Prošloga tjedna u Europskom parlamentu održana je „predsjednička debata“ šestero tzv. Spitzenkandidata za predsjednika Europske komisije, koju je uživo prenosila Eurovizija, kao i javne televizije svih zemalja članica. Na debati je europsku ljevicu predstavljao belgijski Španjolac Nico Cue, Europsku zelenu stranku Njemica Ska Keller, Savez konzervativaca i reformista Čeh Jan Zahradil, Savez liberala i demokrata Dankinja Margrethe Vestager, europske pučane jedan od dosadašnjih favorita za predsjednika Europske komisije, Nijemac Manfred Weber, a Stranku europskih socijalista Nizozemac Frans Timmermans. Od njih šestero Hrvatsku je posjetilo troje, kako bi dali podršku svojim listama – Ska Keller došla je podržati zeleno-lijevu koaliciju – Možemo, Nova ljevica i Orah, Manfred Weber s kancelarkom Angelom Merkel sudjelovao je na spektakularnom predizbornom skupu HDZ-a, dok je Frans Timmermans došao na jedan od završnih skupova SDP-a u Rijeci.

Iako su se amerikaniziranom televizijskom showu u Europskom parlamentu organizatori trudili dodati dozu glamoura i iako je svih šestero kandidata pokazalo da poznaje europsku problematiku, i nakon debate ostali su relativno nepoznati široj europskoj javnosti, kao i do sada. Jedan od razloga svakako je i činjenica da se većina njih koncentrirala na nacionalne kampanje u svojim državama, kao i da su uglavnom izbjegavali davati intervjue medijima iz manjih zemalja članica, budući da su njihovi timovi za PR zaključili da efekt ne bi bio bogznakakav jer takve države daju malo zastupnika u Europski parlament. Na kraju balade postavilo se i pitanje smisla takve kampanje, kao i nominiranja tzv. Spitzenkandidata, između ostalog i zato što je francuski predsjednik Emmanuel Macron već najavio da se ne slaže s procedurom u kojoj predsjednika Europske komisije dobiva većina u Europskom parlamentu.

Naime, tu većinu već desetljećima imaju europski pučani, čiji su pripadnici već 15 godina na čelu Komisije, a u posljednjem mandatu na čelu su ostale i dvije ključne institucije – Europski parlament i Europsko vijeće. Nakon ovih izbora kreće novo miješanje karata i podjela za ključne pozicije, koje osim predsjednika Komisije uključuju i predsjednika Europske središnje banke, Parlamenta i visokog povjerenika EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku.

Zbog prijateljstva s Victorom Orbánom i činjenice da ga nije izbacio iz Europske pučke stranke, već samo suspendirao, sve su manje šanse da će Europski socijalisti podržati Manfreda Webera za predsjednika Europske komisije. Zato se i počelo kalkulirati sa scenarijem prema kojem će pučani i socijalisti pokušati postići kompromis kojim bi na čelo Europske komisije došla kandidatkinja liberala. Stvar dodatno komplicira činjenica da Macronova stranka La République En Marche (LREM), koja nije ni postojala na prethodnim europskim izborima, ulazi u Europski parlament. Dosadašnji Savez liberala i demokrata za Europu (ALDE) tako će prestati postojati u tom obliku, a njihov dosadašnji šef parlamentarne skupine Guy Verhofstadt najavio je osnivanje nove liberalne, proeuropske, centrističke obitelji, u kojoj će vodeću ulogu imati upravo zastupnici Macronove stranke.

Iako se Europski parlament poziva na odredbe Lisabonskog ugovora prema kojima se prilikom izbora predsjednika Komisije mora uvažavati mišljenje eurozastupnika, sve su glasnija razmišljanja prema kojima će, baš kao što je to bilo i prije aktualnog Jeana Claudea Junckera, o predsjedniku na kraju odlučiti Europsko vijeće, koje čine šefovi država i vlada zemalja članica.

