Tijekom posjeta Emmanuela Macrona Zagrebu, osim o isporuci eskadrile 12 francuskih borbenih zrakoplova Rafalea, premijer Andrej Plenković razgovarao je s francuskim predsjednikom i o nabavi cjepiva Vidprevtyn koje razvija francuski proizvođač Sanofi Pasteur u suradnji s britanskim farmaceutskim divom GlaxoSmithKline. Bilo je to u skladu s potpisanim ugovorom o strateškom partnerstvu s Francuskom.

Tim povodom razgovarali smo s Vesnom Štefančić Martić, predsjednicom Povjerenstva za javnozdravstvenu djelatnost Hrvatske liječničke komore i članicom njena Izvršnog odbora. Jedna je od 39 specijalista javnozdravstvene medicine u Hrvatskoj i voditeljica Odjela za analizu i praćenje zdravlja starijih i ranjivih skupina u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. Kao kompetentna sugovornica i velika zagovornica cijepljenja, kritički je progovorila o borbi protiv pandemije u Hrvatskoj te zaključila da ako Vlada nije promijenila strategiju borbe s pandemijom, onda je trebala promijeniti ljude u Stožeru. Osvrnula se i na učestale napade takozvanih antivaksera na liječnike i pozvala hrvatsku policiju da osim ministra Vilija Beroša i članova Stožera, zaštiti i ostale kolege liječnike. Zagovornica je covid-potvrda, ali se ne protivi tome da se u odlučivanje o općim smjernicama epidemioloških mjera uključi i Sabor dvotrećinskom većinom glasova, za što se zalaže i oporbeni Most koji tvrdi da je prikupio dovoljan broj potpisa, preko 400.000, za referendum o tom pitanju, što je uznemirilo premijera Andreja Plenkovića.

NACIONAL: Tijekom posjeta francuskog predsjednika Emmanuela Macrona Zagrebu, osim o kupnji zrakoplova Rafale bilo je riječi i o nabavi francuskog cjepiva, što se moglo nazrijeti i iz jedne izjave premijera Andreja Plenkovića. O čemu je riječ?

Postoje dvije vrste proteinskih cjepiva, a jedno od njih je Vidprevtyn koje razvija proizvođač Sanofi Pasteur u suradnji s britanskim farmaceutskim divom GlaxoSmithKline. Međutim, to cjepivo još uvijek nije odobreno od Europske agencije za lijekove. Postoji i još jedno novo američko proteinsko cjepivo, koje je već prošlo određeni proces registracije i bit će dostupno u Hrvatskoj. Koja je priča oko francuskog cjepiva? Sva cjepiva prolaze kroz visoko reguliran proces. Ne isključujem mogućnost da su premijer Plenković i predsjednik Macron razgovarali o nabavi tog cjepiva u Hrvatskoj, ali o tome ne znam detalje. Međutim, kada je riječ o cjepivima, Europska unija određuje maksimalni broj doza cjepiva za pojedinu državu sukladno broju stanovnika. Postoji reguliran sustav nabave i distribucije. Što hrvatska vlada u tom sustavu odlučuje? Odlučuje hoće li naručiti tu maksimalnu ili možda manju količinu pojedinog cjepiva, a to se dogovara na razini Europske unije. Tako će biti i s narudžbama francuskog cjepiva.

NACIONAL: Slažete li se s ocjenom premijera Andreja Plenkovića da je referendumska inicijativa oporbenog Mosta protiv covid-potvrda usmjerena isključivo na nanošenje štete njegovoj vladi, koja nastoji zaštititi živote građana u borbi s pandemijom?

Svaka konstruktivna kritika poželjna je u demokratskom društvu kako bi netko tko donosi odluke unaprijedio svoje djelovanje. Međutim, u ovoj borbi s pandemijom Vlada i Stožer nisu dovoljno transparentno komunicirali s građanima i posljedica su reakcije nekih oporbenih stranaka prema Vladi. S druge strane, politički oponenti iskoristili su prostor kako bi tako progurali neke svoje političke ideje, slijedeći doktrine poziva ljudima da se ne cijepe i organizirajući prosvjede bez epidemioloških mjera, što je za mene neprihvatljivo.

‘Postavlja se i pitanje koliko je najboljih stručnjaka za epidemiju, kao i koliko je najboljih infektologa uključeno u tu javnozdravstvenu kampanju za cijepljenje. Na dnu smo Europske unije po procijepljenosti, vodimo i u hospitalizaciji, ali i u smrtnosti po glavi stanovnika’, upozorava Vesna Štefančić Martić. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: A kakav je vaš stav o covid-potvrdama?

Hrvatska liječnička komora zalagala se za širu primjenu covid-potvrda. Ne samo u zdravstvu i sustavu socijalne skrbi. Sada je ambicija to proširiti i na državnu i javnu upravu.

