Prošlog vikenda Recep Tayyip Erdogan osvojio je još jedan petogodišnji mandat na čelu Turske. Iako se suočio s najtežim izazovom u 20 godina, otkada je na vlasti, dobio je 52,14 posto glasova u odnosu na kandidata šest oporbenih stranaka Kemala Kilicdaroglua s 47,86 posto glasova.
Izbori su pokazali oštru i trajnu političku polarizaciju u Turskoj. Zanimljivo je i da je veliku podršku Erdogan dobio na područjima pogođenima razornim potresom početkom veljače. Tada je Erdoganova vlast bila snažno kritizirana zbog sporog odgovora na katastrofu. Po mnogima to su bili najvažniji izbori u posljednjih 100 godina otkada postoji Republika Turska. A oni su ponovo pokazali snažnu podjelu između sekularnog, republikansko-nacionalističkog tabora, i islamističkog’, koji je pobijedio.
‘Ovo je možda najveći problem s kojim se Erdogan suočava u novom mandatu’
Bivša ministrica vanjskih poslova, bivša predsjednica Vlade i bivša predsjednica HNS-a Vesna Pusić bila je “Gošća dana” Radio Nacionala gdje je govorila o aktualnostima te pobjedi Erdogana u Turskoj.
Vesna Pusić je odmah na početku prokomentirala izborni rezultat u Turskoj. Erdogan je, kaže, pobjedio te će mu, kada završi ovaj mandat, biti 25 godina otkako je na vlasti.
“Ocjene vanjskih, ali i turskih analitičara su te da su izbori bili slobodni, ali ne fer. Drugim riječima, ne pod istim uvjetima, Erdogan ima svoj domaći HRT, dakle, nacionalnu televiziju koja je bila potpuno u funkciji. Osim toga, ima i cijeli državni budžet za različite vrste poticaja, pomoći građanima, a to je – u ovome trenutku – vrlo važna stvar u Turskoj. Možda najznačaniji razlog zašto su rezultati tako tijesni, pokazuje da je Turska politički podijeljena praktički na pola, je pad životnog standarda i ogromna inflacija”, kaže Vesna Pusić.
Dodaje kako je koncem prošle godine inflacija u Turskoj iznosila 83 posto, a sada ima 44 posto. “Mi znamo što to znači, kako to izgleda i kako to uništava svu ušteđevinu koju ljudi imaju. To nije mala stvar. Zbog toga je, vjerojatno, i rezultat toliko tijesan”, smatra.
“Erdogan to pokušava riješiti nečime što ekonomisti zovu ‘neortodoksni način’, a to je snižavanje kamatnih stopa. Ekonomisti kažu da u takvoj situaciji inflacija se suzbija povećavanjem kamatnih stopa, međutim, on je uvjeren da će to tako riješiti. Tada to nije pokazalo dobre rezultate, samo loše. I zato je mnogo novca iz državnog proračuna otišlo na brojne poticaje i subvencije kako se to ne bi reflektiralo, barem u preizborno vrijeme, na raspoloženje građana. Naravno, taj izvor nije nepresušan. To može samo do nekog trenutka i to je možda najveći problem s kojim se on sada suočava u novom mandatu”, pojašanjva.
‘Erdogan je dramatično proširio broj ljudi koji izlaze na izbore’
Kakva je politička sudbina Erdoganovog protivnika, upitana je Pusić. “Kilicdaroglu postigao je najbolje rezultate za vrijeme Erdogana jer se iza njega ujedinila gotovo cijela opozicija što je, također, prvi put. No nije bio prvi izbor, to je bio gradonačelnik Istanbula”, odgovara dodajući kako je Erdogan na vlast stigao na nacionalnu scenu s pozicije gradonačelnika Istanbula.
U Turskoj postoji zakon, kojeg imaju mnogi kraljevi, a koji kriminalizira vrijeđanje kralja. Neke države imaju zabranu vrijeđanja stranih državljana. Turska i Indija imaju kriminalizaciju, odnosno zabranu vrijeđanja šefa države gdje se zbog toga ide u zatvor i gradonačelnik Istabula je, temeljem tog zakona, optužen i kroz to diskvalificiran da se natječe u izborima. Tako se pojavio Kilicdaroglu, koji je postigao vrlo dobar rezultat, ali nije pobjedio. Koliko će osobno ostati na političkoj sceni, s obzirom na relativnu nepoznatost prije ovih izbora – ne mislim da će tako se to završiti. Mislim da će politički ‘teškaši’, poput gradonačelnika Istanbula, u budućnosti isplivati na površinu i da će to biti neka vrsta predvodništva opozicije koja će u nekoj perspektivi doći na vlast”, pojašnjava.
Jedna stvar koja Erdoganu pomaže jest da je on dolaskom na vlast dramatično proširio broj ljudi u Turskoj koji izlaze na izbore, dodaje.
“Vodeća stranka opozicije de facto potječe od Kemala Ataturka. Međutim, ona se dugo ponašala dosta elitistički i vrlo je sužen broj ljudi koji imaju pravo glasa, birača u Turskoj izlazio na izbore. S Erdoganom i njegovim tipom politike, broj birača dramatično se proširio. Izlaznost na ovim izborima, koja je bila nezamisliva prije 20 godina je, 88,9 posto”, navodi Pusić.
Hoće li biti odmazde nad političkim oponentima, upitana je Pusić, a njezin odgovor možete čuti u nastavku teksta.
Komentari