Nacional je razgovarao s Margrethe Vestager, kandidatkinjom Saveza liberala i demokrata za Europu (dosadašnje grupe ALDE), kojoj je, kao kompromisnoj predsjednici Europske komisije, navodno sklon i Emmanuel Macron. Kao dosadašnja povjerenica Europske komisije za tržišno natjecanje, proslavila se kao „superžena“ u borbi za oporezivanje američkih digitalnih divova poput Googlea i Facebooka. Ekonomistica po obrazovanju, počela se baviti politikom kao 21-godišnjakinja, kada se pridružila Danskoj socijalno-liberalnoj stranci. Od 2007. do 2014. godine bila je predsjednica te stranke, a od 2011. do 2014. obnašala je dužnost ministrice gospodarstva i unutarnjih poslova i bila potpredsjednica danske vlade, da bi 2014. postala članicom Junckerova tima.

Politicians pose for a group photo before a debate from the European Parliament, ahead of the May 23-26 elections for EU lawmakers, in Brussels Jan Zahradil of the Alliance of Conservatives and Reformists in Europe (ACRE), Nico Cue of the European Left (EL), Ska Keller of the European Green Party (EGP), Margrethe Vestager of the Alliance of Liberals and Democrats for Europe (ALDE), Frans Timmermans of the Party of European Socialists (PES) and Manfred Weber of the European People’s Party (EPP) pose for a group photo before a debate from the European Parliament, ahead of the May 23-26 elections for EU lawmakers, in Brussels, Belgium May 15, 2019. REUTERS/Francois Walschaerts FRANCOIS WALSCHAERTS

NACIONAL: Kako ste zadovoljni završnom debatom između Spitzenkandidata koja se prvi put prenosila uživo u svim zemljama članicama?

Mislim da je to bila vrlo sadržajna debata koja se dotakla svih prioritetnih tema, od nezaposlenosti mladih do borbe protiv klimatskih promjena, ali i rješenja koje nudimo. Debata je pokazala i sve naše razlike, različite ideje, stavove i stilove, no ukazala je i na to da je EU mjesto na kojem ljudi moraju raditi zajedno. Mislim da smo pokazali da proeuropske stranke imaju snage zajednički mijenjati atmosferu u Europi. Sve je to bilo vrlo pozitivno.

NACIONAL: Pa ipak, postoje li neke barijere koje mogu spriječiti da surađujete s europskim pučanima ili socijalistima, kao strankama europskog centra?

Mislim da nije trenutak da razgovaramo o različitostima jer ćemo biti u poziciji da stvorimo veliku koaliciju koja će se morati složiti oko nekih temeljnih pitanja, koja su ugrožena. A to su vladavina prava, sloboda medija, ljudska prava i uključenost u društvo. No, naravno, postojat će i stvari oko kojih se nećemo složiti i treba ih odmah jasno i glasno reći.

NACIONAL: Ustvrdili ste da bi Europsku uniju trebalo približiti ljudima. To slušamo već godinama. Mislite li da je ova debata u tome uspjela?

Iskreno, mislim da ljude ne zanimaju previše političke pozicije u Bruxellesu, već ih muče puno konkretniji problemi, recimo, može li moje dijete pronaći posao u svojoj zemlji, osobito ako je završilo fakultet, steklo obrazovanje, radilo sve po pravilima. Mislim da postoji i zajednička zabrinutost za sigurnost, kao i za klimatske promjene. A to su stvari o kojima smo raspravljali i mislim da ta činjenica više znači ljudima, nego tko će biti u fotelji šefa Europske komisije. Zato smo se i fokusirali na konkretna pitanja – što i kako napraviti kako bi se postigao napredak u cijeloj Europi. Također sam istaknula da bismo i jezik kojim se obraćamo javnosti morali prilagoditi običnim građanima. Morali bismo prestati koristi tek kratice za koje čak ni ja, nakon pet godina, nisam sigurna što znače. Moramo koristiti jezik kojim ćemo ohrabriti ljude da se uključe u rasprave, umjesto da se skrivamo iza akronima i birokratskih fraza koje zapravo nitko ne razumije. Često se s pravom sumnja da ih ni osoba koja ih koristi ne razumije.

‘STANOVNIKE EU-A muče konkretni problemi: može li moje dijete pronaći posao u svojoj zemlji ako je završilo fakultet i steklo obrazovanje… Zajednička nam je i briga oko sigurnosti i klimatskih promjena’

NACIONAL: Što mislite o mogućnosti, o kojoj se sve više spekulira, da novi Europski parlament zbog saziva u kojem dosadašnje centralne političke stranke neće imati većinu, neće moći izabrati predsjednika Komisije, što će zapravo cijeli taj sistem Spitzenkandidata učiniti besmislenim?