NACIONAL: Znači li to da ćemo te potvrde morati imati uz sebe i na ulici kako nas policija ne bi na licu mjesta kaznila ili privela?

Ne, to nije smisao covid-potvrda. Riječ je samo o administrativnom mehanizmu koji potvrđuje da je netko prebolio novi koronavirus ili da je cijepljen ili da ima odgovarajući test negativan na virus. Time postoji veće jamstvo da niste prenositelj virusa. Dakako, ni u tom slučaju ne postoji stopostotna sigurnost da ta osoba nije prenositelj virusa, ali je jamstvo ipak veće. Priznajem da sam zagovarateljica prije svega cijepljenja, a i sama sam cijepila ljude na Velesajmu u Zagrebu. Potom sam zagovarateljica i covid-potvrda. Taj mehanizam nije idealan, ali je pravno utemeljen i osmišljen je da bi se rizik od obolijevanja i širenja zaraze sveo na minimum.

NACIONAL: Što kažete onda na ovaj referendum protiv covid-potvrda koji je oporbeni Most pokrenuo zbog ograničavanja ljudskih prava? Most tvrdi da je prikupio dovoljno potpisa za raspisivanje referenduma.

Ustavni sud je već donio odluku da covid-potvrde nisu protuustavno uvedene u zdravstveni i socijalni sustav, pa nije isključeno da će slično zaključiti i kad je riječ o primjeni covid-potvrda u državnim i javnim ustanovama. Dakle, zauzeo je jasan stav iako je predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović izjavio kako to ne znači da će jednako postupiti u slučaju referendumskog pitanja o covid-potvrdama u javnim ustanovama i državnoj upravi. Bila su i ovoga puta tri izdvojena mišljenja ustavnih sudaca, ali pričekajmo i na obrazloženje odluke Ustavnog suda. Dakako, to ne znači da se odavno nije mogao aktivirati i taj članak 17 Ustava, koji bi u odlučivanje o mjerama dvotrećinskom većinom glasova uključio i Sabor. Tada bi mjere morale biti kvalitetno obrazložene, ali i prilikom ove najnovije odluke Ustavnog suda navodi se da će mjere ubuduće morati biti i kvalitetno obrazložene. Ne znam zašto je Ustavni sud s tim zahtjevom za obrazloženjem mjera čekao više od godinu dana. Da je Ustavni sud to učinio ranije, vjerojatno se ne bi uopće pojavila inicijativa za referendum.

NACIONAL: I sami ste educirani u području ljudskih prava. Ograničavaju li ove mjere ipak djelomice ljudska prava?

Ne znam postoji li takva praksa o odlučivanju dvotrećinskom većinom igdje u zemljama Europske unije. Ali ne bih imala ništa protiv toga bude li se u donošenju tih mjera slušala struka.

NACIONAL: Međutim, i neke zemlje EU-a uvodile su izvanredna stanja zbog pandemije, a svugdje su u određivanju trajanja pojedinih mjera odlučivali i parlamenti. Malo gdje je situacija bila ekvivalentna hrvatskoj, gdje su sve odluke bile isključivo u rukama izvršene vlasti, dakle, Vlade i Stožera?

To je isključivo stvar političke odluke, a ja ipak ponajprije vjerujem u struku. O infektivnim bolestima ipak struka najviše zna. Stožer je bio zamišljen kao mehanizam koji je trebao biti operativan, donositi odluke temeljene na stručnim i znanstvenim činjenicama te objasniti građanima zašto ih donosi u određenom trenutku i koje su posljedice tih odluka. Ali građani te informacije nisu dobili. Nisu dobili ni odgovor na pitanje što možemo očekivati ako određena odluka ne poluči rezultat.

NACIONAL: Zašto Stožer nije uveo tzv. mehanizam semafora, koji podrazumijeva automatsko propisivanje mjera ovisno o broju zaraženih i hospitaliziranih pacijenata?

Neke su zemlje uvele taj mehanizam semafora, a i Hrvatska liječnička komora zalagala se za to da bude uveden u Hrvatskoj. Što podrazumijeva mehanizam semafora? Postoje jasno definirane granice između triju stupnjeva opasnosti, sukladno epidemiološkim pokazateljima poput broja zaraženih i pacijenata smještenih u bolnicama. Situacija se prati kroz matematičke modele. Tako se onda i jasno propisane mjere prilagođavaju stupnju opasnosti. Postoje tri stupnja opasnosti – crveni, žuti i zeleni – ali to se u Hrvatskoj nikada nije implementiralo. Stožer je, međutim, osnovan na temelju zakona, a Ustavni sud potvrdio je i da je ustavna kategorija.

