne samo u središtu Zagreba.

Također, arhitekti smatraju potrebnim da zakon proširi brigu na svih sedam temeljnih zahtjeva građenja, od kojih su damo dva danas uključena u postojeći prijedlog. To su mehanička otpornost i stabilnost zgrada, protupožarna sigurnost, pitanja higijene, zdravlja i okoliša, zatim sigurnost i pristupačnost tijekom uporabe, potom zaštita od buke, pitanja uporabe i očuvanja energije, te održiva uporaba prirodnih izvora.

Sve to treba cjelovito rješavati, jer već sad ne znamo u kakvom su stanju električne instalacije i do čega može dovesti njihova povećana uporaba, kazao je.

Predsjednica Hrvatske komore arhitekata Rajka Bunjevac smatra da postojeći zakoni relativno prihvatljivo propisuju razinu i obuhvat projektne dokumentacije za obnovu, ali bilo bi poželjno da se preskoči administrativna procedura koja usporava provedbu obnove.

Krunoslav Šmit s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu izvijestio je da su profesori i studenti fakulteta izradili tri priručnika za obnovu zgrada, koji su solidna stručna podloga za pažljiv i obziran pristup tome dugoročnom zadatku.

Hrvatska komora arhitekata, Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Društvo arhitekata Zagreba, Udruženje hrvatskih arhitekata i Udruga hrvatskih urbanista smatraju da su postojećem prijedlogu zakona potrebne korjenite i sustavne promjene.

Pritom su uputili na prijedloge i konkretne osvrte koje su priložili u javnoj raspravi i pozvali vlast da se osloni na njihovu stručnu pomoć.