Mislim da je potpuno legitimno da političke grupacije unutar Parlamenta istaknu svoje kandidate, za koje misle da bi dobro obavljali dužnost predsjednika Komisije. Jednako je tako legitimno da na kraju Europsko vijeće za nekog drugog kaže – mislimo da ta osoba ima potrebne kvalifikacije za taj posao. Ono što znamo prema anketama jest da će Parlament u budućnosti izgledati znatno drugačije nego danas. Postojat će vrlo dobro i puno brojnije organizirano desno radikalno krilo. Europski pučani i socijalisti imat će manje zastupnika nego sada, nova liberalna grupa će porasti, kao i Zeleni. Bit će potrebne drugačije vrste pregovora između stranaka, kako bi se formirala koalicija koja će činiti parlamentarnu većinu.

NACIONAL: Možete li garantirati da će sljedeći predsjednik Komisije doista biti jedan od vas šestero kandidata u debati?

Ne, ne mogu vam to garantirati. Iako je Parlament vrlo jasno dao do znanja da želi sudjelovati u procesu imenovanja predsjednika Komisije. Kao što sam rekla, Vijeće uvijek na kraju može naći nekog drugog i složiti se oko njega. Nakon toga također će slijediti parlamentarna rasprava. No oko kandidata moraju se složiti i Vijeće i Parlament, kako bi imao povjerenje obaju tih institucija i mogao raditi svoj posao.

NACIONAL: Jeste li sigurni da će se stranka Emmanuela Macrona pridružiti grupi ALDE?

Ja ne sudjelujem u tim pregovorima, no mislim da između njih postoji puno podudarnosti i prepoznavanja zajedničkih ideja i vrijednosti. Stvari će se u svakom slučaju mijenjati, a grupa ALDE, to je posve izvjesno, prerast će u nešto drugo. Mislim da je Macronova vizija te grupe vrlo kompatibilna s njenom politikom.

NACIONAL: Mislite li da je takav proces izbora Spitzenkandidata dovoljno transparentan? Funkcionira li on uopće?

Zbog pitanja principa mislim da je važno da Europski parlament i Europsko vijeće na tome rade zajednički. Jer, unutar EU-a imamo te dvije legitimne institucije kao dokaz naše demokratičnosti. Podržavam činjenicu da me u Europskom parlamentu predstavljaju direktno izabrani zastupnici na europskim izborima u nacionalnim državama, kao i premijeri u Europskom vijeću. Smatram da je taj dvostruki identitet dobra stvar za nas kao Europljane. To bi se svakako trebalo odraziti i na proceduru prema kojoj se bira predsjednik Komisije. Problem može presstavljati činjenica da u sistemu Spitzenkandidata ne znate točan broj onih koji su se kandidirali. Ono što se može dogoditi jest da se na kraju izbora pojavi neki šef Vlade ili države koji je iznenada postao dostupan i da se oko njegova izbora slože članovi Europskog vijeća. Zato i mislim da nam je potrebna ta vrsta fleksibilnosti. Europska demokracija nije nastala iz nekog pravilnika, ona ima tu dvostrukost, za koju mislim da je dobra.

NACIONAL: U svom mandatu povjerenice Europske komisije uspjeli ste nametnuti porez digitalnim gigantima. No ima li smisla inzistirati na zajedničkom europskom porezu ili bi na tome trebala raditi svaka članica posebno?

Mislim da ima smisla raditi na zajedničkoj poreznoj politici. Tko god vodi svoj biznis prema pravilima, mora plaćati porez. Potpuno je nepravedno da neki giganti ne plaćaju ni pola od onoga što su obvezni mali biznisi u svakoj zemlji članici. To je sada dio i nacionalnih, ali i europske kampanje i političari su pod određenim pritiskom da konačno to pitanje riješe. Europa je idealno okruženje za male i srednje tvrtke koje stvaraju radna mjesta i plaćaju svoje poreze. Smatram potpuno legitimnim da svaka država uspostavi svoj digitalni porezni sustav, dok nema zajedničkog europskog rješenja. Ali ja iskreno mislim da bismo morali inzistirati na globalnom rješenju, koje bi bilo najbolje za sve.