NACIONAL: Ali oporba optužuje Vladu da je uspostavila „stožerokraciju“ i da su svi u Stožeru članovi HDZ-a – ne samo ministar Davor Božinović nego i vaš neposredni šef Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Je li to bio krivi potez Plenkovićeve vlade?

Nisam sigurna da su svi u Stožeru članovi HDZ-a, ali činjenica je da je njegov legitimitet više puta bio preispitivan zbog kontroverznih odluka, a bilo je i nedosljednosti, nejednakosti u primjeni mjera, za neke su ta pravila bila obvezna, a za neke nisu. To što je Krunoslav Capak u Stožeru proizlazi iz činjenice da je, prije svega, ravnatelj vodeće nacionalne javnozdravstvene ustanove u Hrvatskoj i epidemiolog. Moje pitanje nije jesu li svi u Stožeru članovi HDZ-a, nego zašto u njemu nema mlađih ljudi, mlađih stručnjaka. Ako mlađi možda nemaju dovoljno iskustva, imaju nove ideje, saznanja o tome kako moderni svijet funkcionira, kako voditi suvremenu kampanju za cijepljenje mlađe populacije. Cijepljenje treba približiti i mlađim ljudima, privoljeti ih, jer to je još uvijek najefikasnije sredstvo za borbu protiv pandemije. Boljeg nemamo. Postavlja se i pitanje koliko je najboljih stručnjaka za epidemiju, kao i koliko je najboljih infektologa uključeno u tu javnozdravstvenu kampanju za cijepljenje. Zbog nedosljednosti Stožera nismo imali adekvatnu kampanju kako bismo građane privoljeli na cijepljenje. Mislim da je to glavni razlog slabe procijepljenosti u Hrvatskoj. Na dnu smo Europske unije po procijepljenosti, vodimo i u hospitalizaciji, ali i u smrtnosti po glavi stanovnika. Treba imati na umu i činjenicu da je preko 85 posto ljudi koji umiru staro iznad 65 godina.

NACIONAL: Zar je glavni problem slabe procijepljenosti u tome što u Stožeru nema stručnjaka mlađe generacije?

Nije samo u tome problem. Ako je Vlada formirala Stožer koji je odlučio raditi na određeni način pa se to nije pokazalo uspješnim, što se onda može učiniti? Tada treba ili mijenjati strategiju ili ljude u Stožeru. Ni jedno ni drugo nije se dogodilo. Nije se promijenila strategija, a nisu se promijenili ni ljudi u Stožeru. Ako svakodnevne presice nisu promijenile situaciju, znači da taj model nije dao rezultat i da je to bila pogrešna metoda. Zašto pogrešna? Pristup je bio ujednačen, ali istodobno i dosadan. Poruke nisu bile jasno verbalizirane. Riječ je o potrebnim javnozdravstvenim intervencijama. Jedna je takva intervencija da se ljudi cijepe, a druga da se poštuju epidemiološke mjere. Očito protuepidemijska kampanja nije polučila rezultate.

‘Poruke stožera građanima nisu bile jasno verbalizirane. Očito protuepidemijska kampanja nije polučila rezultate’, rekla je Vesna Štefančić Martić Nacionalovu novinaru Draganu Đuriću. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Tko je odgovoran za izostanak rezultata u toj kampanji? Stožer ili hrvatska vlada?

Svi imamo neku razinu hijerarhijske odgovornosti. Ako se ne mijenjaju ljudi u Stožeru, onda treba promijeniti strategiju kampanje. Stožer nisu samo ljudi nego i ideje koje se primjenjuju u borbi s ovom pandemijom. Ako nema rezultata, a ne mijenjate ideje, onda morate mijenjati ljude. Jako me iznenađuje što u Stožeru nema Bernarda Kaića, glavnog epidemiologa iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, koji se cijeli svoj radni vijek bavi zaraznim bolestima, a ima i međunarodne reference. U Stožeru nema ni profesora Gorana Tešovića, vodećeg hrvatskog pedijatrijskog infektologa iz Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” u Zagrebu. Oni su vodeći ljudi u toj struci u Hrvatskoj. Kao stručnjaci odazivali su se na sve pozive Hrvatske liječničke komore i održavali su redovite webinare, seminare o pandemiji za sve liječnike u Hrvatskoj. Ali oni su u hrvatskoj javnosti ostali nevidljivi. Ne zbog svoje odluke, nego zato što Stožeru nisu bili presudni stručni nego, po svemu sudeći, neki drugi kriteriji. Vjerojatno politički kriteriji.

NACIONAL: Kako se hrvatski zdravstveni sustav pripremio za dolazak omikrona, novog soja koronavirusa?

