Vesna Škare Ožbolt, bivša ministrica pravosuđa u utorak je komentirala reakciju austrijskog ministra na ulazak Hrvatske u Schengen i aferu oko INA-e.

Poruke iz Austrije

Vesna Škare Ožbolt je rekla kako su takve poruke iz Austrije ozbiljen politički problem. “Broj migranata raste. U Austriji se odjednom pojavilo 74.000 migranata koji su zatražili azil, a nisu zatražili niti u jednoj drugoj državi i to je ozbiljan problem. Nadam se da se Hrvatskoj neće ponoviti 2015. kad smo zbog migrantske krize izvisili sa Schengenom. Sad je situacija drugačija, ali bilo bi čudno da Hrvatsku nakon svih ovih godina i kad su svi prihvatili ulazak u Schengen, da dođe do izuzetka i Hrvatska ostane bez Schengena”, izjavila je za N1.

Napomenula je i to kako su Česi pripremili dvije zasebne odluke, jednu za Hrvatsku, drugu za Bugarsku i Rumunjsku. “Dosta se očekuje sutra od sastanka hrvatskog i austrijskog premijera. Preko Srbije i Albanije najviše dolaze izbjeglice prema Austriji i Njemačkoj, Hrvatska je tranzitna zemlja. Ne može Hrvatska biti odgovorna za nejedinstvo država EU-a oko migranstke krize”, istaknula je.

Ideja Schegena prostora bez granica

“Schengen funkcionira, ali u određenim situacijama, a to je migranstka kriza, određene granice se zatvore, počele su se stvarati barijere i dizati žice. Drugo je bila korona kad su se zatvorile granice. U određenim situacijama države schengenski režim mogu staviti van snage”, rekla je.

Za Hrvatsku je rekla da je transferna zemlja te da nitko ne želi ostati u njoj.

“Ova priča nije pitanje Hrvatske, već Austrija skreće pozornost na sebe i problem koji ima. Jedinstvena politika EU-a prema migrantskoj krizi ne postoji. Austriji je sad došla voda do grla i ona ovako skreće pozornost, ja to tako vidim”, izjavila je za N1.

Hrvatska i ulazak u Schengen 

“Same koristi su velike, nema zaustavljanja, posebnih kontrola. Ako i Austrija i Mađarska i Italija vrate granice, onda su one suspendirale schengenski prostor. Problem ove migranste krize je da će se u BiH početi stvarati velik broj onih koji će htjeti ući u EU, a neće moći. Zato Austrija sad šalje pomoć policiji Srbije i Albanije da se zajednički kontroliraju granice. Vidi se da Austrija ozbiljno doživljava problem, da ga ne zna iskomunicirati unutar EU-a pa ovako privlači pažnju”, istaknula je.

Maglovito poslovanje Ine

“Ugovor nije trebao biti tajan, trebao je biti objavljen. Sam ugovor i poništenje ugovora ovisi o tome što piše u njemu. Sve okolnosti ni u presudi nisu do kraja razjašnjene što je sadržaj ugovora. Sanaderova uloga je jasna. Odmah bi rekla da treba poništiti takav ugovor, ali način poništenja tog ugovora prema hrvatskim zakonima se zna kakav treba biti, ali kad se to radi, treba znati što sve stoji unutra”, rekla je za N1.

Vlada je imala dovoljno vremena sve ispitati

“Imali su puno vremena, ali sve se taji. Tolika je magla oko poslovanja, ugovora, načina što se događalo, oko same privatizacije. Sjećam se o jednom dijelu privatizacije Ine raspravljali smo u Saboru oko ponoći kad je bilo možda 15 zastupnika u dvorani. Kome je bilo do rasprave u ponoć? Čim se magla krene čistiti, Vlada traži stručnjake, kupuje se vrijeme i smiruje se javnost”, zaključila je.