‘EUROPA JE IDEALNO okruženje za male i srednje tvrtke koje stvaraju radna mjesta i plaćaju svoje poreze. Smatram legitimnim da svaka država zasad uspostavi svoj digitalni porezni sustav’

NACIONAL: Što je s donacijama takvih kompanija nekim članicama grupe ALDE u ovoj kampanji? Nije li tu riječ o sukobu interesa?

Osobno nikada nisam u tome sudjelovala, ali znam da je stranka odlučila ubuduće odbiti takve donacije.

NACIONAL: Kakva je vaša pozicija prema zemljama zapadnog Balkana? Hoće li se one pridružiti EU-u tijekom mandata nove Komisije?

Mislim da je za sve zemlje izuzetno važna perspektiva za članstvo u EU-u. Kod njih sam vidjela mnoge pozitivne promjene koje su, vjerujem, rezultat njihove ambicije da postanu članicom EU-a. Mislim da će se sljedeće veliko proširenje znatno razlikovati od onog iz 2004. Tada su bili drugačije vrijeme i drugačija atmosfera. Očekujem da će ubuduće ulaziti jedna po jedna zemlja, jer se međusobno razlikuju. No smatram da kada bilo koja od njih ispuni Kriterije iz Kopenhagena, treba postati članicom.

NACIONAL: Kandidat konzervativaca Jan Zahradil ustvrdio je tijekom kampanje da bi EU trebao raditi manje, ali kvalitetnije. Vi ste očito na drugoj strani i smatrate da bi EU trebao više zajednički djelovati. Kako to komentirate?

To je prilično apstraktna tvrdnja. Nije mi jasno što bi to trebalo raditi manje, a bolje. Ne mislim da je itko zatražio promjenu Lisabonskog ugovora ili nove procedure među institucijama. Mislim da svi očekuju više akcije, osobito građani. Jedno od područja na kojem moramo hitno djelovati, i to svi zajedno, svakako su klimatske promjene. Mislim da bi to imalo puno više smisla od debate što je to više ili manje Europe.

NACIONAL: U Hrvatskoj, kao i u mnogim novim članicama, postoji strah od Europe dviju brzina, o kojoj je govorio Jean Claude Juncker. Što biste učinili kao predsjednica Komisije kako se istočne članice EU-a ne bi osjećale manje vrijednima?

Europa dviju brzina već ionako postoji. Postoje monetarna unija, bankarska unija, cijeli niz sporazuma u kojima neke zemlje ne sudjeluju. No mi bismo svi morali zajedno raditi na jedinstvu jer ćemo tako zajednički doći do boljih rješenja. Jedan od dobrih primjera je temelj EU-a, odnosno zajedničko tržište na kojem nam je jedinstvo neophodno. A tu imamo jako puno zajedničkih interesa. No Europu nekoliko brzina kao cilj ili rješenje osobno ne podupirem.

NACIONAL: Općenito, u novim zemljama članicama rasprostranjen je osjećaj da nismo ravnopravni sa starim članicama sa zapada. Imate li ambicije sjesti za stol s predstavnicima tih zemalja i pokušati riješiti te razlike, koje očito postoje?

Ono za čime žalim je što nisam više putovala po državama izvan njihovih glavnih gradova. Ne da bih sebe predstavljala, već da bih učila. Vjerujem da bih tada bolje shvatila probleme običnih ljudi i to svakako namjeravam učiniti u budućnosti. To se odnosi i na razlike u našem zemljopisnom položaju – jer one definiraju i naše prioritete. Vidjela sam i osjetila te razlike među zemljama članicama. Nije isto ako vam je s druge strane granice zemlja partner u EU-u ili NATO-u ili neka zemlja koja nije članica EU-a. Tada su i vaši problemi sasvim drugačiji. No spremna sam slušati i učiti.

Plenkovic primio povjerenicu EK za tržišno natjecanje Margrethe Vestager 07.06.2018., Zagreb- Predsjednik Vlade Andrej Plenkovic primio je u Banskim dvorima povjerenicu Europske komisije za trzisno natjecanje Margrethe Vestager.
Photo: Patrik Macek/PIXSELL

NACIONAL: Postoji i strah da će, nakon Brexita, Francuska i Njemačka potpuno preuzeti kormilo. Što bi trebale učiniti manje zemlje članice kako bi ipak utjecale na europske politike?