Zdravstveni sustav pripremio se slično kao i za dolazak prethodnog delta soja. Imali smo informacije da on cirkulira u okolnim zemljama, prikupili smo epidemiološke pokazatelje. I sada ćemo se potruditi dobiti što više informacija o tome kako naši građani reagiraju na omikron. Normalno, koristit ćemo i iskustva struke drugih zemalja, gdje je omikron već počeo dominirati. Omikron je samo jedna od varijanti virusa, a imamo nedostatne ljudske resurse, specijaliste intenzivne medicine, ali imamo dovoljan broj respiratora, jedinica za intenzivnu njegu, dovoljno potrebne opreme. Međutim, imamo ograničeni broj educiranih liječnika koji svakodnevno rade na toj opremi.

NACIONAL: Što to znači? Ostaje li dio pacijenata zbog toga uskraćen za potrebnu skrb?

Ne uskraćujemo nikome liječničku skrb. Kada se ti specijalisti iscrpe, na jedinicama intenzivne njege koristimo liječnike drugih specijalnosti: ginekologe, pa i psihijatre, liječnike drugih profila. Svi su oni liječnici i osposobljeni su brzo svladati potrebne zadatke. Oni samo nisu specijalizirani za intenzivno liječenje ljudi na respiratorima. Tako omikron neće ništa bitno promijeniti u smislu organizacije zdravstvene zaštite. Omikron je samo jedna od varijanti virusa. Što je bitno? Kada se on detektira u populaciji, važno je epidemiološkim mjerama suzbiti njegovo širenje, a vrlo je moguće da to nije i zadnja varijanta virusa. Znanstveno je utvrđeno da je taj virus vrlo sklon mutiranju pa nemamo preciznu procjenu o tome kada će prestati pojava njegovih novih varijanti, novih sojeva. Njegova pojava samo je pokazatelj da treba stvoriti još otporniji sustav odgovora na krizne situacije. Vrlo je važan učinkovit i stabilan sustav zdravstvene zaštite, a njega nose zdravstveni radnici. Nose ga ljudi.

NACIONAL: U kakvoj su situaciju trenutačno liječnici i medicinske sestre kao nositelji sustava?

Ako su ti ljudi u zadnje dvije godine prenapregnuti, iscrpljeni, ako ostvaruju veliki broj prekovremenih sati, a postoje naznake da im se ti prekovremeni sati ne isplaćuju uvijek, onda ćemo imati problem. Ti ljudi moraju biti adekvatno honorirani za svoj rad. Omikron je samo nastavak ove sage o epidemiji.

NACIONAL: Postoje procjene da je omikron blaža varijanta od prethodnog delta soja. U konačnici bi koronavirus mogao i posve nestati, kao što se dogodilo s virusom španjolske gripe za koju se tvrdi da je 1918. godine odnijela više života nego što je ljudi poginulo u Prvom svjetskom ratu?

To su samo špekulacije, ali zna se da kada virus ubija svog domaćina, on vrši i samoubojstvo, jer ni virus ne može preživjeti bez čovjeka na čije se stanice lijepi. To i jest poanta zaraznih bolesti virusnog porijekla. Virus koristi sve benefite čovjeka kao svog domaćina. Točno je da ako virus ubije pacijenta, onda ni on ne može preživjeti. Poznato je da je virus španjolske gripe nestao nakon što je ubio više od 25 do 50 milijuna ljudi početkom 20. stoljeća. Procjene su se kretale u tom rasponu. Nestanak španjolske gripe jedno nam je od svjetala na kraju tunela. Ali dok se to ne dogodi, ako se uopće dogodi, treba se cijepiti.

NACIONAL: Kada se prijetilo ministru Viliju Berošu, počinitelj je bio priveden. Međutim, kada se prijetilo liječnici u Bjelovaru, policija joj je preporučila podnošenje privatne kaznene prijave. Kako ocjenjujete reakciju ministra Beroša na taj slučaj?

Ministar Beroš reagirao je na Twitteru, ali tek nakon što je Hrvatska liječnička komora izašla s javnim priopćenjem prema DORH-u i MUP-u. Zahtijevali smo da se postupi sukladno zakonu i da se ispitaju okolnosti pod kojima se našoj kolegici u Bjelovaru prijetilo, a ne da je se upućuje da sama podnosi kaznenu prijavu. Ministar Vili Beroš, međutim, ima dvojaku funkciju. On je liječnik, ali i ministar i član Stožera, a članica Stožera je i Alemka Markotić. Rekla bih da je svako postupanje u kojem policija reagira na bilo kakav oblik nasilja, poželjno i prihvatljivo. Činjenica je da je ministar Beroš kao dužnosnik prepoznatljiviji od neke naše kolegice koja radi u nekom županijskom zavodu za javno zdravstvo. Naša poruka represivnim organima bila bi: Hvala vam što štitite našeg ministra i članove Stožera, ali naša su očekivanja da ćete jednako štititi i nas ostale liječnike.