Slažem se da će nakon Brexita doći do određene praznine, koja će morati biti popunjena. Vjerujem da bi male zemlje trebale stvoriti neku vrstu koalicije koja bi im pomogla da promoviraju svoje interese. Takve koalicije ne moraju biti stalno iste – one se mogu mijenjati i u sastavu i u broju zemalja i mislim da ćemo time nakon Brexita dobiti jednu novu dinamiku unutar EU-a. No osovina Francuska-Njemačka sa svoje strane donosi čvrstinu i energiju u naše rasprave.

NACIONAL: Europska unija nije uspjela postići dogovor oko pitanja migracija. Došlo je do velikih podjela, kako ih mislite riješiti?

Imate pravo, to je jedan od velikih problema. Morali bismo doći do zajedničkog odgovora na pitanje kako možemo izraziti svoju solidarnost, kako uspostaviti zajednički sustav azila, osobito za ljude koji su u svojim zemljama ugroženi i proganjani, morali bismo se dogovoriti o pružanju zajedničke zaštite za izbjeglice. Zato moramo raditi na zakonodavnoj osnovi s kojom će svi biti zadovoljni.

NACIONAL: Protiv Poljske i Mađarske pokrenut je proces aktiviranja članka 7 Lisabonskog ugovora kojim bi ih se trebalo sankcionirati zbog nepoštovanja vladavine prava. Europska komisija željela bi da se zbog korumpiranosti tamošnje vlade i nefunkcioniranja pravosuđa, sankcije nametnu i Rumunjskoj. No je li to dovoljno? Ne bi li trebalo uspostaviti neki drugi mehanizam, jer ako se o tome odlučuje jednoglasno, ti članci nikada neće biti aktivirani?

Mislim da je vrlo važno ono što radi potpredsjednik Komisije Timmermans, iza kojeg stoje svi povjerenici. Nadam se da građani Rumunjske shvaćaju da je to stajalište cijele Komisije. Članstvo znači potpuno članstvo. Ne možete birati ono što vam se sviđa i odbaciti ono što vam se ne sviđa. Ne možete reći – uzet ću novac iz europskih fondova, ali neću poštovati svoja obećanja koja se tiču vladavine prava. Trebali bismo uvesti mehanizme koji bi omogućili da oni koji se ne drže obećanja, budu kažnjeni. Taj sistem trebao bi funkcionirati u svim zemljama, jer nikada ne znate gdje bi moglo doći do kršenja vladavine prava.

NACIONAL: Što mislite o ideji Europske vojske, koju su izložili kancelarka Merkel i predsjednik Macron negdje početkom godine?

Mislim da taj naziv Europska vojska možda može iritirati naše partnere i ne moramo nužno na njemu inzistirati. Morali bismo uskladiti i svoje vojne budžete. Ako ih usporedite s američkim, Amerikanci su mnogo bolji u dobivanju vrijednosti za svoj novac. Za početak, mi bismo trebali poraditi na kompatibilnosti europskog naoružanja, koje je vrlo teško uskladiti u današnjem obliku jer svaka zemlja ili proizvodi ili uvozi različito oružje. Trebali bismo se svakako više brinuti sami o sebi u Europskoj uniji, naravno unutar NATO-a. Svakako bismo morali više surađivati i međusobno si pomagati na području cyber-sigurnosti, infrastrukture, energije, koji mogu biti ugroženi od nekih vanjskih cyber-napadača.

‘ŽAO MI JE ZBOG BREXITA i mislim da do toga nije trebalo doći. No ako u toj priči ima nešto pozitivno, onda je to činjenica da je ostalih 27 zemalja ostalo zajedno. A to je dokaz snage ideje o ujedinjenoj Europi’

NACIONAL: Iako će Britanci morati izaći na europske izbore, Brexit će se dogoditi. Kako na to gledate?

Izuzetno mi je žao zbog Brexita i mislim da do toga nije trebalo doći. No ako u toj priči ima nešto pozitivno, onda je to činjenica da je ostalih 27 zemalja ostalo zajedno. A to je dokaz snage ideje o ujedinjenoj Europi.

NACIONAL: Što biste učinili prvo, koji bi bili vaši prioriteti da postanete predsjednica Komisije?

Ima puno prioriteta, ali kao prvo inzistirala bih na ravnopravnosti spolova među povjerenicama u Europskoj komisiji. Željela bih da se te visoke pozicije ravnopravno podijele između spolova. Tek ako izgledamo drugačije, možemo tvrditi da smo drugačiji.